Vlada je u studenome 2020. u saborsku proceduru uputila nacrt prijedloga novoga zakona o elektroničkim medijima, a na jučerašnjoj je sjednici, posljednjoj prije ljetne stanke, Vlada usvojila konačne prijedloge novoga Zakona. Riječ o zakonu koji je najavljen nakon što je 22-godišnji Danijel Bezuk pucao na zgradu Vlade prošle godine. Novi zakon po tvrdnjama Vlade i ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek – trebao bi spriječiti potencijalno radikaliziranje javnosti te spriječiti govor mržnje. Međutim, brojni zastupnici pojasnili su što je sporno u prijedlozima Zakona koje je Vlada u četvrtak usvojila.
Uz prijedloge ovoga Zakona (ZEM), usvojeni su i prijedlozi Zakona o autorskom i srodnim pravima. Time bi se trebala postići veća transparentnost pružatelja medijskih usluga s obzirom na njihovu vlasničku strukturu. Osim toga, smatrat će se da je pružatelj medijskih utjecaja dominantan na tržištu ako zauzima 40 posto, i tada se više neće moći dalje širiti, s iznimkom HRT-a.
Obuljen Koržinek: Portali će odgovarati za sav objavljeni sadržaj, uključujući komentare čitatelja
Također, konačnim se prijedlogom Zakona o elektroničkim medijima, u odnosu na prvo čitanje, propisuje da pružatelj elektroničke publikacije odgovara i za sadržaj koji je generirao korisnik, odnosno komentare, ako korisnika nije upozorio na pravila komentiranja. U suradnji s Hrvatskim novinarskim društvom i Udrugom novinskih izdavača pri HUP-u preformuliran je, naime, članak zakona kojim je regulirano to pitanje te je pružatelju elektroničke publikacije jasno propisana obveza da odgovara za cjelokupni objavljeni sadržaj.
To uključuje i i sadržaj koji je generirao korisnik, ako je pružatelj elektroničke publikacije propustio registrirati korisnika i ako ga nije na jasan i lako uočljiv način upozorio na pravila komentiranja i na kršenje propisanih odredbi.
Podsjetimo da bi, prema prvoj verziji Zakona, u slučaju neprimjerenih (rasističkih) anonimnih komentara odgovornost – a i drakonske kazne – snosili isključivo urednici i vlasnici medijskih kuća. Ministarstvo kulture i medija izmijenilo je ovaj sporni prijedlog pa nova verzija zakona predlaže da kazne za neprimjerne komentare snose njihovi stvarni autori – ako su registrirani i na jasan način upozoreni o pravilima komentiranja od strane urednika, odnosno vlasnika medija.
Ministrica Nina Obuljen Koržinek komentirala ja sporna mjesta u Zakonu. “Vezano uz članak 94. koji je bio puno diskutiran u medijima i pitanje odgovornosti za sadržaj koji generiraju korisnici, ono što kolokvijalno nazivamo komentarima, postignut je dogovor između HUP-a i HND-a i preformulirana obveza na način da je jasno propisana obveza portala da odgovara za cjelokupni objavljeni sadržaj, uključujući i sadržaj korisnika. Ako propusti registrirati korisnika i ako nije na jasan način upozorio korisnika na pravila komentiranja.”
Uz to, uvedena je i obaveza da oglasi vezani uz igre na sreću moraju sadržavati i poruku riziku od razvijanja ovisnosti, a morat će biti označavani i vizualnim simbolom.
> Raspudić: ”Govor mržnje’ krinka je pod kojom se guši sloboda medija i govora”
Nino Raspudić: Slobodu govora guše pod krinkom ‘govora mržnje’
Saborski zastupnik Mosta Nino Raspudić još je u prosincu prošle godine oštro kritizirao ovaj Zakon i u razgovoru za Narod.hr pojasnio što je u njemu sporno. Kaže da Zakon promiče cenzuru i – rodnu ideologiju.
“Zakon je apsolutno neprihvatljiv. Počet ću s člankom 93., kojim se de facto uvodi cenzura na komentiranje na portalima. Predviđene kazne drugim člankom 97. su od 100 tisuća do milijun kuna. To je pokušaj izravne ili posredne cenzure ili poticanja nakladnika na autocenzuru. Ono što bih istaknuo kao dodatan problem jest uvođenje rodne ideologije kroz taj zakon. U nekoliko članaka se spominje rodni identitet kao nešto što se treba promicati. To su skandalozne stvari i o tome ćemo sigurno dići puno buke kada dođe na red u Saboru.”, istaknuo je tada Raspudić.
Kasnije je za saborskom govornicom istaknuo da će Zakon dovesti do gušenja slobode medija. “Portali, a većina ih je na rubu egzistencije, će de facto ukinuti komentare da ne riskiraju kazne. Problem je hiper-normiranje. Zakonska je regulacija nužna samo tamo gdje se bez nje ne može. “, kazao je Raspudić i istaknuo kako ‘govor mržnje’ kod nas nije značajan društveni problem da je potrebno sužavati slobodu.
