U srpnju ove godine istječe mandat predsjedniku Vrhovnog suda te bi Hrvatski sabor uskoro trebao raspravljati o kandidatima. Formalno, Državno sudbeno vijeće (DSV) raspisuje natječaj za predsjednika Vrhovnog suda (VS), predsjednik Republike Hrvatske odabire kandidata, a Hrvatski sabor prihvaća ili odbija kandidata.
> Dr. sc. Palić: Milanovićevo mišljenje nema pravni učinak
U praksi, veće je došlo do trzavica između predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića oko izbora predsjednika Vrhovnog suda, budući da Milanović tvrdi kako ne postoji nikakav natječaj za predsjednika VS-a već tek javni. Prema Milanoviću, on ima stvarnu, ustavnu ovlast predlagati kandidata, dok DSV ima tek formalnu ulogu. Stoga on kaže da će predložiti svog kandidata najkasnije do lipnja, dok je aktualnog predsjednika Vrhovnog suda Đuru Sessu, te dvoje zagrebačkih odvjetnika – Lidiju Horvat i Šimu Savića koji su javili na javni poziv DSV-a odbio.
Ustavni stručnjaci su podijeljeni u ovom slučaju, a dr. sc. Mato Palić, vanjski član saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav kazao je za HRT: “Ako predsjednik Republike predloži, a to ima po Ustavu pravo i to je njegova izvorna ustavna ovlast, nekoga od kandidata koji se nisu javili na javni poziv DSV-a, on takvim postupanjem krši Zakon o sudovima i postupa protupravno. Nadam se da zastupnici u Hrvatskom saboru neće donijeti odluku o izboru tog kandidata za predsjednika Vrhovnog suda”.
Premijer Andrej Plenković za sada nije značajnije istupio glede ovog pitanja, ali je poručio: “Ovo što predlaže predsjednik je protuzakonito i gledam jel’ to neka šira igra”. Zastupnik Domovinskog pokreta Zlatko Hasanbegović pak kaže da “predsjednik Republike može i ne mora prihvatiti kandidate koji su se javili na natječaj. Ovo je bura u čaši vode” te dodaje da će se proces ponavljati dok se ne postigne suglasje.
Što su Vrhovni sud i DSV?
Vrhovni sud Republike Hrvatske je najviši sud u Republici Hrvatskoj te on osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana.
Najviši sud u Republici Hrvatskoj u okviru svoga djelokruga i nadležnosti:
-odlučuje o redovnim pravnim lijekovima kad je to propisano posebnim zakonom,
-odlučuje o izvanrednim pravnim lijekovima protiv pravomoćnih odluka sudova u Republici Hrvatskoj,
-rješava o sukobu nadležnosti kad je to propisano posebnim zakonom,
-razmatra aktualna pitanja sudske prakse, te predlaže područja za stručno usavršavanje sudaca, sudskih savjetnika i —-sudačkih vježbenika radi podizanja učinkovitosti i kvalitete pravosuđa u cjelini,
-obavlja druge poslove određene zakonom (članak 20. Zakona o sudovima).
U Vrhovnom sudu Republike Hrvatske na dan 31. prosinca 2019. radi 39 sudaca, uključivo i predsjednika.
Kada je riječ o Državnom sudbenom vijeću, ono ima jedanaest članova, a čine ga sedam sudaca, dva sveučilišna profesora pravnih znanosti i dva saborska zastupnika od kojih je jedan iz redova oporbe. Članove Vijeća iz reda sudaca čine dva suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, jedan sudac visokih sudova, tri suca županijskog suda i jedan sudac prvostupanjskih sudova.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
