Hrvatski biskupi dva puta očitovali su se o ratifikaciji Istanbulske konvencije. Prvi puta u rujnu 2017., kada je Vijeće Hrvatske biskupske konferencije za život i obitelj, analizirajući probleme Istanbulske konvencije pozvalo zastupnike u Hrvatskom saboru da je ne ratificiraju, a drugi put prije tri mjeseca, u prosincu 2017., kada je HBK posebno istaknula da pitanje zaštite posebno ranjivih skupina ne smije biti podložno ideologijama.
U nastavku prenosimo glavne poruke koje su biskupi tada poslali.
Rujan 2017.- Vijeće za život i obitelj: – poziv zastupnicima da ne ratificiraju IK
Prvi put u rujnu prošle godine, kad je Vijeće Hrvatske biskupske konferencije za život i obitelj kojim predsjeda biskup mons. Mate Uzinić pozvalo Hrvatski sabor, a osobito zastupnike koji dijele katolički svjetonazor, da ne ratificiraju Istanbulsku konvenciju.
Članovi Vijeća i povjerenici upoznati su s činjenicom da se od 370 prispjelih komentara sudionika javne rasprave o Zakonu o ratifikaciji Istanbulske konvencije, provedenoj od 3. srpnja do 3. kolovoza ove godine, njih čak 4/5 izjasnilo protiv ratifikacije te Konvencije. Obrazloženo je sljedeće:
“Iz prispjelih komentara u javnoj raspravi razvidno je da postoji opravdana opasnost zlouporabe pojedinih odredbi Konvencije i s time povezanih štetnih posljedice koje bi trebalo prevenirati, obzirom da se one tiču izravno ljudskog dostojanstva i pitanja čovjekova antropološkoga identiteta. Naime, Istanbulska konvencija sadrži odredbu (čl. 3. C.) kojom se definira pojam rod kao »društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti I osobine koje određeno društvo smatra prikladnima za žene i muškarce«.
Pukim svođenjem na društveni konstrukt stvara se opasnost da se pojmovi »rod«, ali i »spol« odmaknu od ontološke datosti i prepuste interpretativnom relativizmu i diskreciji. Potrebno je spriječiti svaki oblik ideološkog ili arbitrarnog zadiranja u pravni poredak, a posebice onaj koji se tiče samog ljudskog identiteta iz kojega i proizlaze sva ostala ljudska prava.”
Vijeće za život i obitelj podsjetilo je da Crkva ne može ostati po strani kada je riječ o zaštiti temeljnih vrednota kojima se štiti dostojanstvo ljudskog bića, jer se radi »o važnom pitanju za osobni život kršćana i društveni život našega vremena« naglašavajući da smo svi pozvani poštivati načelo prema kojemu nema istinskog promicanja ljudskog dostojanstva, ako se ne poštuju temeljne zakonitosti čovjekove prirode. Te zakonitosti čovjekove prirode, naglasio je biskup Uzinić, ne smiju se narušiti arbitrarnim pojmovima i sličnim zadiranjima u pravni poredak koja imaju izravni učinak na pitanja ljudskog identiteta.
Više o ovoj poruci Vijeća HBK za život i obitelj možete pročitati na stranicama HBK.
HBK pozvao zastupnike u Hrvatskom saboru da glasuju protiv ratifikacije Istanbulske konvencije
Prosinac 2017.- „Pitanje zaštite posebno ranjivih skupina ne smije biti podložno ideologijama“
Drugi put se Hrvatska biskupska konferencija očitovala prije tri mjeseca, kada je pozvala da se o ratifikaciji Istanbulske konvencije otvori javna rasprava i u otvorenome razgovoru razmotre sve nedoumice koje ona ostavlja, kako bi se izbjegle dugoročne štetne posljedice.
Izvajamo najvažnije poruke:
“Bilo koji oblik nasilja nad ljudima, usmjeren protiv žena, djece ili muškaraca, kršćanima je neprihvatljiv i suprotan je Kristovu učenju i crkvenomu nauku. Osim toga, obiteljsko nasilje nije samo privatna stvar, nego i veliki društveni problem, zlo o kojemu moramo javno govoriti i učiniti sve da bi ono bilo iskorijenjeno. Na osobit se način svi trebamo založiti za suzbijanje diskriminiranja žena, za uređivanje zakonskih propisa i za učinkovito djelovanje mjerodavnih tijela da nasilje bude spriječeno, a ako se ono dogodi, da se žrtvama osigura pomoć i zaštita. S toga stajališta treba pozdraviti namjere, prijedloge i dokumente koji očituju obvezu države da štiti od nasilja i da zaštiti žrtve.”
“Ipak, dužnost nam je upozoriti i na to da, zbog težine i višeslojnosti problema – jer su žrtve obiteljskoga nasilja najčešće žene i djeca – pitanje zaštite posebno ranjivih skupina ne smije biti podložno nikakvim ideologijama. U tome smislu, izražavamo zabrinutost što se u tako važnome međunarodnom dokumentu (u čl. 3.) pojavljuju neprihvatljive definicije, prema kojima bi trebalo poimati ‘obitelj’, ‘rod’ i ‘rodno nasilje’. Očito je da u Konvenciji navedena definicija ‘roda’ odudara od uvriježenoga shvaćanja da je rod identičan spolu i može biti muški ili ženski. Biti žena ili biti muškarac način je postojanja, a ne tek puki “atribut” ljudskoga bića. U svojoj poruci Muško i žensko stvori ih! (2014.) jasno smo naglasili da kršćanska antropologija u muškarcu i ženi prepoznaje njihovu različitost, ali i međuupućenost, nadopunjavanje koje je neodvojivo od njihove naravi.”
“Nasuprot takvomu, duboko utemeljenomu shvaćanju, u Konvenciji se ističe da rod „označava društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnima za žene i muškarce” (čl. 3 c).”
“Očito je da se u Konvenciji, osobito navodeći pojam ‘rodni identitet’, razlikuje (i razdvaja) spol od roda te se ‘rod’ poima kao društveni konstrukt, vrlo promjenjiv i načelno neovisan od biološke stvarnosti spola. Osim toga, mišljenja smo da je potpuno pogrješno uzroke nasilja u nekome društvu svesti samo na tzv. rodnu uvjetovanost. To je vrlo pojednostavljeno gledanje koje zanemaruje niz drugih uzroka.”
Naša zabrinutost tim je veća što Konvencija, nakon ratifikacije, postaje dijelom pravnoga poretka na području njezine primjene te ostaje nejasno koji bi bio doseg tih definicija.
Pozivamo stoga da se o ratifikaciji te Konvencije otvori javna rasprava u hrvatskome društvu te da se u otvorenome razgovoru razmotre sve nedoumice koje ona ostavlja, kako bi se izbjegle dugoročne štetne posljedice, osobito u zakonodavnome i obrazovnome sustavu te time i posljedice za cjelokupno hrvatsko društvo.
Cijelu poruku hrvatskh biskupa od 7. prosinca možete pročitati na stranicama HBK.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