Karolina Vidović Krišto: Drakonske kazne označit će gašenje neovisnih portala
Malo zatim oglasila se i tadašnja zastupnica DP-a, sada nezavisna Karolina Vidović Krišto. Ona je u razgovoru za Narod.hr istaknula kako “Plenkovićeva Vlada, ali i bivša SDP-ova sustavno sprječavaju medije da budu profesionalni i neovisni”.
“U Hrvatskoj imamo inače problem sprege medija, pravosuđa i politike što osigurava koruptivni lanac koji Hrvatsku guši desetljećima. Zakon o elektroničkim medijima je jedan od najvažnijih zakona koji se tiče medija, gdje bi se trebao dovesti red, ali ne u kontekstu kontrole, već profesionalnosti i neovisnosti medija. Ovakvim pristupom se to onemogućuje. Plenkovićeva Vlada, ali i bivša SDP-ova, sustavno sprječavaju medije da budu profesionalni i neovisni, kao i pravosuđe koje je neučinkovito.”
“Jutarnji list, Večernji list, organiziraju okrugle stolove i onda pokrovitelj bude politička elita i državne tvrtke, poput Janafa. Koliko se novaca iz državnih tvrtki izvlačilo za organiziranje takvih konferencija i tako prao novac?”
“Drakonske kazne označit će gašenje neovisnih portala, lokalnih televizija koje nisu pod paskom vladajuće elite.”, zaključila je Vidović Krišto za Narod.hr.
> Petir: ‘Rodna ideologija ne predstavlja vrijednost hrvatskog naroda’
> Vidović Krišto za Narod.hr: Plenkovićeva Vlada sustavno sprječava medije da budu neovisni
Zlatko Hasanbegović: Ovaj je Zakon prva i konkretna primjena tzv. Istanbulske konvencije
Kasnije je bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović tijekom govora u Saboru komentirao sporni Zakon i posebno upozorio i na “penetraciju rodne ideologije, što je i prva konkretna primjena tzv. Istanbulske konvencije”.
“Motivacija za zakonsku primjenu ove briselske Direktive isključivo predstavlja ideološko-cenzorski zahvat u slobodu medija te iskazivanja mišljenja i govora s ciljem dodatnog ograničavanja svake kritike Plenkovićeve vladavine i briselskih birokrata pod smokvinim listom suzbijanja ideologema tzv. govora mržnje i širenja tzv. lažnih vijesti.”
“U kontekstu ideološke pozadine ovoga zakona valja ukazati i na penetraciju rodne ideologije, što je i prva konkretna primjena tzv. Istanbulske konvencije u kojoj prema Plenkovićevoj tzv. interpretativnoj izjavi, naravno, nema rodne ideologije i to putem uvođenja pojma zaštite tzv. rodnog identiteta i tu u dva ključna članka 14. i 71. koji propisuju uvjete za zabranu elektroničkih medija, ali i uvjete i kriterije za njihovo sufinanciranje javnim novcem”, kazao je tada Hasanbegović.
Marijana Petir: Rodna ideologija ne pripada hrvatskom sustavu vrijednosti
I zastupnica Marijana Petir pobunila se protiv ovakvog prijedloga Zakona te ministrici poručila kako rodna ideologija ne pripada hrvatskom sustavu vrijednosti. Petir je ranije za Narod.hr komentirala Zakon.
“Kad država izdvaja određena financijska sredstva, onda moramo voditi računa je li to u skladu s vrijednostima koje kao narod baštinimo. Kroz zakon se u nekoliko članaka, a osobito u članku 71., spominju određeni elementi koji itekako podsjećaju na rodnu ideologiju. Kroz Ustav promičemo jednakost i ravnopravnost između žena i muškarca, stoga sam predložila da se i sam Zakon o elektroničkim medijima redefinira i izmijeni na način da se promiče ravnopravnost između žena i muškaraca, a ne rodna ideologija.”, kazala je Petir.
Naime u Prijedlogu Zakona, u članku 71. navedeno je kako će se “sredstvima Fonda poticati proizvodnja i objavljivanje audiovizualnih i radijskih projekata, programa i sadržaja koji su od javnog interesa i usmjereni na (…) poticanje razvoja svijesti o ravnopravnosti spolova i drugih najviših vrednota ustavnog poretka, poticanje svijesti o ravnopravnosti rodnih identiteta i spolnoj orijentaciji.
Ponovimo, prihvati li saborska većina zakon, povećat će se odgovornost urednika i za čitateljske komentare ispod tekstova, a mnogi ističu kako su propisane kazne koje sežu do milijun kuna previsoke te će dovesti do gašenja neovisnih portala.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
