Tko je Jelena Miloš (Možemo) koju je Hasanbegović prozvao zbog tzv. lezbijskog sindikalizma?

Jelena Miloš
Foto: www.mirovna-akademija.org

“Ne mogu biti simboli neideološkog građanskog aktivizma ljudi koji su u svom djelovanju, seciram sada listu Možemo i ešalon koji se krije iza platforme Možemo, dakle, teoretičari lezbijskoga sindikalizma”, izjavio je saborski zastupnik Domovinskog pokreta dr. sc. Zlatko Hasanbegović na N1, objašnjavajući zašto je Miroslav Škoro bolji izbor za gradonačelnika Zagreba od Tomislava Tomaševića.

Njegova izjava o teoretičarima lezbijskoga sindikalizma nasmijao je mnoge, pa je Hasanbegović kasnije za RTL pojasnio: “Što se tiče teoretičara tzv. lezbijskog sindikalizma mislio sam na zastupnicu s liste Možemo, poznatu teoretičarku. sindikalnu aktivisticu sa zagrebačke špice – Jelenu Miloš. U fokusu njezinoga teorijskog i aktivističkog interesa je ono što ona naziva problemom LGBTQ unutar sindikalnog organiziranja.

Ako ja vama kažem da ste novinarka ja vam kažem činjenicu. Nije riječ o dosjetci nego teorijskom konceptu kojeg ja nazivam lezbijski sindikalizam”, istaknuo je dr. sc. Hasanbegović.

Ona je inače bila jedna od kandidatkinja koalicije na čelu sa strankom Možemo za Gradsku skupštinu Grada Zagreba, a prema najavama iz Globusa, Miloš je “aktivistica u području radničkih, ženskih i LGTB prava” koja će se baviti “rodnom ravnopravnosti” jer je to područje u kojemu je “ekspert”.

Još jedna aktivistica iz Tomaševićeve udruge “Institut za političku ekologiju”

Jelena Miloš je diplomirala francuski jezik te je prevoditeljica engleskog jezika. Sindikalna je aktivistica, a najviše se ističe po tome što je bila programska voditeljica udruge Institut za političku ekologiju, koja je u pet godina primila 8 milijuna kuna od političke zaklade njemačke ekstremističke stranke Die Linke.

Inače je riječ o članici BRID-a (Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju) te je u prošlosti bila angažirana ponajviše na studentskim i radničkim pitanjima, a objavljivala je i u Zarezu, dvotjedniku za kulturu. Prva urednica Zareza, i tvrtke koja ga je izdavala bila Andrea Zlatar Violić, bivša HNS-ova ministrica kulture. Inače, malo je poznato da je Zarez u samim počecima obilato financirala zaklada Institut za otvoreno društvo Hrvatska Georgea Sorosa.

Miloš je također članica UNI Europa, europske sindikalne federacije za 7 milijuna uslužnih radnika te obnaša funkciju projektne koordinatorice, a 2011. je bila članica Demokratske inicijative protiv ulaska Hrvatske EU zajedno s Matom Kapovićem koji je danas član Radničke fronte. U razdoblju od 2014./2015. bila je gost predavač na “Mirovnim studijima” Centra za mirovne studije.

>Zašto su Jović i Benčić (Možemo) 2017. sudjelovali na panelu Beogradskog centra za sigurnosnu politiku?

Povremeno piše za lijevo-liberalne i sindikalne portale, a 2014. godine je Ministarstvo kulture financiralo projekt “Koliko je „teška“ Crkva u Hrvatskoj?”, koju je Miloš radila sa Anom Benačić, jednom od osnivača GONG-ov Faktografa.

Miloš je jedna od članova Inicijativnog odbora stranke Možemo, a prije toga bila je članica Koordinacije stranke Zagreb je naš Tomislava Tomaševića.

Miloš: Zagreb je naš je zamišljen jednom nogom na ulici, drugom u institucijama

Zanimljiv je intervju Jelene Miloš iz 2017. koji je dala za časopis RAD udruge BRID čija je članica u kojemu otvoreno govori kako su aktivizam u nevladinim organizacijama i politika spojivi.

“Aktivističko i stranačko djelovanje su različite, ali komplementarne metode postizanja društvene promjene. Aktivističko djelovanje je vaninstitucionalno i zato slobodnije pri postavljanju ambicioznih i radikalnih političkih prijedloga kojima se vrši pritisak na institucije, dok stranačko djelovanje znači ulazak u institucije i nekim dijelom ograničavanje na moguće i izvedivo s obzirom na konstelaciju postojećih snaga”, ocijenila je Miloš.

Dodala je i kako se u stranci Zagreb je naš rade na “programu ‘feminizacije politike’” te kako blisko surađuju s municipalističkim platformama kao što su “Barcelona en Comu” i “Ne davimo Beograd”.

Referirajući se na aktivizam i bavljenje politikom, Miloš je otkrila kako smatra da su oba tipa djelovanja nužna, “a Zagreb je NAŠ! po uzoru na druge slične municipalističke platforme zamišljen je kao kombinacija aktivizma i stranačkog djelovanja (‘jednom nogom na ulici, drugom u institucijama’)”.

Miloš je također kazala da smatra izuzetno važnim da se “feminizam veže uz radnički pokret i tematizira klasne i specifično rodne nepravde” te da su se članice BRID-a bavile “temama koje reflektiraju višestruke opresije i nastojale premrežiti taj rad s feminističkim, mirovnim i ekološkim – kako programski tako i organizacijski”.

“Lezbijski sindikalizam”

Kada je pak riječ tzv. lezbijskom sindikalizmu, sintagmi koju je zastupnik Hasanbegović pripisao onima koji se bave problemom “LGBT-a unutar sindikalnog organiziranja”, možemo se referirati na zanimljiv projekt “LGBTI ravnopravnost na radnom mjestu” u okviru kojega je 2016. održan okrugli stol „EU politike LGBTI ravnopravnosti pri zapošljavanju i na radnom mjestu”.

Na toj su konferenciji sudjelovali upravo Jelena Miloš (BRID), Noah Pintarić (udruga Prostor rodne i medijske kulture K-zona, Pintarić je inače, osoba ženskog spola koja živi kao muškarac, “trans aktivistica” i dosadašnja vijećnica stranke Zagreb je naš), Mario Kikaš (urednik časopisa RAD), Sandra Bedeniković (Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske), Mia Gonan (Zagreb Pride) i Goran Selanec (tadašnji zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, danas sudac Ustavnog suda).

Na toj je konferenciji utvrđeno kako “rješavanje problema radničke klase ne popravlja nužno i položaj LGBTI radnika i radnica”, a govorilo se i o LGBT imigrantima i alatima kojima bi poslodavci mjerili svoja postignuća u području LGBT radničkih prava.

Na toj konferenciji, Jelena Miloš koju je Hasanbegović prozvao teoretičarkom tzv. lezbijskog sindikalizma govorila je o primjeru britanskog sindikata u kojem postoji posebni sindikalni povjerenik za LGBT ravnopravnost, provođenje anonimnih anketa o stanju prava LGBT osoba, prijavu diskriminacije te rad na kolektivnim ugovorima.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr