Britanski list The Guardian još jednom objavio je veliki članak u kojem se osvrće na navodnu brutalnost hrvatske policije u postupanju s migrantima na granici s BiH, piše Jutarnji list.
Članak počinje uvodom kako se saveznici trude evakuirati tisuće iz Afganistana, dok u isto vrijeme Hrvatska tjera one koji su ranije pobjegli iz Afganistana u strahu od talibanske strahovlade, a policajci ih nerijetko i pljačkaju te ih potiskuju da se vrate u Bosnu i Hercegovinu, odakle su ilegalno ušli u našu zemlju.
Guardianovi novinari prikupili su svjedočanstva brojnih migranata koji tvrde da imaju neugodna iskustva s hrvatskom policijom, a objavili su i “ekskluzivno izvješće” Danskog vijeća za izbjeglice u kojem se navodi da je samo u razdoblju od 16. do 29. kolovoza zabilježeno 60 ilegalnih “pushbackova” migranata iz Afganistana koji su se pokušavali dočepati Europske unije. Kako navodi list, svaki takav postupak policije kršenje je Deklaracije o ljudskim pravima, Ženevske konvencije te europskih propisa, jer se nikome ne smije oduzeti pravo na zakonsku proceduru pri traženju azila.
> Britanski The Guardian po osmi put optužio hrvatsku policiju za nasilje nad migrantima
Navodni prekršaji dogodili su se nakon pada Afganistana u ruke talibana, u vrijeme dok su se, kako piše list, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Španjolska, Italija i druge zemlje borile kako spasiti što više ugroženih Afganistanaca.
Afganistanci tvrde kako ih je hrvatska policija brutalno napala i ponižavala te da im je namjerno uništavana oprema poput mobilnih telefona. Većina ih je, ističe Guardian, bila maloljetna, a htjeli su zatražiti azil, no to im navodno nije dozvoljeno.
– Dvanaest puta smo otjerani s hrvatske granice. Policija nam je ukrala novac i mobitele. Zadnji puta smo otjerani u noći između 20. i 21. kolovoza. Afganistan je pao u ruke talibana, a mi bježimo već gotovo pet godina i umorni smo – rekao je 25-godišnji Zihaul al-Haqq koji je sa suprugom Malikom iz Afganistana izbjegao još 2016.
List istče kako su Afganistanci trenutno najčešći migranti na takozvanoj balkanskoj ruti koja kroz Bugarsku i Sjevernu Makedoniju, preko Srbije, BiH i Hrvatske te Slovenije, vodi do Italije pa dalje u EU.
Na putu je i 18-godišnji Abbas koji je iz Ghaznija pobjegao još 2018.
– Talibani su mi tada pobili obitelj. Ne mogu se vratiti, zapeo sam ovdje u Bosni. Prije tjedan dana hrvatski su me policajci zaustavili kod Rijeke. Pretukli su me i ukrali mi mobitel, a onda me protjerali u Bosnu – pojadao se mladić.
Optužbe na račun ponašanja hrvatskih policajaca prema migrantima nisu novost. Organizacije godinama upozoravaju na navodno kršenje pravila, a pojašnjenje je u više slučajeva tražila i Europska komisija. Guardian podsjeća da su prošlog travnja objavili istraživačku priču o seksualnom zlostavljanju Afganistanke koja je pod prijetnjom nožem navodno bila primorana skinuti odjeću.
MUP demantira navode
Iz MUP-a dolaze oštri demantiji takvih priča te izjave da policija mora štititi državne granice od ilegalnih migracija.
– Imamo iskustvo iz 2015. kada se mnogo migranata predstavilo kao Sirijci, iako to nisu bili, samo da bi dobili povoljniji tretman. Naučili smo lekciju – kazali su britanskom listu iz Ministarstva.
