Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, komentirajući medijske napise da je Hrvatska iz EU fondova u 2018. godini povukla 2,7 milijardi kuna manje od planiranog, u ponedjeljak je izjavio da novac koji zemlji joj stoji na raspolaganju treba povući do 2023. godine
Tolušić je napomenuo kako su u resoru poljoprivrede dosad raspisani natječaji za oko 85 posto raspoložive alokacije, ugovoreno je blizu 60 posto, a oko 30 posto isplaćeno.
„Ove godine će u poljoprivredi biti iskorišteno oko 4 milijarde kuna od planiranih 4,5 milijardi. Ne mislim da je to malo. To je u redu. Iako imamo rok do 2023. godine, potrudit ćemo se da do 2020. godine ugovorimo, a nadam se i potrošimo sav novac. Tako bismo potpuno spremni dočekali novo financijsko razdoblje“, rekao je Tolušić novinarima na marginama 21. posebnog godišnjeg sastanka Međunarodne komisije za zaštitu atlantskih tuna – ICCAT.
Napomenuo je kako u njegovom resoru proces u velikoj većini ovisi o samim poljoprivrednicima, koji dobivaju odluke i provode svoje projekte.
„Ne možemo ponekad točno znati hoće li ih provesti ovaj mjesec ili za tri mjeseca. Stojimo im na raspolaganju, jer smo osigurali povoljne kredite s već od 0,1 posto kamate u posebnoj liniji u HBOR-u i HAMAG BICRO-u. Ako imaju poteškoća s financiranjem svog dijela neka dođu u Ministarstvo poljoprivrede pa ćemo riješiti sve što možemo da povučemo sve novce do 2020. godine“, naveo je Tolušić.
Jutarnji list u ponedjeljak je objavio da će Hrvatska u ovoj godini iz europskih fondova povući gotovo 2,7 milijardi kuna manje nego što je Vlada ranije planirala, a pozivaju se na podatke iz rebalansa ovogodišnjeg proračuna koje su tom dnevniku potvrdili i “sugovornici iz vladinih krugova”.
“Stavka ‘pomoći od međunarodnih organizacija organizacije te institucija i tijela EU’ koja najvećim dijelom obuhvaća upravo Unijine fondove, dosade je bila planirana u iznosu većem od 13,6 milijardi kuna. No, prijedlogom rebalansa ona se smanjuje za 2,65 milijardi pa nova korigirana vrijednost prihoda iz blagajne EU za 2018. godinu iznosi nešto više od 10,9 milijardi kuna.
I u prezentaciji koju je pripremilo Ministarstvo financija stoji da je navedena stavka na strani proračunskih prihoda smanjena za taj iznos, a kao razlog se navodi izmijenjena dinamika povlačenja sredstava iz fondova EU”, piše Jutarnji.
Na novinarski upit hoće li financijska sredstva za inspekcije ostati na razini 2018. godine ministar Tolušić odgovorio je kako za inspekcije uvijek mora biti dovoljno novaca.
„Nadam se da će nalazi biti i dalje korektni pa i bolji nego dosad, a kontrole strože i ozbiljnije. Osim toga, nadam se da će Državni inspektorat već od 1. siječnja 2019. godine biti još bolje i kvalitetnije rješenje, jer će sve gospodarske inspekcije biti na jednom mjestu“, odgovorio je Tolušić.
Tolušić: ‘Godišnja kvota za izlov tune u 2019. godini povećana na 870 tona; odlična vijest za naše uzgajivače’
“Hrvatska je jedan od najvećih proizvođača i uzgajivača u ovom dijelu Europe i to nam je iznimno bitna gospodarska grana. Naš je riblji fond očuvan i oporavio se, pa opet možemo dozvoliti rast kvota, što je odlična vijest za naše uzgajivače i proizvođače, ali i pokazuje da su i naši pregovori s ICCAT-om dali rezultat“, istaknuo je Tolušić.
Dodao je da je hrvatski interes produženje ribolovne sezone. “U Hrvatskoj ribolovna sezona traje mjesec dana, a nedostaje nam još tri tjedna kako bismo proveli sve ciljeve u ekonomskom iskorištavanju, naravno uz zadržavanje očuvanja bioraznolikosti“, navodi Tolušić.
Govoreći o 21. godišnjem sastanku, predsjednik ICCAT-a Raul Delgado istaknuo je kako ICCAT ima odgovornost odrediti najbolje mjere za upravljanje tunama i tunama sličnim vrstama. “Imamo određene zaključke znanstvenika i dužnost je nas članova Komisije da ih proučimo, raspravimo te odlučimo što ćemo poduzeti“, izjavio je Delgado.
Napomenuo je kako je još u tijeku istraga o prekomjernom ribolovu plavoperajne tune i navodnim kriminalnim aktivnostima na Sredozemlju, na što je uoči sastanka upozorio Svjetski fond za prirodu (WWF – World Wildlife Fund).
“ICCAT će donijeti odluke nakon što istraga donese svoje zaključke“, rekao je Delgado i dodao kako je obišao dio hrvatske obale i vidio velika uzgajališta te s ministrom Tolušićem razgovarao o mogućoj suradnji Hrvatske i Paname u uzgoju dagnji.
ICCAT Komisija tijekom godišnjeg sastanka raspravlja o brojnim pitanjima vezanima uz upravljanje stokovima iz svoje nadležnosti, kao i o prikupljanju podataka te mjerama praćenja, kontrole i nadzora. Rezultat njezinog rada je, među ostalim, usvajanje obvezujućih akata kojima se određuju i ulovne kvote, a kojih se moraju pridržavati sve ugovorne strane.
Međunarodna komisija za zaštitu atlantskih tuna osnovana je 1966. godine u Brazilu i u njenom je fokusu upravljanje tunama i tunama sličnim vrstama. Hrvatska je potpisnica Konvencije o osnivanju ICCAT Komisije od 1997. godine, a do danas su ukupno 52 države potpisale Konvenciju.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
