Tko je Boris Milošević (SDSS) – Plenkovićev partner kojeg se sumnjiči da je dodjeljivao novac pripadnicima nacionalnih manjina bez kriterija?

Milošević, hrvatski Sabor
Foto: fah

Policija je u subotu upala u kuću u Međimurju HDZ-ovog ministra graditeljstva Darka Horvata zbog sumnje u povezanost sa zloporabom ovlasti njegove nekadašnje pomoćnice, a sada osumnjičene Ane Mandac. Osim Horvata, policija i USKOK sumnjiče i potpredsjednika vlade Borisa Miloševića (SDSS) te nekadašnjeg ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kad je riječ o potpredsjedniku Vlade Borisu Miloševiću, on u vrijeme za koje ga se tereti nije bio u izvršnoj vlasti, nego saborski zastupnik.

Radi se o sumnji na dodjeljivanje novaca pripadnicima nacionalnih manjina bez kriterija.

SDSS – koalicijski partner HDZ-u

Boris Milošević član je Samostalne Demokratske Srpske Stranke kojemu je na čelu Milorad Pupovac. Potpredsjednik je u Vladi Andreja Plenkovića. Podsjetimo, SDSS je već imao potpredsjednika Vlade Slobodana Uzelca u vrijeme dvije HDZ-ove Vlade – one premijera Ive Sanadera i potom premijerke Jadranke Kosor.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Potpredsjednik Vlade Milošević na izborima dobio tek 7.715 glasova birača

U XII. izbornoj jedinici, u kojoj nacionalne manjine biraju osam zastupnika, najviše glasova srpske nacionalne manjine dobili su kandidati Srpske samostalne demokratske stranke (SDSS) Milorad Pupovac, Dragana Jeckov i Boris Milošević. Pupovac je osvojio 10.733 glasa, Jeckov 8.376, a Boris Milošević 7.715 glasova.

Tko je Boris Milošević?

Rođen je 5. studenoga 1974. u Šibeniku. Završio je Pravni fakultet u Rijeci. Bio je sudski vježbenik u Benkovcu, tajnik općine Kistanje, a od 2008. u Srpskom narodnom vijeću u Zagrebu radi na pružanju besplatne pravne pomoći.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> USKOK istražuje Borisa Miloševića (SDSS): Dodjeljivao se novac pripadnicima nacionalnih manjina bez kriterija?

U Vladi premijera Zorana Milanovića 2011-2016. i vladi HDZ-a i Mosta 2016. godine bio je pomoćnik ministra uprave kao voditelj Uprave za politički sustav, državnu upravu te lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.

Bio je na listi SDP-a u IX. izbornoj jedinici 2015. godine čiji je nositelj bio Ranko Ostojić, no Milošević tada nije prošao.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na dužnost saborskog zastupnika Boris Milošević stupa 2016. kada se pojavljuje na listi za XII. izbornu jedinicu – manjine.

U vrijeme kada je vladajuću većinu zajedno s HDZ-om činio Most, Milošević se u Saboru nije registrirao niti jednom kao prisutan.

Bio je i potpredsjednik parlamentarnog odbora za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, član Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina te Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo.

Našao se i na SDSS-ovoj listi na izborima za EU parlament, na kojima je stranka ostvarila tek 2,66% glasova.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sada je član predsjedništva Srpskog narodnog vijeća – Grad Zagreb.

Milošević umjesto Pupovca bio i na čelu Srpskog narodnog vijeća

Prije tri godine Milošević je postao predsjednik Srpskog narodnog vijeća, dok je Milorad Pupovac, koji je 24 godine bio na čelu te krovne organizacije Srba u Hrvatskoj, postao predsjednik Savjeta SNV-a.

Milošević nije predsjednik Srpskog narodnog vijeća od srpnja 2020. godine.

Prema statutu, SNV se bavi zaštitom i promocijom ljudskih, građanskih i nacionalnih prava Srba, te pitanjima njihova identiteta, participacije i integracije u hrvatsko društvo. Vijeće je osnovano na temelju Erdutskog sporazuma i Pisma Vlade RH o dovršenju mirne reintegracije, koji Srbima jamče manjinsku samoupravu i pravo na organiziranje, te na temelju dugogodišnje tradicije srpske samouprave.

U 2017. SNV-u dodijeljeno je 3,2 milijuna kuna iz proračuna. U 2016. SNV-u dodijeljeno je čak 3.590.000,00 kuna. Više od 3 milijuna kuna godišnje koje Srpsko narodno vijeće dobiva iz državnog proračuna RH redovito biva utrošeno za provokativne i uvredljive aktivnosti Vijeća te poticanje netolerancije prema većinskom hrvatskom narodu.

U svojoj viziji razvoja pod nazivom ‘Da budemo svoji’, Milošević je naveo četiri prioriteta. Prvi je unapređenje aktivnosti SNV-a, kao i očuvanje aktivnosti koje su se pokazale dobrima: Novosti koje su, prema Miloševićevim riječima, jedini nezavisni javni medij građana, Političke akademije, koja raste i razvija se, a tu je i Centar za razvoj koji pruža pomoć u izradi projekata i informiranju korisnika sredstava iz fondova, kao i kapitalne investicije za sredine u kojima žive Srbi.

“Važna je i kultura sjećanja jer su od zaborava sačuvana brojna stratišta. Kako bi izgledala komemoracija u Jasenovcu bez SNV-a? Izgledala bi kao ona državna, bez dostojanstva”, ustvrdio je Milošević.

Milošević: “Penava ruši mostove u Vukovaru”

Kritizirao je politiku aktualnog vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave:

“Na žalost, trećinu građana svog grada ili ignorira ili stigmatizira. Umjesto da gradi mostove on ih ruši. To nitko od njegovih prethodnika nije radio.”

