Dragica Zgrebec, bivša SDP-ova saborska zastupnica, gostovala je u N1 studiju uživo i komentirala osnivanje istražnog povjerenstva za Agrokor.
> Slučaj Agrokor: Do danas 10 istražnih povjerenstava – što su riješili?
Zgrebec je sudjelovala i u osnivanju istražnog povjerenstva u slučaju Žito, koje je istraživalo dodjeljivanje pšenice iz robnih zaliha, na kojemu je tad svjedočio i Ivica Todorić.
“Istražno povjrenstvo je dugo radilo, mislim da je radilo oko pola godine. Ono može raditi najdulje 6 mjeseci. Obično se osniva na 3 mjeseca i maksimalno se može produljiti na tri mjeseca. Istražno povjerenstvo prestaje raditi kad Državno odvjetništvo počne baviti istim pitanjem”, rekla je Zgrebec.
“Kad govorimo o povjerenstvu za pšenicu, tada je povjerenstvo radilo bez prepucavanja. To je jedino povjerenstvo koje je imalo jedinstvene zaključke, nije bilo izdvojenih mišljenja. Desio se onda taj mali esksces na sjednici Sabora, kad je počela rasprava o radu istražnog povjerenstva i zaključcima. Tada je klub zastupnika HDZ-a i Šeks izašli s novim zaključcima koje je predložio njihov klub. Kako su imali nadmoćnu većinu, oni su to izglasali. Uspjeli smo da se to dostaviti DORH-u, ali nismo puno postigli”, kazala je Zgrebec.
“Tu je svjedočio gospodin Todorić. On je dobio najveću količinu pšenice iz robnih zaliha, koje je izvezao kroz jednu švicarsku tvrtku, a uvezao poslije brašno. Mi smo ispitivali koji je razlog da su u Državnom ravnateljstvu za robne zalihe išli s natječajem kad nije bilo dovoljno pšenice, a uvozilo se brašno”, rekla je Zgrebec.
“U čitavoj toj liniji najviše je na pravosudnim tijelima. Oni su to trebali istražiti, to nije pitanje politike. Isto kao i u ovom danas”, rekla je Zgrebec.
“Istražno povjerenstvo bi trebalo istraživati kakve su bile političke odluke, ne bi smjelo ići u meritum poslovanja. Pitanje je koje je područje koje će istraživati istražno povjerenstvo, a izvan toga povjerenstvo ne može istraživati. Ovdje bi trebalo vidjeti koje su okolnosti navele Vladu da idemo na posebni zakon, ako imamo Zakon o stečaju. Ono što iritira javnost jest da se ne zna tko su autori toga zakona”, rekla je Zgrebec.
Povjerenstvo sa Šeksom na čelu
Kako navodi Jutarnji list od 11. listopada 2017. istražno povjerenstvo još je 1996. ustanovilo da država pogoduje Todoriću. Zaključeno je da su vodeći ljudi iz Državnog ravnateljstva lažno napuhivali zalihe žita kako bi ga bez javnog natječaja, ispod cijene, prodavali privatnim tvrtkama. Privatne tvrtke među kojima je prednjačio Agrokor tu su pšenicu skupo preprodavale na inozemnom tržištu. Pri tome su višestruko prekoračivale ugovorene rokove skladištenja, čekajući da cijene pšenice na vanjskom tržištu skoče, a čitav trošak skladištenja, utovara, prijevoza, špedicije te pšenice plaćala je država. Uz to je Todorić kasnio s plaćanjem otkupljene pšenice, pa se država morala dodatno zadužiti da bi kreditirala sjetvu.
Agrokor je samo tijekom 1995. i 1996. izvezao 130.999 tona pšenice otkupljene iz robnih zaliha i prodao na svjetskim tržištima za 19,8 milijuna tadašnjih njemačkih maraka, kako dalje navodi Jutarnji list. Povjerenstvo je podnijelo kaznene prijave protiv 50 osoba, što iz privatnog, što iz državnog sektora koje su sudjelovale u tom poslu, ali Ivica Todorić i model njegova poslovanja ostali su neokrznuti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
