Foto: fah

S 1. kolovozom prestaje vrijediti Zakon o pravobranitelju za djecu. Ako se u ovom tjednu, kad prestaje zasjedanje Sabora, ne donese novi Zakon, nećemo imati propis koji bi uređivao djelokrug i način rada te sve ostalo u vezi s institucijom pravobranitelja za djecu, pa stoga niti samu instituciju.

Možemo li zamisliti da gospođa Ivana Milas Klarić nastavi biti pravobraniteljica institucije koja nije uređena posebnim zakonom i stoga u pravnome smislu ne postoji? Da prima plaću, ide na službeni put, daje izjave o pravima djece, prati primjenu svih propisa, itd.?

Evo pet pitanja i odgovora koji daju sve važne informacije o novom zakonu i pravobraniteljici za djecu.

1. Zašto se mijenja Zakon o pravobranitelju za djecu i s njim povezani provedbeni propisi?

Zakon o pravobranitelju za djecu iz 2003. godine kojeg je ukinuo Ustavni sud RH (odluka U-I-4301/2005 od 7. 3. 2017.) donesen je s neodgovarajućim brojem glasova „za“ (sa 62 glasa „za“ umjesto najmanje 78, kako je propisano člankom 82. Ustava, tzv. običnom većinom).

Budući da se radi o tzv. Organskom zakonu, Ustavni sud ga je proglasio u formalnom smislu nesuglasnim s Ustavom. Ovaj zakon prestaje važiti za tri tjedna, 1. kolovoza 2017. Zajedno sa zakonom, odlaze i svi provedbeni propisi koji su doneseni na temelju njega.

Konkretno, Poslovnik o radu (prema čl. 20. istoga Zakona), te Odluka o imenovanju Ivane Milas Klarić za pravobraniteljicu.

Poslovnik, odnosno Odluka nemaju se za što „vezati“, „osloniti“, jer Zakona više neće biti od 1. 8. 2017.

Dakle, zakon koji je Ustavni sud RH proglasio nesuglasnim s Ustavom treba nadomjestiti novim Zakonom o pravobranitelju za djecu kojim će se urediti djelokrug i način rada te uvjeti za izbor i razrješenje pravobranitelja za djecu i njegovih zamjenika (prema čl. 1. „starog“ i predloženog zakona).

Dakle, tek donošenjem novog zakona stvaraju pretpostavke za funkcioniranje ove institucije, uključujući i izbor pravobranitelja za djecu.

2. Može li se ukinuti zakon, a ostaviti na snazi provedbene propise?

Ne može. To bi značilo zaobilaženje vladavine prava – temeljem odluke Ustavnog suda ne može se ukinuti Zakon o pravobranitelju za djecu, a ostaviti na snazi provedbene propise koji proizlaze iz ukinutog zakona. Je li uopće zamislivo da nemamo zakon, a imamo pravilnike koji razrađuju nešto iz nepostojećeg zakona, kao i da imamo čelnika koji nema zakon po kojem postupa?

3. Na temelju čega se može razriješiti pravobranitelja za djecu?

Razlozi za razrješenje pravobranitelja za djecu – isti su u starom i novom zakonu: neprihvaćanje godišnjeg izvješća o radu ili nezakonitog, nepravodobnog ili nestručnog obavljanja dužnosti sukladno tom zakonu.

Godišnje izvješće je izvješće o radu, kako sadržajno, tako i financijsko. Svi dužnosnici podložni su provjeri svojega rada i kroz to odgovornosti za svoj rad. U protivnome bi dužnosnik mogao potrošiti novac poreznih obveznika ni za što i nikome ne odgovarati. Ili ništa ne raditi i ostati na položaju još, kao što bi bio slučaj s gđom Milas Klarić svih preostalih šest godina.

4. Može li pravobranitelj za djecu biti član političke stranke?

Ne može. I stari i novi zakon govore da “Pravobranitelj za djecu i njegovi zamjenici ne smiju pripadati niti jednoj političkoj stranci niti sudjelovati u političkim aktivnostima” (čl. 3/3 odnosno 4/3 novog zakona).

5. Koji se konkretni prigovori mogu navesti o radu pravobraniteljice za djecu?

Temeljni prigovor na Milas Klarić je da je zloupotrebljavala funkciju pravobraniteljice za djecu za političko djelovanje u korist SDP-a, što je posebno vidljivo u njenom sudjelovanju u Radnoj skupini za izradu Obiteljskog zakona iz 2014. kada je javnu poziciju pravobraniteljice koristila za podršku zakonu Milanke Opačić. Podržavala je i zdravstveni odgoja ministra Jovanovića.

Neprihvatljivo je da se Milas Klarić kao pravobraniteljica za djecu zalaže za Obiteljski zakon iz 2014. koji je mogao štetiti djeci, kao i za nestručni spolni odgoj ministra Jovanovića. Stupivši na dužnost odbila je sve 83 primjedbe na prijedlog Obiteljskog zakona bivše pravobraniteljice za djecu, Mile Jelavić

Usprkos slaganju većine dionika – stručnjaka, praktičara i organizacija civilnog društva – o štetnim posljedicama nestručnog Opačićkinog zakona, pogotovo prema djeci, Milas Klarić ga je tvrdokorno zagovarala, čak i kada ga je zbog mogućih štetnih posljedica na obitelji u siječnju 2015. suspendirao Ustavni sud.

“Da mogu sve ponoviti isto, opet bih napravila isto jer mislim da je taj zakon napravljen kvalitetno”, rekla je u Saboru u 2016. braneći svoje Izvješće o radu za 2015.

Isto tako, mandat Milas Klarić obilježio je niz ideoloških komentara prema neistomišljenicima, čime je također izlazila iz okvira svoje funkcije. Primjerice u 2014. je priopćenjem komentirala letak inicijative NE dirajte djecu: “Inicijative koje u prvi plan stavljaju isključivo pravo roditelja da odlučuju o odgoju djece, predstavljaju i opasnost za djecu jer inzistiraju na „ružičastoj“ predodžbi stvarnosti, u kojoj su sve obitelji kvalitetne i dobre, u kojoj su djeca uvijek i bez iznimke zaštićena u obitelji i institucijama. (…) Pustite državu da ispuni svoju zadaću i osigura djeci kvalitetan zdravstveni odgoj.”

U 2015. je Milas Klarić bez provjere uputila priopćenje o tome da Grad Đakovo favorizira djecu katoličke vjeroispovijesti, što se pokazalo netočnim: “Doznavši kako Grad Đakovo i gradsko komunalno poduzeće Univerzal d. o. o. besplatnim ulaznicama za klizanje nagrađuju djecu koja redovito dolaze na jutarnje katoličke mise, pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić je 8. i 9. prosinca 2015. javno, putem nekoliko medija (T-portal, Novi list, HTV i N1), upozorila da bi takvo postupanje bilo diskriminatorno.”.

Izvor: narod.hr