Titovi sljedbenici ponižavaju žrtve partizanskih zločina: Psovali na spomen pletenica u Hudoj jami

Antifašisti, Huda Jama
Foto: Fah, snimka zaslona; Fotomontaža, Narod.hr

Savez antifašističkih boraca i antifašista RH (SABA RH) i ZUABA Zagrebačke županije i Grada Zagreba u subotu je u glavnom gradu Hrvatske održao svoj sramotni mimohod. Tzv. “Besmrtni partizanski odred” toga je dana zagrebačkim ulicama pronio crvene zvijezde petokrake i slike Josipa Broza Tita – diktatora i totalitarističkog zločinca svjetskoga glasa – zazivajući da se njegovo ime vrati na trg Republike Hrvatske. Ovim revizionističkim postupkom besmrtni Titovi sljedbenici omalovažavaju, žrtve komunističkih zločina i u potpunosti ignoriraju više pravnih odluka sadržanih u rezolucijama Europske unije i Republike Hrvatske.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

>‘Besmrtni partizanski odred’ marširao Zagrebom, prolaznik ih upitao: ‘Gdje su pletenice mučenica iz Hude jame?’

>Prostački ispadi na tribini najavljenoj uz petokraku: Benčić otišla, Goldstein psovao…

Kao javni povod za ovaj besramni i veleizdajnički marš, “antifašisti” navode obilježavanje Dana antifašističke borbe (22.6.) i 80. obljetnice ustanka u Hrvatskoj. Ipak, da ovaj slet nije bio samo miroljubivi mimohod i obilježavanje spomena na povijesne događaje govori činjenica da su sudionici “marša” javno izražavali žaljenje za zločinačkom Jugoslavijom –  tvorevinom koja je prije samo 30 godina vodila agresiju na Republiku Hrvatsku. Svoje parole uzvikivali su i pod istim agresorskim znamenjem – komunističkom crvenom zvijezdom petokrakom. Suočeni s pitanjima o monstruoznim partizanskim zločinima nad civilnim stanovništvom, “antifašisti” su odgovarali psovkama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Uvredama i psovkama na pobijene žene i djecu

Taj su incident zabilježile kamere Bujice. Prolaznik je okupljene ‘partizane’ upitao za pletenice djevojaka ubijenih u Hudoj Jami: “Koliko su ubili Hrvata? Gdje su pletenice iz Hude Jame? Gdje su djeca ispod Sljemena? Mučenici.”, kazao je prolaznik u kameru na što mu je ‘miroljubivi stari antifašist’ opsovao majku. Prolazniku, koji je postavio legitimno pitanje, očito su se u pamet urezale slike dugih pletenica, odvojenih od lubanja i poslaganih na gomilu ispred ulaza u Hudu Jamu. Slika je to istovjetna jezivim prizorima snimljenim u nacističkim koncentracijskim logorima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Huda Jama – preko 3000 živih zakopanih žrtava

Podsjetimo, u Hudoj Jami, rudniku blizu istoimenog sela u Republici Sloveniji, partizani su na najzvjerskiji način ubili preko 3000 osoba, uglavnom Hrvata. Među njima je najmanje 300 žena od dječje do starije dobi. U ovu masovnu grobnicu ljudi su bacani živi i ostavljani da umru u najstrašnijim mukama. Ondje je 2009. godine pronađeno masovno grobište u kojoj su partizani likvidirali preko 3 000 ljudi. Oko 10% pronađenih skeletnih ostataka iz grobišta pripadaju djevojkama, ženama i djevojčicama. Sama likvidacija je izvedena u razdoblju od 25. svibnja do 6. lipnja 1945. godine. Zarobljenike su dovozili noću u kamionima, a zatim bi ih svukli do gola i vezivali po troje. Prvu žrtvu bi upucali, a taj što bi pao povukao bi drugo dvoje sa sobom u šaht dubok 48 metara. Nakon masovne likvidacije, sva tijela su prelivena gašenim vapnom.

Jedan od istražitelja zločina u Hudoj Jami bio je i rođeni Srebreničanin Mehmedalija Alić. U svojoj knjizi o strahotama komunističkog zločina posebno opisuje pronalazak pletenica u ovoj masovnoj grobnici:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

”Počele su se pojavljivati duge pletenice kose, slične onima koje su nosile moje sestre i mati, a i ostale žene i djevojke koje sam susretao u djetinjstvu. Svojom rukom sam ih sklanjao sa ženskih sitnih lubanja. Stručnjaci su se počeli nekako čudno odnositi prema nađenim pletenicama jer su za njihovu statistiku važile samo ljudske kosti”. Užas! Pošto o kosi nitko nije vodio brigu, ja sam svu dugu kosu uredno, a posebno pletenice, slagao u posebnu kartonsku kutiju. Kad mi se ukazala prilika, iznosio sam je vani, osušio pletenice pred radijatorom, a nešto i na suncu. Osjetio sam potrebu da ih fotografiram pred ulazom u jamski grob, koji nosi sudbonosni naziv Huda Jama”.

> Speleolog koji je otkrio Jazovku: Nikada neću zaboraviti ljudske kosti razbacane svuda uokolo

> Titovi zločini – Hrvati ni danas ne znaju razmjere zločina u Zagrebu

Partizanski poslijeratni zločini u Zagrebu

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Partizanski poslijeratni zločini u Zagrebu označavaju pokolj kojeg su počinili Titovi partizani nakon završetka Drugog svjetskog rata u Zagrebu. Zagrepčani, izbjeglice koje su bježale pred partizanima, ranjenici, civili, žene i djeca su ubijani na stratištima u samom gradu (današnja Pedagoška akademija u Savskoj ulici), po okolnim šumama, podsljemenskim i žumberačkim stratištima i poljima.

