Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović-Einwalter 31. ožujka dostavila je Hrvatskom saboru redovito godišnje Izvješće pučke pravobraniteljice za 2024. godinu. Predsjednik Sabora Gordan Jandroković uputio ga je zastupnicima te predsjednicima radnih tijela. Uz Izvješće koje broji nešto više od 400 stranica, dolazi i sažetak na tridesetak stranica. Pravobraniteljica u dokumentu iznosi analizu stanja ljudskih prava i jednakosti u Hrvatskoj.
> Odgovor AEM-a Pravobraniteljici: Nema metodologije, pravne analize i dokaza za postupanje
„Odnos institucije sa Hrvatskim saborom od ključnog je značaja – pučka pravobraniteljica je opunomoćenica Hrvatskog sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda“, napominje Pravobraniteljica u Izvješću. Ukazuje na „neprihvatljiv odnos Hrvatskog sabora i Vlade RH prema izvješćima pučke pravobraniteljice, a time i problemima na koje građani kontinuirano ukazuju“.
Pravobraniteljica ima potporu Europske komisije
Posebno napominje kako u trenutku predaje ovog Izvješća, za 2024. godinu, Hrvatski sabor još uvijek na plenarnoj sjednici nije raspravio izvješća pučke pravobraniteljice za 2022. i 2023. godinu. Nije raspravljeno ni posebno izvješće “Utjecaj epidemije COVID-19 na ljudska prava i jednakost – preporuke za jačanje otpornosti na buduće krize”, koje je pučka pravobraniteljica predala 2022. godine.
Glede provedbe preporuka, Europska komisija je u posljednja tri izvješća o vladavini prava dala preporuku Republici Hrvatskoj da unaprijedi provedbu preporuka pučke pravobraniteljice.
Tijekom 2024. godine predstavnici pučke pravobraniteljice nastavili su sudjelovati u radu Radne skupine o zločinima iz mržnje te Stručnog savjeta za izvršenje presuda i odluka Europskog suda za Ljudska prava. Također, predstavnici pučke pravobraniteljice sudjelovali su u radnoj skupini za izradu Zakona o grobljima, Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i Zakona o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje.
> Ženske udruge i pravobraniteljice šute o nasilju nad ženama koje čine stranci u RH
Pravobraniteljica je zaprimila najviše pritužbi na temu diskriminacije
Izvješće je rezultat cjelogodišnjeg rada institucije. Ured pravobraniteljice postupao je u 6.404 predmeta u 2024. godini, što uključuje i 4.942 nova predmeta kojih je bilo nešto više od 2,8% nego godinu ranije. Ured je komentirao 50 prijedloga zakona i drugih propisa te strateških dokumenata, kroz sudjelovanja u javnim savjetovanjima i na raspravama odbora Hrvatskog sabora; obilazio teren, surađivao s organizacijama civilnog društva, vjerskim i akademskim zajednicama, ministarstvima i državnim tijelima; pratio odluke Ustavnog suda i nacionalnih sudova, presude Europskog suda za ljudska prava i Suda Europske unije; te znanstvene radove, istraživanja i statističke pokazatelje vezane uz ljudska prava.
Građani RH u prošloj su se godini najviše prituživali na: diskriminaciju (420 novih predmeta), kršenje prava na zdravlje (394 novih predmeta) i kršenje prava vezano uz pravo na rad (327 novih predmeta).
„U 2024. godini postupali smo u ukupno 6.404 predmeta, od kojih je 4.921 predmet otvoren po pritužbi građana ili na vlastitu inicijativu (77%), dok se 1.268 predmeta odnosilo na opće inicijative“, navodi Pravobraniteljica.
> Peticiju protiv LGBT usvajanja i udomljavanja djece sud proglasio – diskriminacijom!
