Što tvrde SDP i Možemo, a što je istina o mjeri roditelj odgojitelj?

Foto: fah, Getty Images, montaža narod.hr

U četvrtak, 9. prosinca, zagrebačka Gradska skupština većinom glasova donijela je Odluku kojom se ukida dosadašnja uspješna demografska mjera roditelj-odgojitelj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ovu mjeru analizirao je Marijan Kozić, otac petero djece koji upravo čeka šesto dijete i čija je supruga koristila mjeru roditelj-odgojitelj. Kozić, referirajući se na javno dostupno izvore, pobija mnoge podatke koje u svojem odgovoru iznosi Grad Zagreb. Količina iznesenih netočnih podataka je nevjerojatna.

Marijan Kozić: ‘Tomašević je obećavao “rezanje” korupcije, a sad “reže” sve mjere koje podupiru djecu i mlade!’

U nastavku donosimo podatke koje u svom odgovoru Jutarnjem listu iznosi Grad Zagreb te podatke koje iznosi Marijan Kozić. Radi preglednosti, ponegdje su rečenice Grada Zagreba parafrazirane, ali na kraju teksta donosimo cjelokupna pitanja novinara Jutarnjeg lista Filipa Pavića kao i odgovor Grada Zagreba.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
1. Je li pravilnikom predviđeno da djeca od 0-3 godine u okviru mjere također imaju pravo na vrtić (jaslice)?
Grad Zagreb: Što se tiče djece korisnika mjere roditelj odgojitelj u dobi od 0-3, njih će 2022. godine biti 635. Njihov upis nije predviđen predloženim izmjenama Odluke o novčanoj pomoći za roditelje odgojitelje
Marijan Kozić: Tako je. Predloženim izmjenama, djeca u dobi do 3 godine ne smiju sudjelovati u predškolskom odgoju i obrazovanju. Imate službenu izjavu Grada i ovaj odgovor nije sporan ako se shvati kao “Da-Ne” pitanje. Sporno je međutim što Grad navodi pogrešan (ili možemo skinuti maske i reći jednostavno – lažan) broj obuhvaćene djece. Detalji u sljedećem odgovoru.
Sporno je i to što Grad koristi rodiljnu i roditeljsku brigu kao ispriku, ne spominjući pri tome kako roditelji odgojitelji spadaju u kategoriju roditelja izvan sustava rada te ne samo da mogu ostvariti samo najniži mogući iznos potpore (2328,20 kn kao što navode stranice HZZO na koje upućuje i njihov odgovor) nego i u slučaju prekida roditeljske brige (npr. zbog primanja potpore RO) istu više ne mogu nastaviti. Za razliku, zaposleni roditelji mogu iskoristiti pune 3 godine rodiljnog i roditeljskog dopusta u bilo kojem trenutku i u više odvojenih termina sve do navršene 8. godine djeteta.
O tome da roditelji odgojitelji ne mogu istovremeno primati i rodiljnu naknadu, pogledajte “Najčešća pitanja i odgovori o mjeri roditelj odgojitelj” na službenim stranicama Grada:
2. Koliko je trenutno djece u mjeri roditelj odgojitelj u tom rasponu, dakle, od 0 do 3, a koliko od 6 do 7?
Grad Zagreb: Što se tiče djece korisnika mjere roditelj odgojitelj u dobi od 0-3, njih će 2022. godine biti 635.
U 2022. godini će 3,604 djece korisnika novčane pomoći roditelj odgojitelj biti u dobi od 3 do 6 godina., a najveći priljev vrtićke djece očekujemo u gradskim četvrtima Sesvete, Gornja Dubrava te Peščenica-Žitnjak.
Marijan Kozić: Ne razumijem kako i zašto vam predstavnici Grada odgovaraju podacima čiju je istinitost trivijalno osporiti.
Prije svega, upućujem vas na dokument “Podlogsa za javnu raspravu – mjera roditelj odgojitelj” a koji su izradile upravo zastupnice iz kluba Možemo!
https://www.zagreb.hr/userdocsimages/demografija/Podloga%20za%20javnu%20raspravu_mjera%20roditelj%20odgojitelj_5%2011%202021.pdfU Podlozi, molim otvorite str. 7 i na njenom vrhu Tablicu 3. “Djeca korisnika prema dobi” u kojoj se iznosi stanje na dan 28.10.2021.
