Tko je Damir Boras: novi – stari rektor Sveučilišta u Zagrebu

Foto: Fah

Dosadašnji rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras u petak je ponovno izabran za rektora pa će na čelu najstarijega hrvatskog sveučilišta biti i u idućemu četverogodišnjem mandatu od 1. listopada 2018. do 1. listopada 2022.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U prvom krugu dobio je 54 glasa što je natpolovična većina. Njegov protukandidat Damir Bakić dobio je 15 glasova. Jedan glas bio je nevažeći. Svih 70 članova Senata pristupilo je glasovanju.

>(UŽIVO) Boras ostaje rektor Sveučilišta u Zagrebu!

Tako je Sveučilište u Zagrebu, utemeljeno u drugoj polovini 17. stoljeća, i najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima u Europi, dobilo novoga rektora. Samo jednom u njegovoj dugoj povijesti na čelu toga sveučilišta bila je žena – prof. dr. Jasna Helena Mencer i to u razdoblju od 2002. do 2006.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Izvanredna sjednica Senata na kojoj je izabran novi rektor održana je iza zatvorenih vrata.

Tko je Damir Boras?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rođen je u Zagrebu 25. listopada 1951. godine. Majka Maja Boras potječe iz stare korčulanske obitelji, bivša je odvjetnica i kći Marka Kalogjere, utemeljitelja i prvog biskupa Hrvatske starokatoličke crkve te sestra ekonomskoga stručnjaka dr. sc. Dražena Kalogjere.  Otac Mile Boras bio je rodom iz Vitine blizu Ljubuškog u Bosni i Hercegovini. Diplomirao je na zagrebačkom Pravnom fakultetu gdje je kasnije postao profesorom rimskoga prava.

Damir Boras  maturirao je u Klasičnoj gimnaziji 1970. , a već je 1974. diplomirao na zagrebačkom Elektrotehničkom fakultetu te stekao zvanje diplomiranoga inženjera elektrotehnike. Nakon diplome zaposlio se u Referalnom centru Sveučilišta u Zagrebu odakle 1984. prelazi na Filozofski fakultet u Zagrebu gdje je 1998. godine stekao doktorat u polju informacijskih i komunikacijskih znanosti.

Od 2000. do 2006. godine u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža obavljao je dužnost prvog pomoćnika ravnatelja za informatizaciju i znanstvenu suradnju, a od 2011. do 2012. godine bio je predsjednik Upravnoga vijeća Hrvatske izvještajne novinske agencije (Hine).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kao predloženik Vijeća društveno-humanističkog područja te Fakulteta političkih znanosti, Filozofskoga fakulteta i Učiteljskoga fakulteta, tajnim je glasovanjem izabran za 82. rektora Sveučilišta u Zagrebu nakon što je u drugom krugu pobijedio svoju protukandidatkinju prof. dr. sc. Blaženku Divjak. Svoje je četverogodišnje mandatno razdoblje započeo 1. listopada 2014.

Objavio je više od 90 znanstvenih i stručnih radova. Aktivno se služi engleskim, francuskim, njemačkim i talijanskim jezikom, a pasivno slovenskim, makedonskim, latinskim i starogrčkim. Član je Hrvatske starokatoličke crkve i predsjednik je njezina Sinodalna vijeća. Supruga Alena Boras profesionalna je diplomatkinja, a jedina kći Dora magistrica prava.

> Izbori za rektora pod povećalom javnosti: Nedosljednost ministrice Divjak razljutila ratne zapovjednike

Planovi za drugi mandat

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Boras je predložen za novi četverogodišnji rektorski mandat. Smatra, da je najvažnija zadaća rektora i Rektorskoga zbora u vezi s istraživačkim radom i obrazovanjem na visokim učilištima “utjecati na politička tijela kako bi se trend kontinuirano niskog ulaganja u znanost i razvoj preokrenuo u povećanje ulaganja od približno 0,7 do 0,8 posto BDP-a (u posljednjih deset godina) do 1,4 posto BDP-a”.

U programu istaknuo da će kao rektor i dalje podupirati “samostalnost i odgovornost dekana jer će, samo uz snažne dekane, koji preuzimaju svoje odgovornosti, imati i snažno i utjecajno Sveučilište”. Zajedno s prorektorima, nastojat će da studenti, nastavnici, istraživači i drugi zaposlenici Sveučilišta osjećaju da su cijenjeni te da su u središtu njihova interesa i zalaganja.

Smatra kako svi na Sveučilištu trebaju podupirati istraživački rad i inovacijsku djelatnost te da studijske programe treba neprestano prilagođavati potrebama društva i tržištu rada u Hrvatskoj.

Najavio je da će, ako bude ponovno izabran, i dalje provoditi smjernice prostornog razvoja Sveučilišta u Zagrebu. Dodao je da je, radi boljega financiranja kapitalnih projekata, pripremljen Katalog kapitalnih projekata Sveučilišta.

Rektor Boras drži da i dalje treba ulagati u poboljšanje studentskoga standarda kroz projekte studentskih centara i posebno se posvetiti izgradnji novih smještajnih kapaciteta na Znanstveno-učilišnom kampusu Borongaju.

Što drugi govore o rektoru Borasu i dosadašnjem mandatu?

Dan uoči novih izbora za rektora rektorica Sveučilišta u Zadru Dijana Vican nije se željela miješati u interne procedure druge institucije, ali o samom Borasu ima vrlo pozitivno mišljenje. ‘S njime izvrsno surađujem i u Rektorskom zboru i osobno, a stručna i znanstvena suradnja mahom se pojedinačno odvija preko fakulteta, koji imaju svoju vlastitu pravnu osobnost. Ali ne, nemam apsolutno nikakvih primjedbi’, rekla Vican za tportal.

O svemu je za isti portal nešto rako i sveučilišni prof. Ivica Puljak iz Splita, inače poznat kao osnivač neparlamentarne obiteljske stranke Pametno. “On je kroz cijeli svoj mandat pokazao kako ne treba voditi najveće i najvažnije sveučilište u državi – netransparentno, vrlo čudno, sa zastrašivanjem vlastitih studenata i zaposlenika te nejasnim trošenjem javnog novca”.

> Pametno – stranka obitelji Puljak: primjer medijskog namještanja izbora

“Postoje procedure da bi se utvrdilo je li nešto nezakonito. Rekao sam profesoru Bakiću nije nešto nezakonito kada vi kažete da je nezakonito nego je nezakonito kada se to utvrdi procedurom kojom je predviđeno utvrđivanje nezakonitosti”, rekao je Čović osvrnuvši se na iste optužbe Damira Bakićea na HRT-u braneći Damira Borasa.

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.