Prošlog tjedna Saborski odbori za Ustav, Poslovnik i politički sustav te za ljudska i prava nacionalnih manjina obavili su razgovore s četvero kandidata za pučkog pravobranitelja, a nakon čega je saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav predložio dvoje kandidata za pučku pravobraniteljicu.
> Tko je Tena Šimonović Einwalter, HDZ-ova kandidatkinja za pravobraniteljicu po volji SDP-a?
Prijedlog kandidata upućen je Hrvatskom saboru na raspravu, a konačna odluka o izabranom kandidatu trebala bi se znati uskoro. Predloženi kandidati su Sandra Hančić i Tena Šimonović Einwalter koje su dobile po osam glasova, dok su Neven Šimac i Marko Bonifačić dobili dva, odnosno jedan glas za pučkog pravobranitelja.
Pri tome vrijedi istaknuti kako je na Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav provedeno tajno glasovanje o predloženim kandidatima, a prilikom rasprave Odbor je raspolagao prethodnim mišljenjem Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina prema kojemu se prednost daje kandidatkinji Teni Šimonović Einwalter, trenutnoj zamjenici pučke pravobraniteljice.
Kako smo već pisali Tena Šimonović Einwalter je favorit vladajuće većine okupljene oko premijera Andreja Plenkovića iako je po stavovima bliska ljevici s obzirom na njeno zalaganje za takozvana prava LGBT zajednice, za provedbu Istanbulske konvencije te s obzirom na njenu suradnju s ljevičarskom nevladinom organizacijom Centar za mirovne studije.
Budući da nije moguće znati koji su zastupnici bili za, a koji protiv ovog Prijedloga kandidata za pučkog pravobranitelja donosimo pregled članova Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav te Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u kojima većinu ima vladajuća koalicija.
Članovi Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav:
Predsjednik Odbora Dražen Bošnjaković (HDZ), potpredsjednica Vesna Nađ (SD), Branko Bačić (HDZ), Arsen Bauk (SDP), Ivan Celjak (HDZ), Peđa Grbin (SDP), Damir Habijan (HDZ), Marija Jelkovac (HDZ), Krunoslav Katičić (HDZ), Božo Petrov (Most), Milorad Pupovac (SDSS), Miroslav Škoro (DP) i Tomislav Tomašević (Možemo).
Članovi Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina
Predsjednik odbora Milorad Pupovac (SDSS), potpredsjednik Zlatko Hasanbegović (Blok), Barbara Antolić Vupora (SDP), Boška Ban Vlahek (SDP), Krešo Beljak (HSS), Domagoj Hajduković (SDP), Robert Jankovics (NZ), Dragana Jeckov (SDSS), Veljko Kajtazi (NZ), Ljubomir Kolarek (HDZ), Ermina Lekaj Prljaskaj (NZ), Katarina Nemet (IDS) i Furio Radin (NZ).
Koja je uloga pučkog pravobranitelja?
Uvjeti za ispunjavanje kriterija za pučkog pravobranitelja propisani su Zakonom o pučkom pravobranitelju (Narodne novine broj 76/12.) i navedeni su u tekstu Javnoga poziva. Hrvatski sabor javno će objaviti na svojim internetskim stranicama sve podnesene kandidature s priloženim životopisima.
Institucija pučkog pravobranitelja u hrvatski je državni i pravni sustav uvedena Ustavom iz 1990. godine. Prema članku 93. Ustava, “Pučki je pravobranitelj opunomoćenik Sabora Republike Hrvatske koji štiti ustavna i zakonska prava građana u postupku pred državnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti“. Istim člankom aktualnoga Ustava RH institucija pučkoga pravobranitelja detaljnije je uređena te, među ostalim odredbama, pučki pravobranitelj ima imunitet kao i zastupnici u Hrvatskome saboru.
Hrvatski sabor do danas je na dužnost pučkog pravobranitelja izabrao: Branka Babca (1993. – 1996.), Antu Klarića (1996. – 2004.), Juricu Malčića (2004. – 2013.) i Loru Vidović (2013.).
U Hrvatskoj je pučki pravobranitelj jedina institucija koja je propisana Ustavom, dok se Hrvatska 2003. i 2008. opredijelila i za posebna pravobraniteljstva za djecu, invalide i ravnopravnost spolova i to ugradila u zakone.
Peternel i Budimir o kandidatima za javne funkcije i njihovim “vezama”
Rodbinske i političke veze kandidata za javne funkcije komentirao je za Narod.hr dr. sc. Igor Peternel, predstojnik Ureda potpredsjednika Hrvatskoga sabora Miroslava Škore i predsjednik Odbora za ljudska prava Domovinskog pokreta.
On ističe: “Politička povezanost ne mora biti ništa što je kontra uvjeta, no imamo jedan ‘ali’. To me asocira na jedan slučaj, ako se sjećate jedne afere od prije nekoliko godina kada se u medijima pojavio zanimljiv mail od gđe Puhovski, tadašnje osobe u sektoru civilnog društva, koja je tražila privilegije za svoju kćer, tražila je NGO-ovsku vezu za putovanje njezine kćeri u Mongoliju. I kada je to došlo u medije – to je bila afera”.
> Vidović Krišto: ‘Nepotizam vladajućih moćnika u Hrvatskoj nema srama niti granica’
Trebaju li se te informacije o rodbinskim i političkim vezama kandidata za javne funkcije iskomunicirati s javnošću i kako je, općenito, proveden ovaj postupak predlaganja kandidata za pučkog pravobranitelja, za Narod.hr komentirala je i dr. sc. Davorka Budimir, predsjednica Transparency Internationala Hrvatska.
“Riječ je o važnoj funkciji kojoj su dane velike ovlasti, odnedavno ima velike nadležnosti u borbi protiv korupcije, kod zaštite prijavitelja nepravilnosti… Činjenica da su bila samo 4 kandidata za jednu tako važnu funkciju također jako puno govori.” – ističe dr. sc. Budimir dodajući kako nije dobro što životopisi kandidata koji su zadovoljili uvjete nisu bili javno dostupni, kao što je bio slučaj, uostalom, i s imenovanjima u saborske odbore u aktualnom sazivu Sabora.
“Upravo zbog toga što životopisi kandidata za pravobranitelje nisu bili javno dostupni ostali smo uskraćeni za informaciju o toj obiteljskoj povezanosti. Prošle su dvije kandidatkinje – jedna koja je javnosti nepoznata i jedna koja je u dosadašnjem razdoblju bila zamjenica pučke pravobraniteljice (od 2013. do 2021.). Činjenica da je njezin otac bio veleposlanik i da joj je majka također iz tog područja, s jedne strane ne bi trebalo ograničavati osobu, pogotovo ako je stručna u tom poslu, da se ne kandidira. No, to bi trebalo komunicirati prema javnosti prije da se te osobe ne bi naknadno dovodile u pitanje.” – poručuje dr. sc. Budimir.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
