Po navodima Velimira Bujaneca i Jutarnjeg lista, državni i vojni vrh najmanje je godinu dana bio upoznat sa stajalištima i uvjetima SAD-a o prodaji izraelskih borbenih aviona F-16 Barak.
Još u siječnju 2018. američka strana je hrvatskom državnom vrhu uputila tzv. non-paper dokument u kojem je vrlo jasno naznačila koje sve prepreke stoje na putu za kupnju izraelskih aviona. Informaciju da je hrvatska strana, odnosno Ured predsjednice, upoznata s problemima objavio je u petak Velimir Bujanec u svojoj emisiji “Bujica”. Američki dokument stigao je na Pantovčak u siječnju prošle godine, potvrdio je Jutarnjem listu izvor blizak predsjednici.
Svakako da je taj isti dokument morao doći i u Ured premijera te u Ministarstvo obrane jer su oni direktno odlučivali o kupnji. Radilo se o nekoj vrsti tehničkog vodiča iz kojeg se jasno vidjelo što američka strana traži da se realizira oko kupnje aviona i više-manje su te stavove iz non-papera zadržali do kraja.
Bez potpisa
Iz non-papera bilo je vidljivo na koja sve pitanja treba obratiti pozornost, a taj dokument je “bez potpisa”, što je uobičajeno u diplomaciji. Sugovornik Jutarnjeg lista kaže da je non-paper iz siječnja napisan na dvije stranice, ali da tehničke detalje Pantovčak nije razmatrao, jer je to bio posao koji su vodili drugi.
Kako su te povjerljive informacije iz non-papera došle do Bujanca, može se samo nagađati, ali nije isključeno da je o svemu bio obaviješten tadašnji, a danas bivši, predsjedničin savjetnik Mate Radeljić. Predsjednici je od početka tog procesa nabave borbene eskadrile bilo važno da se podigne sposobnost Oružanih snaga, a s tehničkom razinom njezin ured nije imao veze.
“Predsjednica se nikada nije miješala u odluku koji će avioni biti kupljeni. Ona je i za vrijeme posjeta Americi i Švedskoj samo pozvala da se zainteresirani jave na natječaj, i ništa više”, kaže za Jutarnji list izvor blizak Predsjednici.
Sugovornik Jutarnjeg tvrdi kako su Amerikanci još u rujnu 2017. godine, u vrijeme kada je Izrael na poziv Hrvatske sastavljao ponudu za Barake, u Izrael poslali dokument u kojem su naveli pod kojim tehničkim uvjetima mogu prodati avione Hrvatskoj ako pobijede na natječaju. I hrvatska je strana bila upoznata s tim dopisom, potvrđeno je Jutarnjem iz više izvora. Američka je strana te svoje stavove iz rujna 2017. ponovila i u non-paperu, pa je bilo više nego logično da naša strana već tada traži objašnjenja. “Predsjednica se ni u to nije miješala, to nije njezin posao”, kaže sugovornik Jutarnjeg lista. Zanimljivo da je samo dva mjeseca prije slanja ovog pisma u Izrael, u srpnju 2017., ministar Damir Krstičević bio u Washingtonu i, prema tvrdnjama nekih medija, s tadašnjim američkim ministrom obrane Jamesom Mattisom riješio dvojbe oko aviona te je zaključeno kako RH može računati na ponude F-16, kako iz SAD-a tako i iz drugih partnerskih država, uključujući i Izrael.
U rujnu 2017. Izrael u MORH upućuje dokument kojim Zagreb obavještava da je dobio odobrenje Washingtona da se javi na hrvatski natječaj. Za čelne ljude u MORH-u i Vladi to je bilo dovoljno da ne preispituju američke stavove i traže pojašnjenja od Izraela. Danas taj dokument ministar obrane i članovi Povjerenstva za odabir tumače kao odobrenje za prodaju aviona Hrvatskoj.
Pismo Lockheed-Martina
U Ministarstvo obrane je u prosincu 2017. stiglo i pismo tvrtke Lockheed Martin u kojem oni ministra obrane Krstičevića obavještavaju kako neće dati dozvolu za prodaju aviona F-16 Hrvatskoj niti će joj isporučivati rezervne dijelove jer su Izraelci na njemu napravili preinake za koje oni kao proizvođač ne mogu odgovarati. Zbog tog pisma premijer Plenković tada zaustavlja objavu već donesene odluke da se kupe izraelski avioni, a u Sjedinjene Države odlazi delegacija MORH-a kako bi na licu mjesta provjerila postoje li problemi, dok hrvatski vojni izaslanik u SAD-u obavlja intenzivne razgovore u američkom ministarstvu obrane.
Po povratku iz SAD-a hrvatska delegacija ministru Krstičeviću govori da je sve riješeno, no negdje u isto vrijeme iz Washingtona stiže non-paper s “uputama” što je potrebno učiniti da bi se odobrila ponuda. U to vrijeme bilo je potpuno jasno da će Vlada odabrati izraelsku ponudu, ali Zagreb od Jeruzalema ne traži da prije dobivanja posla od SAD-a ishodi službeno dopuštenje za prodaju, nego pristaju na izraelske garancije da će to ishoditi te je u ožujku 2018. Vlada prihvatila izraelsku ponudu unatoč svim američkim upozorenjima.