Odmah se uočava kako se u grupi od 0 do 2 godine nalazi 1300 djece. Nešto preko dvostruko više nego što vama odgovaraju. Sva ova djeca će u 2022. biti upravo u dobi 0 – 3, a pridružit će im se i novorođena djeca koja u tablici nisu navedena.
Na jednak način povećat će se i broj djece u skupini od 3 do 6 godina, a koji već sada daleko nadmašuje navedene brojeve.
Sve ovo do sada temeljilo se isključivo na podacima koje upravo zastupniici Predlagatelja izmjene mjere donose. Kako bi se razumjelo da stvarni brojevi premašuju navedene iznose treba imati na umu da Ured za demografiju nema uvid u naknadne podatke o korisnicima mjere nakon njihovog pristupanja mjeri. Znatan broj od 5808 korisnika mjere tj. njih 53% (Podloga, str. 8. Poglavlje 4), imalo je djecu i nakon pristupanja mjeri. Zbog toga što mjeru nije moguće jednostavno prebaciti na novorođeno dijete (vrhunac birokracije traži da se podnese zahtjev za obustavljanje mjere, pričeka rješenje o istom, podnese novi zahtjev za pristupanje mjeri ali s navedenim novim djetetom kao nositeljem, pričeka novo rješenje kako bi se nastavilo primati potporu), gotovo nitko od korisnika nije dojavljivao rođenje novog djeteta Gradu jer i korisnici koji su mjeri pristupili 2016. još uvijek imaju 9 ili 10 godina do isteka mjere tako da se nisu žurili prebaciti mjeru na mlađe djete radi njenog produljenja. Potvrdu ovoga možete pronaći u službenim “Najčešćim pitanjima i odgovorima” (link u 1. pitanju).
O ukupnom broju djece predškolske dobi koja će ostati bez vrtića u narednim pitanjima.
3. Je li točna interpretacija da roditelj mora biti zaposlen kako bi dijete dobilo vrtić? Odnosi li se to na oba roditelji, jednog roditelja, što je sa samohranim majkama u mjeri.
Grad Zagreb: Potražnja za mjestima u vrtiću preko postojećih kapaciteta također rezultira time da je teže upisati vrtić ukoliko su roditelji nezaposleni jer prednost pri upisu imaju zaposleni roditelji. Stoga ova gradska uprava politikom povećanja ukupnih kapaciteta gradskih vrtića teži ne samo ostvariti europske ciljeve uključenosti u rani i predškolski odgoj, već omogućiti svim roditeljima u Gradu Zagrebu da upišu svoju djecu u vrtić. 
Marijan Kozić: Prije svega, molim vas da provjerite tekst “Odluke o načinu ostvarivanja prednosti pri upisu djece i mjerilima za naplatu usluga predškolskih ustanova Grada Zagreba od roditelja – korisnika usluga”, objavljen u Glasniku Grada 6/11:
Zadnja izmjena je u Glasniku 15/12 ali se odnosi samo na iznose participacije roditelja a vama su potrebni kriteriji bodovanja iz članka 4.
Iz kriterija bodovanja jasno je sljedeće:
 – bodovi su raspoređeni u dvije striktno odvojene kategorije: ili 10 bodova ili 0-2 boda, na način da roditelji koji ne zadovoljavaju uvjete za 10 bodova, nikako ne mogu dostići taj broj zadovoljavanjem većeg broja “manjih” uvjeta (npr. potrebno je imati 8 malodobne djece PLUS primati doplatak da bi se doseglo 10 bodova)
– pravo na upis tj. pravo na 10 bodova ostvaruju isključivo obitelji u kojima SVI roditelji rade: oba roditelja ako žive zajedno, jedan roditelj ako drugi ne živi u istom kućanstvu, nula roditelja ako dijete uopće nema roditelje
– iznimka su djeca invalida Domovinskog rata koja su izjednačena s djecom zaposlenih roditelja kao i djeca samohranih a zaposlenih roditelja, koja imaju prednost. U 2021. bilo je 490 ovakvih iznimaka od ukupno oko 36 000 upisane djece.
Kao što vidite iz kriterija, za prevladavajuću većinu djece vrijedi jedinstveni kriterij: ako nema posla, nema ni vrtića.
Iz ranijih odgovora jasno je kako je mjerom obuhvaćeno barem 1300 djece u dobi 0-3 godine. Radi se dakle o 1300 obitelji, od kojih većina ima i stariju djecu predškolske dobi. Zbog jednostavne zabrane smještaja mlađe djece u vrtiće, što povlaći nemogućnost zapošljavanja roditelja, predložene izmjene mjere RO automatski povlaće i nemogućnost upisa starije djece u vrtiće.
Smanjivanjem iznosa potpore na 1000 kn, Grad se također pobrinuo da i one roditelje koji bi ipak izabrali zadržati mjeru i brinuti i o mlađoj i o starijoj djeci ovako niskim iznosom prisili na napuštanje mjere i zapošljavanje.
4.a. Također, prema riječima naše sugovornice, broj djece koji će se naći izvan mjere iduće godine bit će puno veći od onoga što vrtići mogu primiti. Pritom, neće biti dovoljna ni gradnja dvaju vrtića kao što je gradonačelnik najavio? Imate li tu neku kalkulaciju: koliko točno djece će se naći u vrtićima kada odluka stupi na snagu?
Grad Zagreb: U 2022. godini će 3,604 djece korisnika novčane pomoći roditelj odgojitelj biti u dobi od 3 do 6 godina… Što se tiče upisa, jedan dio djece može se sukladno potrebama roditelja korisnika upisati u trenutno slobodna mjesta, kojih je trenutno 577 u gradskim i 105 u privatnim vrtićima.
Marijan Kozić: Nažalost, Služba za informiranje Grada Zagreba vas i ovim odgovorom tretira kao naivca nesposobnog istražiti činjenice te vam ponavlja besmislene brojeve u nadi da nećete propitivati njihovo značenje.
Prije svega, molim vas pogledajte Prijedlog “Programa javnih potreba u predškolskom odgoju i obrazovanju te skrbi o djeci rane i predškolske dobi Grada Zagreba za 2022.”
Radi se o Programu koji se donosi svake godine (spomenuti Prijedlog izradio je Gradski ured za obrazovanje upravo u trenutnom mandatu i ovaj će se program usvajati na istoj sjednici na kojoj će se odlučivati o sudbini roditelja odgojitelja). Prijedlog donosi detaljnu analizu stanja za 2021. g. i plano potreba za 2022. g. Svi podaci o broju djece u vrtićima dolaze iz njega.
U spomenutom Programu, molim pogledajte str. 9, Tablicu “Ukupno planirani obuhvat djece rane i predškolske dobu u Gradu Zagrebu za 2022.g”. Ako zanemarite sve druge izvore i izračune, podaci iz ove tablice vam govore sljedeće:
– U Gradu Zagrebu će 2022. g. biti 48 000 djece u dobi od godine dana do polaska u osnovnu školu
– Gradske vrtiće upisat će 31 000 djece
– Privatne vrtiće upisat će 4 500 djece
– Ako gradskim, privatnim i vjerskim vrtićima pribrojimo i sve ostale ustanove (Poliklinika SUVAG, Centar “Goljak”, i sl.) te vrtiće izvan područja Grada, dolazimo do odgovora na vaše pitanje:
U svim ustanovama predškolskog odgoja i obrazovanja će se u trenutku kada odluka stupi na snagu nalaziti 35 830 djece, što predstavlja 74,6%.
Bez mogućnosti upisa u bilo koju od tih ustanova ostati će (48 000 – 35 830) 12 170 djece tj. 25,4% djece predškolske dobi.
Prethodne rečenice bile bi prihvatljiv odgovor na vaše pitanje i čovjek ne bi zamjerao što u ukupni broj djece (48 000) ne računaju djecu jaslićne dobi (6 mj. – 1 g.) ali ih ipak računaju u broj upisane djece (35 830). Uračunavanjem svih dobnih skupina, povećao bi se ukupan broj djece predškolske dobi i pokazalo bi se kako je obuhvat vrtića ispod navedenog postotka te kako je broj nezbrinute djece iznas 12 170.
4.b. Koliko mjesta u vrtićima će biti slobodno?
Grad Zagreb: Što se tiče upisa, jedan dio djece može se sukladno potrebama roditelja korisnika upisati u trenutno slobodna mjesta, kojih je trenutno 577 u gradskim i 105 u privatnim vrtićima.
Marijan Kozić: Broj “slobodnih” mjesta u vrtićima kojima se proteklih dana zagađuje javna rasprava a koji je i vama serviran bezobziran je pokušaj varanja javnosti svjesnim korištenjem brojeva u pogrešnom kontekstu. Naime, kako bi bilo moguće da ove godine imamo višak mjesta u vrtićima a za sljedeću Grad planira preko 12 tisuća djece ostaviti bez upisa? Planiraju li zatvoriti polovinu svih kapaciteta?
Radi se, naravno, o odvraćanju pozornosti. Nakon upisa u vrtiće u svibnju i početka rada vrtića u rujnu, dešava se da tijekom godine zanemarivi broj korisnika odustne od programa iz raznih osobnih razloga (promjena prebivališta, bolest, itd.). Kako su djeca koja su propustila priliku za upis u redovnom terminu ipak morala biti nekako zbrinuta u međuvremenu, dešava se da se roditelji ili ne raspituju redovito o eventualnim otvorenim mjestima ili da ne žele djecu upisivati u već formirane grupe (što je i protivno pedagoškim preporukama). Druga važna činjenica je kako je ovih navodnih 577 mjesta rezultat zbrajanja svih postojećih lokacija. Roditeljima s Trešnjevke je od slabe koristi novo otvoreno mjesto u Hrvatskom Leskovcu ili Sesvetama i obratno.
Isticanje ovih “slobodnih” mjesta ponižava tisuće roditelja koji su i ove godine ostali bez mogućnosti upisa djece u predškolski odgoj i koji dobro znaju stvarno stanje, a sve radi stvaranja pogrešne slike u očima onih koji se nisu osobno susreli s problemom nedostatka kapaciteta.
4.c. Što će se napraviti u slučaju da neće biti dovoljno mjesta za svu djecu?
Grad Zagreb: Nadalje, u proračunu za 2022. predviđeno je 15 milijuna kuna za najam prostora, opremu i materijalne troškove, uključujući plaće zaposlenicima, čime će se povećati kapaciteti postojećih vrtića.
Od kad je uvedena mjera novčane pomoći roditeljima odgojiteljima, u nju je investirano 1,8 milijardi Kn, a u vrtiće 15 puta manje (115 milijuna Kn). Ishode takve promašene politike sada adresiramo povećanim sredstvima u proračunu za 2022. za izgradnju novih vrtića (51,8 milijuna Kn), kao i pripremom niza investicija koje će se financirati kroz NPOO.
Marijan Kozić: Molim, pogledajte Program javnih potreba za 2022. g., str. 11., pri vrhu.
“U 2022. godini planira se završetak radova na 4 objekta. čime će se osigurati povećanje smještajnog kapaciteta za 3.000 m2, odnosno 180 djece rane i predškolske dobi.”
Kao što savršeno razumijete, Grad nije privatna osoba i svi troškovi i projekti odvijaju se isključivo prema proračunu kojeg je usvojila Gradska skupština. Ono što nije predviđeno proračunom neće se i ne smije financirati. Jednostavnim uvidom u prijedlog proračuna postaje jasno kako su priče o povećanju kapaciteta i gradnji novih vrtića kako bi se zbrinula djeca roditelja odgojitelja ipak samo bajka. Proračun predviđa 51,8 milijuna kuna za dovršetak gradnje dvaju objekata koje je započela graditi prethodna vlat i koji će kapacitete povećati za svega 180 mjesta. Suprotstavite ovo brojci od preko 12 tisuća neupisane djece, od čega oko 6 000 djece obuhvaćene mjerom (spomenuta “Podloga”, str. 7, tablica 3.: zbrajanjem prve dvije skupine dolazimo do 5 423 djece u 2021). Dakle, i bez ukidanja mjere roditelj odgojitelj, preko 7 000 djece predškolske dobi neće upisati dječje vrtiće u 2022. g. Ukidanjem mjere, Grad broj neupisanih planira udvostručiti a kapacitete povećati za 0,5%.
Tek se u 2025. godini (što bi trebalo raditi 12 tisuća djece kroz te tri godine) planira povećanje kapaciteta za dodatnih 6,3% tj. 2 250 djece.
Grad također spominje i famoznih 27 vrtića koje se moglo izgraditi za 1,8 milijardi kuna uloženih u mjeru. Možemo promotriti i taj izračun. (Svi brojevi iz gore navedenog Programa javnih potreba)
Ako 27 vrtića košta 1,8 milijardi, tada jedan dječji vrtić košta 66,7 milijuna kuna.
Ako jedan vrtić u prosjeku ima kapacitet za 6,6 vrtićkih skupina, od kojih svaka s 20,1 djece, tada nam za upisivanje 12 170 nezbrionute djece trebaju 92 nova objekta.
Ako svaki košta 66,7 milijuna kuna, potrebno je, samo za izgradnju izdvojiti 6,1 milijardi kuna.
Ako je na svakih 5 djece potrebna jedna zaposlena osoba (ne samo odgajatelji neko ukupno prosjek zaposlenih prema podacima iz Programa javnih potreba), za nove objekte potrebno je zaposliti još 2 434 osobe uz godišnji trošak od 293 milijuna kuna.
Ako materijalni troškovi novih vrtića ostanu u prosjeku postojećih, potrebno je još i 35,3 kuna godišnje za materijalne troškove.
A kad govorimo o navodnom planu iznajmljivanja zamjenskih prostora (stvarno? preporučam pogledati “Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe” i minimalne uvjete veličine i opremljenosti prostora, s naglaskom na minimalnu veličinu vanjskog prostora), možemo napraviti i sljedeću jednostavnu računicu:
Usvojenim izmjenama proračuna za 2021. g., za potrebe predškolskog odgoja i obrazovnja dodijeljeno je 1.050.148.000 kn, za troškove poslovanja gradskih vrtića, što uključuje i plaće zaposlenika i materijalne troškove. Potpore koje se isplaćuju privatnim i vjerskim vrtićima vode se u odvojenoj proračunskoj kategoriji.
Ako taj ukupni trošak umanjimo za iznos koji su roditelji uplatili u proračun na ime participacije, te ostatak podijelimo s ukupnim brojem upisane djece i s 12 mjeseci u godini, dolazimo do iznosa od 2 592 kn mjesečno. Toliko dakle jedno vrtićko mjesto košta Grad Zagreb svaki mjesec, uz pretpostavku da je dječji vrtić već sagrađen.
Ako bismo sada navedeni iznos od 15 milijuna kuna (koji Grad navodno planira utrošiti za iznajmljivanje zamjenskih prostora, zapošljavanje ljudi i upis djece u takve privremene vrtiće) podijelili s 12 mjeseci i s iznosom troškova za jedno dijete, dolazimo da se za 15 milijuna kuna može financirati privremeni vrtić za svega 482 djeteta. UZ UVJET DA GRAD PROSTORE DOBIJE NA POKLON OD SV. NIKOLE I TO VEĆ UREĐENE I OPREMLJENE PREMA PEDAGOŠKOM STANDARDU. U stvarnosti, ovih 15 milijuna kuna ne mogu biti dovoljni niti za iznajmljivanje dovoljno  prostora u garazama stambenih zgrada.
A ako se pitate kako to da je ideja g. Klisovića o iznajmljivanju privremenih vrtića već stigla u prijedlgo proračuna koji je napravljen puno prije nego li se on sastao s predstavnicima roditelja odgojitelja, onda će vas zanimati kako se ta stavka proračuna zove “Tekući projekt T120912 Proširenje kapaciteta u predškolskom odgoju i obrazovanju” a odnosi se na već započeto proširivanje kapaciteta 2 dječja vrtića – Dječji vrtić Ivane Brlić Mažuranić, PO Cerska i Dječji vrtić Remetinec, PO Vice Vukova – uz ukupno povećanje kapaciteta od… (trube i fanfare)… 75 djece. (Program javnih potreba, str. 8, pri dnu).
Ovdje možete pogledati dokument koji su izradili roditelji odgajatelji a koji vrlo rigorozno i detaljno prikazuje sve relevantne statistike. Svaki izračun obrazložen je i potkrijepljen provjerljivim izvorima. Dokumentu možete pristupiti na:
https://docs.google.com/document/d/1YsYjS1_BeTWuSHJEM1Qvn_KPHgzmwHQuowssDJDn3G8/edit?usp=sharing

Odgovor Grada u cijelosti

Novinar Jutarnjeg lista Filip Pavić je upitao:

  1. Je li pravilnikom predviđeno da djeca od 0-3 godine u okviru mjere također imaju pravo na vrtić (jaslice)?
  2. Koliko je trenutno djece u mjeri roditelj odgojitelj u tom rasponu, dakle, od 0 do 3, a koliko od 6 do 7?
  3. Je li točna interpretacija da roditelj mora biti zaposlen kako bi dijete dobilo vrtić? Odnosi li se to na oba roditelji, jednog roditelja, što je sa samohranim majkama u mjeri.
  4. Također, prema riječima naše sugovornice, broj djece koji će se naći izvan mjere iduće godine bit će puno veći od onoga što vrtići mogu primiti. Pritom, neće biti dovoljna ni gradnja dvaju vrtića kao što je gradonačelnik najavio? Imate li tu neku kalkulaciju: koliko točno djece će se naći u vrtićima kada odluka stupi na snagu? Koliko mjesta u vrtićima će biti slobodno? Što će se napraviti u slučaju da neće biti dovoljno mjesta za svu djecu?

Grad mu je dostavio sljedeći odgovor:

U 2022. godini će 3,604 djece korisnika novčane pomoći roditelj odgojitelj biti u dobi od 3 do 6 godina., a najveći priljev vrtićke djece očekujemo u gradskim četvrtima Sesvete, Gornja Dubrava te Peščenica-Žitnjak. Što se tiče upisa, jedan dio djece može se sukladno potrebama roditelja korisnika upisati u trenutno slobodna mjesta, kojih je trenutno 577 u gradskim i 105 u privatnim vrtićima. Nadalje, u proračunu za 2022. predviđeno je 15 milijuna kuna za najam prostora, opremu i materijalne troškove, uključujući plaće zaposlenicima, čime će se povećati kapaciteti postojećih vrtića. Ova će sredstva biti interventno usmjerena prije svega u gradske četvrti gdje očekujemo povećani interes za upis djece u vrtić.
Pored ovih kratkoročnih mjera, Grad Zagreb namjerava koristiti sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti kako bi u roku od nekoliko godina napravio značajne investicije u predškolski odgoj i obrazovanje. Od 24 planirana vrtića, za 4 je planiran završetak u 2022. godini: DV Sesvete – PO Kašina, DV Ivanja Reka, DV Žitnjak i DV Botinec – PO Odranski Obrež. Tri od četiri navedena vrtića locirana su u četvrtima u kojima očekujemo veću potražnju za upisom korisnika mjere roditelj odgojitelj.
Svim navedenim aktivnostima Grad Zagreb očekuje u najvećoj mjeri odgovoriti na povećanu potražnju za upisom u vrtiće, što će u konačnici ovisiti i o stvarno iskazanom interesu roditelja. Važno je istaknuti da Grad Zagreb godinama nije izdvajao adekvatna sredstva u povećanje kapaciteta gradskih vrtića, tako da i u drugim gradskim četvrtima postoji veći interes za upis nego ima mjesta u vrtićima. Od kad je uvedena mjera novčane pomoći roditeljima odgojiteljima, u nju je investirano 1,8 milijardi Kn, a u vrtiće 15 puta manje (115 milijuna Kn). Ishode takve promašene politike sada adresiramo povećanim sredstvima u proračunu za 2022. za izgradnju novih vrtića (51,8 milijuna Kn), kao i pripremom niza investicija koje će se financirati kroz NPOO.
Potražnja za mjestima u vrtiću preko postojećih kapaciteta također rezultira time da je teže upisati vrtić ukoliko su roditelji nezaposleni jer prednost pri upisu imaju zaposleni roditelji. Stoga ova gradska uprava politikom povećanja ukupnih kapaciteta gradskih vrtića teži ne samo ostvariti europske ciljeve uključenosti u rani i predškolski odgoj, već omogućiti svim roditeljima u Gradu Zagrebu da upišu svoju djecu u vrtić.
Što se tiče djece korisnika mjere roditelj odgojitelj u dobi od 0-3, njih će 2022. godine biti 635. Njihov upis nije predviđen predloženim izmjenama Odluke o novčanoj pomoći za roditelje odgojitelje koja se nalazi na dnevnom redu Gradske skupštine 9. prosinca jer roditelji kod rođenja blizanaca, trećeg i svakog sljedećeg djeteta ostvaruju pravo na roditeljski dopust do 3. godine djeteta, uz novčanu naknadu od 70% proračunske osnovice (HZZO – https://hzzo.hr/rodiljne-i-roditeljske-potpore). Nakon što izmjene Odluke o novčanoj pomoći za roditelje odgojitelje stupe na snagu, korisnici te mjere čije je dijete u dobi 0-3 moći će dakle ostvariti novčanu naknadu za roditeljski dopust HZZO-a, te uz to 1,000 kn novčane pomoći od Grada Zagreba kroz status roditelja odgojitelja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.