Diskriminacija iz područja rada i zapošljavanja
Kao i ranijih godina, najveći je broj pritužbi na diskriminaciju zbog rase, etničke pripadnosti i boje kože ili nacionalnog podrijetla, koje čine 18% svih zaprimljenih diskriminacijskih pritužbi. Potom su sa 9% zastupljene pritužbe na diskriminaciju temeljem invaliditeta, koje su ustupane pravobranitelju za osobe s invaliditetom, 9% na diskriminaciju temeljem zdravstvenog stanja, 7% na diskriminaciju temeljem obrazovanja te 6% na diskriminaciju zbog spola, koje su ustupane pravobraniteljici za ravnopravnost spolova.
Sve ostale osnove zastupljene su s manje od 5%, dok se u 17% pritužbi navodilo više od jedne diskriminacijske osnove. U 15% pritužbi nije bila istaknuta niti jedna osnova iz Zakona o suzbijanju diskriminacije.
U vezi područja u kojima je diskriminacija prituživana, kao i svih godina do sada najčešće je zastupljeno područje rada i zapošljavanja sa 42% svih zaprimljenih diskriminacijskih pritužbi. Slijedi područje pristupa dobrima i uslugama te uprave, svako s 8%. 73% svih diskriminacijskih pritužbi podnijele su fizičke osobe, pri čemu nam se obratilo nešto više žena (169) nego muškaraca (137).
> Miliša: Agresivni feminizam i diskriminacija muškog roda
Sve više stranaca u zatvorima
„U usporedbi s godinom ranije i govoreći o svim ljudskim pravima i skupinama, nije došlo do značajnih poboljšanja, već je nastavljen trend stagnacije što je, zbog velikog broja sustavnih problema, neprihvatljivo“, piše Pravobraniteljica.
Uz zdravstvene i socijalne probleme, značajan je problem i prenapučenost zatvora. Prenapučenost je nastavila rasti i alarmantna je, pa je tako u čak dva zatvora popunjenost bila iznad 200%, pri čemu je zamjetan velik udio istražnih zatvorenika te sve više stranaca.
Pohvaljene su izmjene o Zakona o strancima kojim se „poboljšava radnopravni položaj stranih radnika te se ujedno štite domaći radnici od snižavanja cijene rada“.
U brojim pritužbama građani su ukazivali na dugotrajnost postupanja, nerazumljivu i neprikladnu komunikaciju, nejednak tretman, prebacivanje odgovornosti između institucija, pretjerani formalizam i druge probleme u javnopravnim tijelima.
Broj stranih radnika, kao i pritužbi stranih radnika, sve je veći, a dio poteškoća s kojima su suočeni trebao bi biti uklonjen izmjenama Zakona o strancima (koje su stupile na snagu sredinom ožujka 2025. godine), uključujući i kroz regulaciju uvjeta njihova smještaja.
Nedostaje ljudskih kadrova u zdravstvu i socijalnoj skrbi. I u 2024. godini zabilježeni su ozbiljni i teški primjeri kršenja prava na zdravlje. U izvješću je osobit fokus na onkološkim i palijativnim pacijentima.
> Božinović priznao: Otkrili smo strane radnike s krivotvorenim vozačkim dozvolama
‘Neprihvatljiv govor’
Također, prema Izvješću, „vidljiv je bio povećan stupanj neprihvatljivog govora i govora mržnje te različite antimanjinske retorike, što se dijelom može i dovesti u vezu sa činjenicom da su se tijekom 2024. godine održavala čak tri izborna procesa. Prisutni su bili izazovi vezani za vladavinu prava, loša je percepcija pravosuđa, novinarske slobode su i nadalje ugrožene, otežan je rad braniteljima ljudskih prava te je povjerenje građana u institucije na niskoj razini“.
> Šarić: Tko definira i identificira ‘govor mržnje’? Rada, Lana ili koji aktivist?
Siromaštvo
Siromaštvo je bilo u porastu, pa je tako 20,3% stanovnika RH u riziku od siromaštva, što je najviša zabilježena stopa još od 2012. godine. Ističe se rast cijena i inflacija kao glavni uzrok, ali i „odgovornost države koja se Ustavom odredila kao socijalna država“. Beskućništvo je i dalje veliki problem. Podrška beskućnicima ostala je potpuno neadekvatna, iako je riječ najnezaštićenijoj skupini građana, navodi Pravobraniteljica.
Među najugroženijima su i starije osobe, koje žive u sve većem siromaštvu. Prema posljednjim podacima čak 37% starijih od 65 godina bilo je u riziku od siromaštva, a čak 61,4% starijih koji žive sami. Broj sklopljenih ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju nakon dugo godina opada, čemu su vjerojatno pridonijele i zaštitne mjere uvedene 2024. za zaštitu starijih od zlouporaba ovih ugovora.
Mladi i građanski odgoj
Mladi su se nastavili suočavati s poteškoćama u stanovanju, radu i zapošljavanju, uključujući i diskriminaciju, vezano za dostupnost zaštite mentalnog zdravlja i drugim problemima, navodi Pravobraniteljica, te dodaje: „Nema pomaka prema uvođenju sustavnog obrazovanja o ljudskim pravima, jednakosti i ostalim temama koje bi mogao obuhvatiti građanski odgoj i obrazovanje“.
Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih preporuča se da građanski odgoj i obrazovanje uvede kao zaseban i obavezan predmet na svim razinama osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja.
„Nedostatak takvog sustavnog obrazovanja vidljiv je u niskoj informiranosti o društveno-političkim i ekonomskim temama te o mogućnostima za aktivno uključivanje u društvo i spremnosti na to. Tijekom 2024. došlo je i do izmjena glede statusa nastavnog predmeta Politika i gospodarstvo u dijelu strukovnim školama, čime se umanjilo mogućnost da steknu niz znanja, stavova i vještina ključnih za osobni, građanski i društveni razvoj te kvalitetno i informirano sudjelovanje u društvenome životu“.
> GONG i GOOD inicijativa ponovno guraju Građanski odgoj po mjeri ljevičara
Stanovanje je i u 2024. mnogima bilo svakodnevni problem. Zbog visokih cijena kupnje i najma problem je pogađao socijalno ugrožene, ali i one s redovnim primanjima, a osobito mlade i mlade obitelji, ali i druge skupine. Primjerice, prosječna mlada osoba u RH obiteljski dom napušta tek s 31 godinom, čak 5 godina kasnije nego što to u prosjeku čine njihovi vršnjaci u EU.
‘Ustaški simboli i pozdravi’
Izražavanje u javnom prostoru pokazuje nedovoljnu informiranost građana o tome što je (ne)dozvoljeno, pa se nastavlja događati da nezakonito izražavanje ostaje neprijavljeno i nesankcionirano, kao i da se ono zakonito javno pogrešno naziva nezakonitim.
Akt o digitalnim uslugama (DSA) stupio je na snagu 2022. godine, no provedbeni propis RH izglasan je tek u ožujku 2025. godine. Nažalost, češće nego prethodnih godina korišteni su ustaški simboli i pozdravi, čemu je doprinijelo dugogodišnje izbjegavanje jasnijeg određenja prema ovim simbolima, izostanak adekvatnog normiranja i konzistentnog procesuiranja, kao i poruke koje su u javnost odašiljali neki političari, navodi Pravobraniteljica.
> Koju stranu zastavu smijete istaknuti i zašto se isticanje jugoslavenske ne kažnjava?
‘Nezakonit govor u javnom prostoru’
Glede novinarskih sloboda, zabilježeni su i fizički napadi na novinare, a pravni mehanizmi njihove zaštite neujednačeno se primjenjuju. U 2024. godini prijepori su se vodili u vezi donošenja čl. 307.a Kaznenog zakona, kojim se uvodi novo kazneno djelo Neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje. Dobrodošle buduće promjene trebali bi donijeti propisi usvojeni na EU razini – Akt o slobodi medija, koji bi trebao štititi i ojačati medijske slobode i pluralizam u EU), te Direktiva za zaštitu novinara i aktivista od SLAPP tužbi, koja bi trebala osnažiti neovisnost i novinara i medija), piše Šimonović Einwalter.
> HND u navodnoj borbi protiv SLAPP tužbi: O ovim se pokušajima zastrašivanja nisu oglasili
Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina predlaže se da osmisli i provede medijsku kampanju usmjerenu na podizanje svijesti o nezakonitom govoru u javnom prostoru, osobito na društvenim mrežama.
Pravo na javno okupljanje i protuprosvjed
Tijekom 2024. u fokusu je bilo i pravo na javno okupljanje, a građani su se okupljali iz brojnih razloga, dok su pojedina javna okupljanja bila i popraćena protuprosvjedima. S obzirom da je uočeno ponekad nedostatno razumijevanje protuprosvjeda kao oblika slobode javnog okupljanja, ukazuje se na obvezu države da zaštititi pravo na slobodu okupljanja obiju skupina te primijeni najmanje ograničavajuća sredstva koja će omogućiti održavanje oba okupljanja na miran način.
> Policijska dvostruka mjerila: U Splitu uhićenja, u Zagrebu na krunici – ne
Pravobraniteljica: Stvoriti povoljno okruženje za civilno društvo
Izazov je i dugoročno institucionalno i programsko financiranje aktivnosti organizacija civilnog društva koje rade u području zaštite ljudskih prava i nediskriminacije te RH još uvijek nema nacionalni strateški dokument za stvaranje povoljnog okruženja za djelovanje civilnoga društva, iako je posljednji istekao još 2016. godine, a radna skupina za njegovu pripremu osnovana još 2021. godine.
Ministarstvu unutarnjih poslova predlaže se da širem krugu organizacija civilnog društva omogući rad u prihvatilištima za tražitelje međunarodne zaštite.
> Mađarska zatražila uvid u sve ugovore Europske komisije s nevladinim udrugama
Pravobraniteljica: Srbi, Romi i migranti i dalje izloženi diskriminaciji
Istraživanja i pritužbe nastavili su svjedočiti o stereotipima, predrasudama i diskriminaciji s kojima su suočeni pripadnici nacionalnih manjina, prvenstveno srpske i romske, kao i migranti. To je posebno bilo prisutno u kontekstu izbora, kada je animozitet prema pripadnicima različitih manjina, posebno srpske nacionalne manjine i migrantima, bio izražavan i korišten u političke svrhe, čime se dodatno potpirivalo netrpeljivost dijela birača prema ovim skupinama.
Zabrinjava što RH i dalje nema imigracijsku ni integracijsku politiku, dok su pojedinačne mjere, poput vaučera za učenje hrvatskog jezika za strane radnike, dobrodošle, ali nedovoljne. Romi se i dalje suočavaju sa sustavnom diskriminacijom koja vodi do nejednakih prilika od djetinjstva i zadržava velik broj Roma u začaranom krugu višegeneracijskog siromaštva, što uključuje i život u segregiranim i prometno izoliranim naseljima, često u iznimno lošim uvjetima života – bez struje, vodovoda i odvodnje. I u ovom Izvješću ukazujemo na velik problem de facto segregacije u školama vezano za koju nema konkretnih promjena na bolje.
Vezano uz prava iz Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, prisutne su i nadalje poteškoće u ostvarivanju prava na ravnopravnu zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina među zaposlenima u upravi i pravosuđu, što je posljedica neučinkovitog okvira za njegovo ostvarivanje, kao često i prava na službenu i ravnopravnu uporabu jezika i pisma, što se prelijeva iz negativnog odnosa prema pripadnicima nacionalnih manjina, prvenstveno srpske i romske.