Što je GRECO kojeg Milanović smatra kvazitijelom, a Plenković autoritetom glede Vrhovnog suda?

Vrhovni sud
Zagreb, 5.3.2015 - Vrhovni sud objavio je u èetvrtak ujutro na svojoj internetskoj stranici rješenje kojim prihvaæaju žalbu zagrebaèkog Županijskog državnog odvjetništva i Branimiru Glavašu odreðuju istražni zatvor. Arhivska fotografija od 31.03.2014. godine. foto HINA/ Damir SENÈAR /iš

U srpnju istječe mandat Đuri Sessi, predsjedniku Vrhovnog suda te je u tijeku proces odabira kandidata. Državno sudbeno vijeće (DSV), koje je raspisalo formalni javni poziv za kandidature primilo je tri prijave. Predsjednik Zoran Milanović, koji ima ovlasti odabrati ili odbiti kandidate je kazao da odbija sve troje, te da će imenovati svog kandidata.

Plenković se poziva na GRECO, Milanović: ‘To je ta slučajna država’

Premijer Andrej Plenković kaže kako DSV raspisuje natječaj, predsjednik odabire kandidata dok ga Sabor potvrđuje te da je tome tako prema preporukama GRECO-a.

Specijalno antikorupcijsko tijelo Vijeća Europe (GRECO) sastavljeno je od 48 država članica Vijeća Europe i SAD-a, od svog osnutka 1999. prati usklađenost organizacijskih standarda na području borbe protiv korupcije. O kakvom je tijelu riječ, dobro oslikava Plenkovićeva opaska iz 2018., tjedan dana nakon kontroverzne Istanbulske konvencije, kada je govoreći o svom tadašnjem kandidatu za glavnog državnog odvjetnika Draženu Jeleniću kazao: “On je recimo u GRECO-u (Skupina država protiv korupcije Vijeća Europe), to je još jedan od onih čuvenih policajaca, rođak od GREVIO (međunarodno tijelo koje čine neovisni stručnjaci iz područja obiteljskog nasilja) i ne vidim da je napravio neki problem”.

S druge strane, predsjednik Zoran Milanović je na konferenciji za novinare u četvrtak osvrćući se na preporuke GRECO-a kazao: “Ako moraš napraviti nešto u okviru EU-a, moraš. Ali da nam nekakva kvazitijela daju preporuke… To je slučajna država o kojoj sam govorio”.

Plenković prihvaća one preporuke GRECO-a kojemu odgovaraju

U kontekstu odnosa GRECO-a i Republike Hrvatske, vrijedi se vratiti minimalno u 2015. godinu kada je GRECO predlagao transparentniji izbor predsjednika Vrhovnog suda i glavnog državnog odvjetnika. To je tijelo smatralo da u odabiru sudaca veći utjecaj moraju imati Državno sudbeno vijeće, odnosno Državno odvjetničko vijeće.

GRECO je također upozoravao na percepciju javnosti o korumpiranosti pravosudnog sustava, a tadašnji SDP-ov ministar pravosuđa Orsat Miljenić ocijenio je da ta percepcija ne korespondira sa stvarnim događajima i dodao da je Hrvatska u procesu udovoljavanja svih 11 GRECO-vih preporuka.

Hrvatska ispunila 5 od 11 preporuka GRECO-a

Tri godine nakon optimistične Miljenićeve procjene, GRECO je objavio kako je Hrvatska ispunila tek 5 od 11 preporuka te da su tri djelomično usvojene, a tri uopće nisu provedene.

>Novo nadmetanje Milanovića i Plenkovića: Zašto im je bitan izbor predsjednika Vrhovnog suda?

Među neispunjenim ili tek djelomično provedenim preporukama bile su preporuke (i) za izradu i usvajanje kodeksa ponašanja za saborske zastupnike uz sudjelovanje samih zastupnika, (iii) za razvoj učinkovitih internih mehanizama za promicanje, osvješćivanje, a time i očuvanje integriteta u Saboru, (iv) za ponovnu ocjenu postupaka izbora, imenovanja i obnove mandata predsjednika Vrhovnog suda RH, (vii) za nastavak napora od strane vlasti po pitanju jačanja provjere financijskih kartica sudaca i (xi) državnih odvjetnika, (viii) za komunikacijske politike za pravosudni sustav i (ix) preporuka hrvatskim vlastima da razmotre mogućnost ponovne procjene postupaka odabira, imenovanja i mandata Glavnog državnog odvjetnika s ciljem povećanja njegove transparentnost.

Također, Antikorupcijsko tijelo Vijeća Europe je iste godine upozorilo na nazadovanje u borbi protiv korupcije, pri čemu su posebno izdvojene Rumunjska, Poljska i Grčka, dok je Hrvatska navedena kao jedna od osam zemalja s najvećim brojem neprovedenih preporuka toga tijela s ciljem jačanja kapaciteta za borbu protiv korupcije.

Hrvatska je 2018. godine nakon Belgije (63,2 posto) i Irske (45,5 posto) bila treća na listi zemalja s najvećim omjerom neprovedenih mjera (41,7 posto).

Na čelu GRECO-a od 2011. – potpredsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske

Isto tako vrijedi dodati da se premijer Andrej Plenković, kada je u pitanju izbor predsjednika Vrhovnog suda, poziva na preporuke međunarodnog tijela, na čijem je čelu od 2011. do danas dr. sc. Marin Mrčela, potpredsjednik Vrhovnog suda u Republici Hrvatskoj, dok je njegova zamjenica Monica Olsson, ministrica pravosuđa Švedske.

Marin Mrčela je sudačku karijeru počeo kao pripravnik Županijskog suda u Zagrebu od 1985. do 1988., a idućih 12 godina bio je sudac Općinskog suda u Zagrebu pri Kaznenom odjelu. Od 2000. do 2008. bio je sudac Županijskog suda u Zagrebu (Kazneni odjel, USKOK i ratni zločini).

On je sudac Vrhovnog suda zadnjih 13 godina, a od 2017. obnaša dužnost zamjenika predsjednika Vrhovnog suda. Početkom ove godine Mrčela je postao predsjednik Kaznenog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Mrčela je također 2000. godine bio član izaslanstva Republike Hrvatske na zasjedanju Odbora UN-a o ljudskim pravima u New Yorku, a iste godine dobio je stipendiju Hubert Humphrey Fellowship Program u sklopu Fulbrightove razmjene.

Prema njegovoj imovinskoj kartici koju je 2019. godine objavio DSV proizlazi da su mu sve nekretnine, kao i automobil kupili ili darovali roditelji. On je u 2017. u Zagrebu prodao stan za 210.000 eura, a vlasnik je dviju garaža i stana od 138 kvadrata u Zagrebu, koji je procijenio na 2,7 milijuna kuna.

U pravosudnim krugovima, sudac Marin Mrčela poznat je po tome što je 1996. oslobodio Feral Tribune u slučaju tužbe tadašnjeg predsjednika Franje Tuđmana zbog klevete.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr