“Studentski zbor Filozofskog fakulteta odlučio je 7. studenog 2017. simbolički obilježiti jednu obljetnicu koje se ovih dana, na različitim mjestima i na različite načine, obilježava u čitavom svijetu“, tvrdi u obavijesti dekanica prof. dr. sc. Vesna Vlahović Štetić u kojem brani postavljanje natpisa “Proleteri svih zemalja, ujedinite se” na zgradu Filozofskog fakulteta u Zagrebu i veličanje boljševičke “Oktobarske revolucije”.
“Taj simbolički čin izazvao je nasilničku reakciju koja je dovela do policijske intervencije. Filozofski fakultet mjesto je nulte tolerancije na nasilje i kao znanstveno-obrazovna institucija ustrojen na pluralizmu različitih interesa i stajališta. U tome je njegova posebnost, kao i njegova snaga. Poduzet ćemo sve što proizlazi iz naših ovlasti da se ovakve stvari više nikad ne dogode”, zaključila je dekanica prof. dr. sc. Vlahović Štetić u obavijesti.
Revolucija “uvijek donosi krv, smrt, razaranje i katastrofe”, a Rusi znaju koliko vrijedi stabilnost, rekao je dužnosnik zadužen za organizaciju proslave stogodišnjice Oktobarske revolucije obljetnice Sergej Nariškin, direktor protuobavještajne službe SVR i predsjednik Ruske udruge za povijest krajem listopada ove godine.
Dok su se godišnjice Oktobarske revolucije u sovjetsko doba slavile uz veliku pompu, s velikom vojnom paradom na Crvenom trgu 7. studenoga (25. listopada po Julijanskom kalendaru koji je vrijedio 1917.), program za stotu obljetnicu bio je jako skroman i sastojao se od izložbi i stručnih konferencija, stavljajući naglasak na važnost nacionalnog jedinstva i pomirbe.
Sergej Nariškin je 2016. odredio glavne crte obilježavanja velike obljetnice smatrajući da ona “nije povod za organizaciju svečanih događaja ili slavlje” nego da se iz nje “izvuku pouke.”
Kada je 2000. izabran za predsjednika, Putin je naglasio da je tada prvi put došlo do promjene na čelu ruske države “bez državnog udara, puča i revolucije”.
U Hrvatskoj su inače “Oktobarsku revoluciju” obilježile ekstremno lijeve skupine i neke feminističke organizacije poput Centra za ženske studije a koje često sudjeluju na skupovima veličanja komunističke prošlosti.
> Festival ljevice u Šibeniku – je li moralno obilježiti 100 godina Oktobarske revolucije?
Podsjetimo, Listopadska revolucija (Oktobarska revolucija), bila je oružano svrgavanje ruske privremene vlade A. F. Kerenskoga u Petrogradu (danas Sankt Peterburg) 7. studenoga 1917. (25. listopada po starome julijanskom kalendaru) i dolazak na vlast boljševičke partije, koja je ukinula građansko-demokratske ustanove nastale u Veljačkoj revoluciji 8. ožujka 1917. (23. veljače) i proglasila uspostavu sovjetske vlasti, likvidaciju kapitalističkoga i uvođenje socijalističkog, odnosno komunističkoga društvenog poretka.
Dovela je na vlast boljševičku partiju, pod vodstvom Lenjina i Trockog, a u ime (svjetske) revolucije počinjeni su ogromni masovni zločini, oduzeta imovina, spaljena sela i gradovi i uveden teror koji je trajao više od 70 godina do raspada SSSR-a.
Broj žrtava Oktobarske revolucije u razdoblju od 1917.-1987., procijenjen je od vodećeg stručnjaka prof. Rummela na gotovo 62,000.000 ljudi. To uključuje progone, pokolje i ubijanja u ime vlasti.
Kako je Vesna Vlahović Štetić izabrana za dekanicu?
Vesna Vlahović Štetić izabrana je za dekanicu na sjednici Fakultetskog vijeća 25. svibnja 2017., a dužnost je preuzela 1. listopada od o.d. dekana Željka Holjevca.
> Predstavljamo neke “studente” koji prosvjeduju protiv dekana Filozofskog fakulteta!
Na dužnost dekanice predložio ju je Odsjek za psihologiju. Redovita je profesorica Filozofskog fakulteta od 2007. godine, a u trajno zvanje izabrana je 2012. godine. Od početka sveučilišne karijere, navodi se u životopisu, nastavno je i znanstveno usmjerena na područje psihologije obrazovanja i školske psihologije.
Od 2002. do 2004. bila je zamjenica pročelnice Odsjeka za psihologiju, od 2000. do 2015. bila je predstojnica Katedre za školsku psihologiju, a od 2015. pročelnica je Odsjeka za psihologiju. U više navrata bila je članica Znanstveno-nastavnog vijeća FF-a.
> Plenum Filozofskog fakulteta očekuje da Uprava fakulteta ‘jednostavno odstupi’
U programu rada Vlahović Štetić navela je da FF treba artikulirati i primjenjivati novu viziju čija će osnova biti dizanje standarda u domeni nastave i znanosti, ali i djelovanja u društvu.
Rođena je 1959. godine u Zagrebu gdje je završila osnovno i srednje obrazovanje. Studij psihologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završila je 1982., a od 1987. radi na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
> Dekan Previšić: Štitim fakultet od različitih ekscesa, pa i terorističkih
Bivšem dekanu Filozofskog fakulteta Vlatku Previšiću lani je zamjerala “vrlo autokratsko” vođenje fakulteta. Također je branila članove Plenuma tvrdeći da se ne bi “očekivao nikakav terorizam od naših studenata koji su vrlo disciplinirano i mirno održavali svoje plenume”, a među kojima su tih dana bili SDP-ov Ranko Ostojić, Aleksandra Kolarić i Neven Budak. U emisiji Otvoreno sukobila se s bivšim dekanom na što joj je uzvratio da je “Vlahović-Štetić primjer agresivnosti koja se čini prema njemu i cijelom fakultetu”.
> Plenum Filozofskog fakulteta parapolitička organizacija – da ili ne?
Nekoliko mjeseci kasnije, krajem ožujka ove godine, Fakultetsko vijeće FFZG-a podržalo je program predloženice za dekana prof. dr. sc. Vesne Vlahović-Štetić, pročelnice Odsjeka za psihologiju, a većinom glasova odlučilo da neće ponovno raspravljati o produženju radnog odnosa akademiku Mislavu Ježiću, profesoru u trajnome zvanju na Odsjeku za indologiju i dalekoistočne studije, a koji je tijekom prosvjeda protiv dekana Vlatka Previšića jasno isticao da se protivi hajci na dekana Previšića. Osim toga akademik Mislav Ježić na kraju emisije Otvoreno otkrio je ulogu plenuma i njegovu političku pozadinu.
“Postavili ste više pitanja o plenumu. Možda je dobro dati ilustraciju jučerašnjega plenuma. Na njemu se skupilo 200 do 250 ljudi i to je bilo rastumačeno kao – studenti Filozofskog fakulteta traže ostavku dekana Previšića i rektora Borasa. Da su svi bili studenti, čovjek bi se pitao što je s 7800 studenata fakulteta koji nisu bili prisutni i koji nisu aktivisti. Drugo, nisu svi bili studenti, među njima su bili i slučajni prolaznici sa psima, bili su predstavnici i predstavnice nevladinih udruga, i ono što je jučer zapravo postalo očito iako je od početka jasno. Bili su gospodin Rajko Ostojić, gospođa Aleksandra Kolarić i gospodin Neven Budak. Od početka je zapravo jasno da je pozadina, politička. Radi se o borbi za sve pozicije koje možete postići, a Filozofski fakultet je vrlo važan u toj konstelaciji. Osim toga, ima jedna osoba koja je tu sigurno posebno motivirana i prisutna od početka, a naravno da nije jedina – to je profesor Neven Budak. Koji je bio dekan našega Fakulteta, i kao dekan našega Fakulteta on je srozao razinu studija na fakultetu kao nitko prije niti poslije njega. On je želio biti rektor Sveučilišta i nije dobio potporu našega fakulteta i vjerojatno je stoga podigao zahtjev za razrješenjem dekana i za razrješenjem rektora”, zaključio je lani akademik Ježić.
> Ivo Banac: Početkom ožujka 1917. – nasmijana revolucija
“Nogiranje Mislava Ježića od tzv. Vijeća na Filozofskom nije vijest.”, upozorio je prof. Ivo Banac, profesor emeritus jednog od najprestižnijih američkih sveučilišta, Yale, vijest o neproduženju radnog odnosa akademiku Mislavu Ježiću na Filozofskom fakultetu.
“To je današnja norma na ovoj višeškolskoj ustanovi, nekoć admiralskom brodu Sveučilišta u Zagrebu. Vijest je obrazloženje Nenada Ivića: “Vijeće je ocijenilo da njegovo djelovanje nije korisno za Filozofski fakultet” (Jutarnji list, 25. veljače). Nažalost, nema tog vijeća koje može ocijeniti fanatizam jednog Ivića. Da jednoga! Ime im je legija.”, zaključio je prof. Banac o događanjima na Filozofskom fakultetu, zadnje vrijeme poznatijem po skandalima i ekstremno lijevim ispadima nego po znanosti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa