Petero kandidata javilo se na javni poziv za izbor pravobranitelja za djecu. Bivša pravobraniteljica Ivana Milas Klarić nije među njima, iako se prema zakonu mogla javiti.
Na natječaj za pravobranitelja za djecu koji je objavljen početkom rujna javili su se pravnici Hrvoje Jukić, Tatjana Holjevac, Zdravko Miočević, Helenca Pirnat Dragičević i liječnica Vanja Slijepčević Saftić, doznaje se u petak u Odboru za obitelj, mlade i sport koji, temeljem natječaja, Hrvatskom saboru treba predložiti najmanje dvoje kandidata za pravobranitelja. Prema novom Zakonu o pravobranitelju za djecu, Odbor bi to trebao učiniti do kraja listopada, a prije toga kandidate bi trebao ‘saslušati’. Kad će to učiniti moglo bi se znati idući tjedan kad bi se Odbor trebao sastati.
Tko su kandidati?
Tatjana Holjevac je diplomirani inženjer elektrotehike. Bila je predsjednica Gradske Skupštine grada Zagreba od 2005.-2009. godine. Prema pisanju Jutarnjeg lista slovila je tada za najbolje plaćenu političarku u državi navodno zahvaljući suradnji sa SDP-om. Prije toga radila je kao pomoćnica ministra za telekomunikacije, a karijeru je započinjala u telekomunikacijskim tvrtkama.
Zagrebački odvjetnik Hrvoje Jukić imenovan je predstavnikom Hrvatske udruge za ravnopravno roditeljstvo u radnoj skupini za analizu Obiteljskog zakona pri Ministarstvu socijalne politike u ožujku 2016. godine.
Zdravko Miočević je diplomirani pravnik s iskustvom u zaštiti zlostavljane i zanemarene djece. Miočević radi u Poliklinici za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba od 2003. godine, a istom problematikom se bavio i u Klinici za dječje bolesti Zagreb na početku karijere.
Helenca Pirnat Dragičević je viša državno odvjetnička savjetnica s iskustvom rada u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske (DORH). Kao članica Vijeća za djecu RH sudjelovala je u izradi Nacionalne strategije za prava djece u Republici Hrvatskoj od 2014. do 2020., te ima iskustvo rada u Nacionalnom timu za prevenciju i suzbijanje nasilja u obitelji. Pratila je provođenje Nacionalne politike za ravnopravnost spolova provedbom politike jednakih mogućnosti za razdoblje od 2011. do 2015. godine. Djeluje kao edukatorica u sklopu Specijalističkih tečajeva za maloljetničku delikvenciju i kriminalitet u različitim državnim institucijama.
Vanja Slijepčević Saftić je doktorica medicine, specijalist pedijatar, subspecijalist dječje neurologije s iskustvom rada u Poliklinici za zaštitu djece grada Zagreba, na Medicinskom fakultetu u Splitu, Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Edukacijsko rehabilitacijskom fakultetu, Klinici za pedijatriju KBC Sestre milosrdnice, Hrvatskom Katoličkom Sveučilištu. Bila je suradnik istraživač na nekoliko projekata te je autorica brojnih publikacija iz struke.
Mandat dječjeg pravobranitelja traje osam godina, a na tu dužnost može biti izabrana osoba koja je hrvatski državljanin, ima najmanje 10 godina radnog iskustva i osobnim je zauzimanjem u javnosti poznata u promicanju i zaštiti prava djeteta, te nije osuđivana. Pravobranitelj ne smije pripadati nijednoj političkoj stranci niti sudjelovati u političkim aktivnostima.
Novi zakon o pravobranitelju za djecu stupio je na snagu 1. kolovoza 2017. godine nakon što je prethodni Ustavni sud ocijenio nesuglasnim s Ustavom jer je donesen običnom, a ne većinom svih saborskih zastupnika.
Podsjetimo, iz udruge U ime obitelji svojevremeno su isticali kako je neprihvatljivo da trenutna pravobraniteljica za djecu gđa Ivana Milas Klarić još uvijek obnaša dužnost pravobraniteljice, iako je prema čl. 25. st. 1. t. 5. tada važećeg Zakona o pravobranitelju za djecu s te dužnosti morala biti smijenjena prije gotovo godinu dana, s obzirom da Hrvatski sabor nije prihvatio njezino Izvješće o radu za 2015. godinu.
Milas Klarić je na poziciji pravobraniteljice za djecu tri godine. U tom razdoblju postala je poznata po političkoj pristranosti što se manifestiralo i u njenom radu. Milas Klarić je tako odbila sve 83 primjedbe na prijedlog Obiteljskog zakona bivše pravobraniteljice za djecu Mile Jelavić, podržavala je Obiteljski zakon Milanke Opačić koji je i sam Ustavni sud suspendirao 2015. zbog mogućih šteta koje bi prouzročio.