U istom intervju ustvrdio je kako je hrvatski javni prostor zagađen porukama mržnje.

“Javni prostor nam je zagađen porukama mržnje i ne bi bilo dobro da žrtve takvih poruka, niti sama javnost, povećavaju prag svoje tolerancije na takve poruke.”

Jednako je ustvrdio i u intervju za portal Novosti u kojem je upozorio na navodnu porast nesnošljivosti.

“Posebno problematičnim smatram porast nesnošljivosti, pa i govora mržnje prema nacionalnim i svim ostalim manjinama, uz izostanak adekvatne reakcije relevantnih adresa vlasti koje bi morale prepoznati opasnost takvih pojava za cijelo društvo. Srpska je zajednica posebno osjetljiva u uvjetima političke nestabilnosti i pojačane nesnošljivosti. Takvo je stanje pogodno da stranke i političari bez plana i programa, oni koji samo lupaju populističko-nacionalističke parole, steknu jeftine poene i to preko manjinskih leđa.”

Za sve je okrivio “relativizaciju i normalizaciju ustašluka”.

“Nebrojeno puno puta smo upozoravali na poruke mržnje, o povicima na utakmicama, o grafitima koji postaju sve ogavniji… Sve je to rezultat relativizacije i normalizacije ustašluka i pokliča mržnje koji iz ovakvih poruka prelazi u fizičko nasilje”, kazao je Milošević.

O takvim se porukama očitovao i na svom Facebook profilu u lipnju 2020. godine.

“Ima li ovoj mržnji kraja, zar nije dosta? Ovo se ne tiče samo Srba.”, napisao je.

Napadi na GI Narod odlučuje

Za referendum GI Narod odlučuje rekao je kako je to politički referendum usmjeren na manjine.

Podsjetimo, inicijativa je u referendumskom pitanju predlagala da zastupnici manjina više ne mogu glasati o Vladi i proračunu. Ovaj se zahtjev temelji na zaštiti načela demokratičnosti i jednakosti biračkog prava. Naime, glasovi pripadnika nacionalnih manjina koji glasaju u posebnoj izbornoj jedinici, i za koje je cijela Hrvatska jedna izborna jedinica, vrijede i deseterostruko više nego glasovi ostalih birača koji glasuju u prvih deset izbornih jedinica). Njihovo nesudjelovanje u tim odlukama ni na koji način ne zadire u zaštitu prava manjina u Republici Hrvatskoj, no Milošević je tvrdio suprotno.

“Taj referendum i cijela ta procedura i namjera je po meni izrazito antimanjinska i uperena prvenstveno na srpsku nacionalnu manjinu, ne gledam na nju blagonaklono. Imao sam prilike govoriti u saboru i govorit ću u saboru kad bude rasprava na tu temu.

Već smo dosta tinte potrošili ali kako ja to gledam to je čisti politički referendum usmjeren na manjine, jer manjine su kad su predmet referenduma automatski gube”, rekao je Milošević tijekom prikupljanja potpisa za referendum GI Narod odlučuje.

O Thompsonu i pozdravu ‘Za dom spremni’

„Ne može Za dom spremni biti govor mržnje, a u toj pjesmi (Bojna Čavoglave) da ne bude govor iz mržnje..”, rekao je među ostalim, gostujući na N1 Televiziji Boris Milošević.

“Zar se zaboravlja da je riječ o pjevaču koji je javno izražavao simpatije prema NDH i Paveliću, koji je pjevao o Jasenovcu i Gradišci Staroj?”, aludirao je na Marka Perkovića Thompsona.

„Pitao bih preživjele iz Jasenovca ili kozaračku djecu koju je od smrti svojom akcijom spasila Diana Budisavljević, da li i oni tu pjesmu doživljavaju kao budnicu. Kako se oni osjećaju kad čuju tu pjesmu?”, kazao je Milošević.

Na njegove je navode odgovorio i menadžment popularnog pjevača Marka Perkovića Thompsona.

“Boris Milošević kao i njegov tutor Pupovac pokušavaju kroz medije sklone četnikovanju progurati tezu o povezanosti odluke Visokog prekršajnog suda RH u Zagrebu kako pjesma “Bojna Čavoglave” ne remeti javni red i mir s gnjusnim porukama protiv Srba u Zagrebu.”, napisao je menadžment pjevača Marka Perkovića Thompsona na Facebooku u reakciji na izjave Borisa Miloševića.

O uvođenju ćirilice: “Radit ćemo na tome da Hrvatske ceste na ulaze u naselja postave dvojezične natpise”

Milošević je najavio i daljnje zalaganje za uvođenje dvojezičnih ploča.

“Vlada se obavezala da će napraviti sve da osigura ono što je po zakonu. Jezik i pismo, po meni, nisu ključni, egzistencijalni problemi, ali ako ćemo čekati na to da osiguramo idealne životne uvjete pa onda tek da pričamo o jeziku i pismu, onda nećemo nikada s tim pitanjem doći na zelenu granu. To pitanje treba uvijek legitimno gurati tamo gdje to imamo pravo. Činjenica je da napredak na tom polju ide isto sporo i da je to pitanje osjetljivo prvenstveno zbog grada Vukovara. Ne treba Vukovar zanemariti, ali je pogrešno da se samo na njega fokusiramo. Treba učiniti sve, da ono što je zakonom propisano, da se ostvari u svim općinama i gradovima, a pogotovo da postignemo to da Hrvatske ceste na ulaze u naselja postave dvojezične natpise. To pitanje nismo stavili pod tepih i ono će u budućem razdoblju doći na dnevni red.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.