Dr. sc. Šterc: Broj stanovnika Hrvatske između 1931. i 1948. smanjio se za 639 000 osoba, a broj Srba u Hrvatskoj za 170.735

Demograf dr. sc. Stjepan Šterc u nadavnom je intervjuu za Narod.hr govorio o gubicima u stanovništvu prouzrokovanim Bleiburgom i križnim putovima, kao i općenito o posljedicama Drugog svjetskog rata na stanovništvo Hrvatske.

Stjepan Šterc o Bleiburgu i križnim putevima: ‘Popis stanovništva 1948. pokazuje gubitke od 639.000 osoba’

Podsjećamo na najvažnije poruke koje je istaknuo u intervjuu.

O gubicima u stanovništvu Hrvatske nakon Drugog svjetskog rata:

„Hrvatska je obzirom na rezultate popisa stanovništva 1921. i 1931. godine, pokazatelje prirodnog kretanja u razdoblju i odnosne trendove u popisu stanovništva 1948. godine trebala imati ukupno 4,424 455 stanovnika, a da je imala trendove kao npr. Srbija imala bi čak 4,686.393 stanovnika.“ – navodi dr. sc. Šterc. Zatim dodaje da je prema popisu stanovništva iz 1948. Hrvatska imala čak 639 000 osoba manje od 4,424.455 stanovnika, koliko ih je mogla imati.

„Svatko može izvesti zaključak gdje je nestala razlika prema 639.000 osoba koje nedostaju u popisu stanovništva 1948. godine, koja populacija nedostaje s najvećim udjelom i gdje se to dogodilo” – ističe dr. sc. Šterc.

O broju Srba u Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata:

Dr. sc. Šterc ističe kako je u Hrvatskoj u popisu stanovništva 1948. godine moglo biti popisano 714.530 osoba srpske etničke pripadnosti, a popisano je 543.795. Razlika od 170.735 mogla bi biti okvirni posredni i neposredni gubitak stanovništva. No, istovremeno, upozorava dr. sc. Šterc, gubici Srba još su preuveličavani, pa tako autor Filip Škiljan u svom znanstvenom radu iz 2012. tvrdi da je čak preko 200.000 Srba protjerano za vrijeme NDH.

„Zbrojeno 543 795 i 200 000 daje brojku od 743 795 osoba, dakle preko 30.000 više nego što je moglo biti popisano Srba 1948. (714 530). Također, uvijek se može upitati gdje su onda stradali ako ih je toliko, po ovom znanstvenom radu, protjerano.“ – ističe dr. sc. Šterc.

O pojavi da i danas neke osobe u javnom životu negiraju utvrđene povijesne činjenice o Bleiburgu i križnim putevima:

“Negacija masovnih egzekucija dodatno potvrđuje neuređenost i podijeljenost hrvatskog društva, nasljednost upravljanja Hrvatskom, neokomunističku dogmatičnost spram prošlosti i jednosmjernost tumačenja u kojoj ne vrijedi europski modernizam, a sve to predstavlja razvojnu kočnicu i potisni faktor iseljavanja. Dominacija u javnom životu Hrvatske nasljednih generacija zato nastoji Hrvatsku prikazati najgorom mogućom zemljom, vječno odgovornom za sve što se događalo na ovim prostorima u prošlosti pa i za uspješnost obrane od izravne vojne srbijanske agresije.” – poručio je dr. sc. Stjepan Šterc.

Izvor: narod.hr