U međuvremenu, u Bruxellesu se razgovara o tome kako se pripremiti na jednu od najdramatičnijih humanitarnih kriza u novijoj povijesti. Vjeruje se da bi pola milijuna Afganistanaca moglo pobjeći iz zemlje do kraja godine, a tisuće su već na putu. Mnogi od njih mogli bi završiti na balkanskoj ruti.
Podaci UN-a ukazuju da će među tražiteljima azila na Balkanu uskoro biti daleko više Afganistanaca nego pripadnika bilo koje druge nacije. Turska je izgradila zid, Pakistan ih odbija, nisu dobrodošli u Grčkoj, a ni Hrvatska nije gostoljubiva.
– Zabrinjavajuće je što im se uskraćuje pravo da traže međunarodnu zaštitu – kažu stručnjaci pozivajući EU da osigura razumne mjere na granicama te da ne onemogućuju migrantima pravo da zatraže zaštitu odnosno azil.
Ipak, profesor s Kraljevskog koledža u Londonu Antonio Gustiozzi smatra kako Europu treba razumjeti jer je sustav azila proteklih godina rastegnut do krajnjih granica.
– Ako se broj Afganistanaca u našim zemljama poveća čitav sustav bi se mogao raspasti, ostavljajući ugrožene one kojima je život doista u opasnosti – rekao je.
Tko stoji iza Danskog vijeća za izbjeglice?
The Guardian se pozvao na Dansko vijeće za izbjeglice (DRC), koje nije Vladino tijelo, već nevladina organizacija osnovana 1956. godine. Riječ je o takozvanoj “kišobran organizaciji”, koja okuplja niz organizacija, a to su redom: ADRA, Amnesty International, CARE Denmark, Konfederacija danskih zaposlenika, Danska gospodarska komora, Danish People’s Aid, Dansko udruženje za obrazovanje odraslih, Dansko društvo pisaca, Vijeće danskih umjetnika, Dansko vijeće za mlade, Sindikat danskih učitelja, Sindikat danskih glazbenika, Židovsko društvo Danske, FH, FOA, DanChurchAid, LGBT Danska i UNICEF Danska.
Radi se o izrazito moćnoj organizaciji koja je samo za pomoć migrantima u Venezueli dobila preko 8 milijuna eura od institucionalnih donatora poput UN-a, američkog OFDA, europskog ECHO-a.
Prihodi od 3,2 milijarde danskih kruna
Sveukupni prihodi DCR-a u 2019. godini iznosili su 3,2 milijarde danskih kruna. Ova organizacija ima preko 700 zaposlenika, od čega je oko njih 590 zaposleno preko ekskluzivnog ugovora s UN-om.Zanimljivo, u godišnjem izvješću navodi se kako je DRC otvorio ured u BiH 2019. i to nakon što u toj zemlji nije bio prisutan gotovo cijelo desetljeće.
“DRC se ponovno vratio jer mnogi tražitelji azila i migranti pokušavaju ući u EU prelaskom hrvatske granice. Ovdje DRC savjetuje o zdravstvenoj zaštiti i štiti ljude koji žive u prihvatnih centara. U sklopu projekata lobiranja, koji su uglavnom usmjereni na institucije EU, DRC bilježi ilegalne i nažalost često nasilne napade na tražitelje azila i migranata na europskim granicama i podsjeća dužnosnike na njihovu odgovornost.
Sve potpisuje isti novinar
Podsjetimo, ovo nije prvi put da Guardian objavljuje optužbe protiv hrvatske policije za brutalnost prema migrantima, za koje se nije pokazalo da su točne. U članku Već viđeni obrazac The Guardiana o hrvatskoj policiji i migrantima: Koje je još lažne vijesti objavljivao britanski medij?, možete pročitati o prethodnim napadima na hrvatsku policiju u režiji The Guardiana u razdoblju od dvije godine, a koje je MUP odlučno demantirao. Iza svih dosadašnjih članaka stoji The Guardianov dopisnik, talijanski novinar Lorenzo Tondo.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
