Tko je Dragan Đurić, koga Zoran Milanović predlaže za novog konzula u Tuzli?

Foto: Snimka zaslona

Predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković, čini se, nikako ne mogu naći zajednički jezik. Predmet njihovog sukoba je i imenovanje novih veleposlanika i konzula. Dragan Đurić, novinar Nacionala, predložen za novog hrvatskog konzula u Tuzli, jedan je od onih oko kojih se u najnovije vrijeme razmimoilaze predsjednik i premijer. Iznosimo kronologiju trvenja „dva brda“ zbog Đurićevog eventualnog imenovanja. Istražili smo i tko je ovaj široj javnosti nepoznati novinar.

Novinar “Nacionala”

Čim je u javnost izašla informacija kako je predsjednik Zoran Milanović za hrvatskog konzula u Tuzli predložio novinara Nacionala Dragana Đurića, ubrzo je u medijima objavljeno kako je premijeru Andreju Plenkoviću za tu dužnost Đurić neprihvatljiv.

Potom je predsjednik Milanović ustvrdio da mu je ministar vanjskih poslova Goran Grlić Radman za jednog kandidata spočitnuo što je Srbin.

„Za jednog čovjeka mi je, u prisustvu Orsata Miljenića, ministar u Općoj skupštini UN-a rekao da je Srbin. Na to sam mu kazao da ću ga preseliti u drugi red. Inače, taj čovjek, što je potpuno nebitno, uopće nije Srbin“, izjavio je predsjednik Republike. Milanović nije otkrio ime čovjeka kojeg je Grlić Radman navodno označio kao Srbina i kao takvog nepodobnog za službu u hrvatskoj diplomaciji. Mediji su kasnije objavili da je riječ o Draganu Đuriću, novinaru tjednika Nacional.

Školski kolege

Đurić je izjavio: „Ne znam što je točno ministar Radman rekao Milanoviću o meni, ali ja se izjašnjavam kao Hrvat i za to imam apsolutno sve pretpostavke. Uostalom, moje je pravo da se izjašnjavam Hrvatom“, naglašava Đurić.

Grlić Radman i on, kako su mediji otkrili, zajedno su išli u Osnovnu školu „Marijan Badel“ u Sesvetama. Đurić kaže da se ministra ne sjeća iz tog vremena.

U diplomaciji je Đurić već ranije radio.

„U Makedoniji sam bio prvi tajnik veleposlanstva zadužen za politička pitanja, bilo je to u mandatu Račanove vlade. Zatim sam, u vrijeme Vlade Ive Sanadera, poslan u veleposlanstvo u Bukureštu. Tamo sam ostao šest godina, a nakon što je veleposlanik Ivica Maštruko otišao u mirovinu, godinu i pol dana sam kao otpravnik poslova vodio to veleposlanstvo. Potom sam tri godine bio generalni konzul u Subotici. Još godinu dana, zaključno s 2016., savjetnik sam za politička pitanja u našem veleposlanstvu u Ateni. Ukupno sam u hrvatskoj diplomaciji proveo 14 godina. Vjerojatno posjedujem određeno diplomatsko iskustvo“, rekao je Đurić.

Sam Grlić Radman nije komentirao ove Milanovićeve tvrdnje. Prema nekim medijskim napisima, za Đurića je ustvari rekao, slobodnim riječima prepričavši, kako „ne diše hrvatski“, odnosno ne zastupa hrvatske nacionalne interese.

Diplomatsko iskustvo

Tjednik „Nacional“ objavio je veliki tekst u kojem brani svog novinara Đurića. Nacional se u tom tekstu pita zbog čega Plenkoviću ne odgovara Đurić. Prema pisanju Nacionala, „Đurić je zapažen po skrupuloznom i upućenom novinarskom prezentiranju rada odnedavnog predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića, kojega je Plenkovićeva parlamentarna većina vrlo nevoljko pristala izglasati u Saboru.

A baš je Đurić, od svih hrvatskih medija, predsjednikova kandidata Radovana Dobronića u Nacionalu vjerojatno najtemeljitije i najupućenije predstavio hrvatskoj javnosti. Istina, Đurić nije među Milanovićevim kandidatima za veleposlanike koje Vlada i MVEP rezolutno i bespogovorno odbijaju.“

Prema pisanju Nacionala, Dragan Đurić novinar je duže od tri i pol desetljeća. Počeo je 1984. u političkoj rubrici Vjesnika. Šest godina, od 1991. do 1996., bio je dopisnik iz Skopja, a potom, do travnja 1997. regionalni dopisnik iz istočnog s Balkana sa sjedištem u Beogradu. Te godine prelazi u tjednik Nacional u kojemu ostaje tri godine, kada počinje diplomatsku karijeru koja će potrajati šesnaest godina.

Prvo mu je odredište bilo Skoplje u koje se, nakon novinarskog staža, vratio 2000. kao prvi tajnik hrvatskog veleposlanstva u Makedoniji.

U toj zemlji ostaje do 2004. Potom postaje savjetnik u hrvatskom veleposlanstvu u Rumunjskoj, u mandatu veleposlanika Ivice Maštruka, posljednjeg jugoslavenskog i prvog hrvatskog veleposlanika pri Svetoj Stolici, i budućeg savjetnika predsjednika Republike za vanjske poslove. U Bukureštu je Đurić, među ostalim, s kolegama vodio operativni posao obimne organizacije dolaska 43-članog hrvatskog izaslanstva na samit NATO-a 2008. koje su predvodili predsjednik Republike i premijer Stjepan Mesić i Ivo Sanader. Bio je to, za Hrvatsku, iznimno važan samit: na njemu je Hrvatska dobila pozivnicu za učlanjenje u Savez.

Konzul u Subotici

Mandat u Bukureštu Đurić je okončao kao otpravnik poslova i faktički voditelj veleposlanstva, nakon što je Ivica Maštruko 2010. otišao u mirovinu. Nakon što je 2012. u Bukurešt došao novi veleposlanik, Đurić je tri godine bio generalni konzul u Subotici, a potom, od srpnja 2015. do rujna 2016. savjetnik u veleposlanstvu u Helenskoj Republici. Potom se, 2016., vratio u novinarstvo i tjednik Nacional, iz kojega je šesnaest ranije otišao na svoj prvi diplomatski posao u Skoplje.

Trenutačno u svom novinarskom radu Đurić prati bivšeg predsjednika Stjepana Mesića.

Inače, 2017. godine Đurić je pisao i o kritikama na račun Hrvatske posebnog izvjestitelja UN-a za ljudska prava migranata. Ovo je izvadak iz jednog njegovog teksta: „Istovremeno, u Hrvatskoj su gotovo prešućene žestoke kritike koje je na račun hrvatske policije iznio Felipe Gonzales Morales, posebni izvjestitelj UN-a za ljudska prava migranata. Hrvatska javnost je tako ostala uskraćena za informaciju da je jedan visoki dužnosnik UN-a osudio „nečovječno postupanje“ hrvatske granične policije prema migrantima, a njegove bi kritike u konačnici mogle utjecati i na ulazak Hrvatske u Schengen, što je jedan od glavnih vanjsko-političkih ciljeva Vlade Andreja Plenkovića. Zato i ne treba čuditi da je Nacional iz izvora bliskih ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću o ovoj situaciji dobio tek objašnjenje da u ovom trenutku nije baš uputno inzistirati na toj, po njima, „potrošenoj novinarskoj temi“.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.