Nisu bili pošteđeni niti bolesnici ni ranjenici iz zagrebačkih bolnica.

„To nije bilo nikakvo oslobođenje Zagreba jer je uslijedio čitav niz zastrašujućih zločina koje je proveo komunistički režim, a što potvrđuje pronalazak 850 prikrivenih stratišta u Hrvatskoj, a samo na području Zagreba i okolice locirano je 120 takvih masovnih grobišta“, rekao je svojevremeno prof. dr. Jurčević.

Prof. Ivo Banac upozorio je da se radi najmanje o 5000 ljudi ubijenih tih dana u Zagrebu. Postoje i veće prosudbe, a broj stvarno ubijenih se neće nikada znati.

Što o tome kaže Europa i Hrvatski sabor?

Revizionizam i veličanje zločinačkog totalitarističkog režima kakvo su pokazali hrvatski “antifašisti” u subotu, jasno osuđuju barem tri pravna dokumenta Europske unije, odnosno Republike Hrvatske.

Naime, Europski parlament usvojio je 19. rujna 2019. rezoluciju naziva “Važnost europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP))“, kojom je osudio i izjednačio nacističke i komunističke zločine kao i zločine svih ostalih režima. U njoj se između ostaloga podsjeća kako su “nacistički i komunistički režimi provodili masovna ubojstva, genocid, deportacije i doveli do nezapamćenih gubitaka života i slobode u 20. stoljeću u dotad neviđenim razmjerima u ljudskoj povijesti”, a također i poziva “sve države članice EU-a da provedu jasno i principijelno preispitivanje zločina i djela agresije koje su počinili totalitarni komunistički režimi i nacistički režim”.

Europski parlament u Rezoluciji također izražava zabrinutost jer “u javnim prostorima nekih država članica (parkovima, trgovima, ulicama itd.) i dalje postoje spomenici kojima se veličaju totalitarni režimi“.

Tekst ove rezolucije u cijelosti pročitajte na sljedećoj poveznici:
>Europski parlament izglasovao rezoluciju kojom izjednačava i osuđuje nacistički i komunistički režim

Međutim, Vijeće Europe još je 2006. donijelo Rezoluciju kojom poziva sve komunističke i post-komunističke partije na osudu komunističkih zločina te na ponovnu procjenu povijesti komunizma.

Tako u 13. točki Rezolucija “poziva sve komunističke ili post-komunističke partije da u svojim zemljama, ako to dosad nisu učinile, ponovo procijene povijest komunizma i svoju vlastitu prošlost, jasno se distanciraju od zločina počinjenih od strane totalitarnih komunističkih režima te ih osude bez ikakvih nejasnoća. Skupština vjeruje da će ovaj jasan stav međunarodne zajednice utabati put za daljnje pomirenje. Nadalje, nada se da će ohrabriti povjesničare širom svijeta da nastave svoja istraživanja s ciljem utvrđivanja i objektivne provjere onoga što se dogodilo.”

Tekst Rezolucije u cijelosti pročitajte na poveznici:
>Znate li što o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog režima kažu Rezolucija Vijeća Europe i Deklaracija Hrvatskog sabora?

Kao potvrdu spomenute Rezolucije Vijeća Europe, Hrvatski je sabor 10. srpnja 2006. godine donio Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnoga komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945. – 1990. godine. U njoj ističu kako su: “Jedinstveni u osudi svakog pojedinačnog i svih zločina koji su se doista dogodili u vrijeme totalitarnog komunizma u današnjoj Republici Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji”. Uz to, “Hrvatski sabor smatra da on sam treba postati ključna nacionalna institucija za osudu zločina jugoslavenskog i hrvatskog totalitarnog komunizma te da se sustavnim istraživanjem povijesti tih zločina trebaju baviti znanstvene i pravosudne institucije.”

Tekst Deklaracije pročitajte u cijelosti:
>Deklaracija o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnoga komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945. – 1990. godine

“Hrvatski antifašisti” u subotu su na pitanja o nevinim žrtvama odgovarali psovkama i uvredama. Na jednak je način nedavno okončan skup u organizaciji istog Saveza u Novinarskom domu u Zagrebu. Podsjetimo, ondje se održala tribina o početku Drugog svjetskog rata, a do uvreda je došlo nakon što se za riječ javio saborski zastupnik Domovinskog pokreta i general HOS-a Ante Prkačin. Ivo Goldstein ga je u jednom trenutku, nezadovoljan generalovim izlaganjem, prekinuo i počeo vikati, a Sandra Benčić je izašla iz dvorane… Goldstein se nastavio sukobljavati s gostima tribine koji imaju drukčije mišljenje, pa je pred vratima dvorane, doslovce nasrnuo na jednog starijeg Zagrepčanina. Psovao je, urlao i vrijeđao, unosio se starcu u lice.

Parada Titovih sljedbenika u više je točaka povrijedila donesene rezolucije.

Ovi, kako sami priznaju, Tomaševićevi glasači, veličaju nalogodavca masovnih zločina među kojima je i onaj u Hudoj Jami. Time u konačnici žele zaustaviti preispitivanje zločina i djela agresije koje je počinio totalitarni komunistički režim.

Rezultat je to izostanka lustracije i dekomunizacije hrvatskoga društva, zatrovanog starim komunističkim kadrovima i njihovim nasljednicima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.