Tomislav Kršnjavi: Najbolje je gledati skulpturu kako živi u svakodnevici

Foto: Narod.hr

Tomislav Kršnjavi, poznati hrvatski akademski kipar, autor brojnih kipova koji krase crkve, trgove i javne prostore diljem Lijepe naše, prapraunuk Izidora Kršnjavog, hrvatskog slikara, povjesničara umjetnosti, kulturnog djelatnika – gost je emisije 55 minuta kod Željke Markić.

U emisiji je govorio o svom kiparskom pozivu, načinu nastanka kiparskih djela, izradi, o “Čipkarici” s Paga, “Beraču soli”, kipu blaženog kardinala Kuharića, Stepinca, Tinu Ujeviću i sv. Petru u Makarskoj… Ispričao je kako je upoznao svoju suprugu Lindu s kojom ima četvero djece, također darovitu kiparicu te objasnio kako je to kad dva kipara žive zajedno pod istim krovom…

O otkrivanju svojega talenta

„Išao sam u Školu Primijenjenih umjetnosti i na trećoj godini čitao sam knjigu Agonija i ekstaza od Irvinga Stone koja me oduševila. Nakon toga sam krenuo – uzeo malo gline i pokušao od toga napraviti svoj palac i uplašio sam se koliko sam ga lako i brzo napravio. Oduševilo me što imam taj dar. I tako je to krenulo malo po malo. Kroz studij sam bio zapažen od tadašnjih profesora i bio pozvan, već iza prve godine, kod kipara Krune Bošnjaka, kasnije kod kiparice Marije Ujević, pa kod profesora Stipe Sikirice u ateljee da im pomažem u njihovim projektima. Učio sam kako se od male skice napravi veliki spomenik. Pomoglo mi je, prolaziti te procese, a kad sam bio stariji, kad su došli moji zadaci i pozivi, imao sam već tada puno iskustva što mi je pomagalo kasnije u radu.“

O načinu izrade kipova

„Svatko to radi na svoj način. Ja krećem od prostora. Najljepše je kad se zna gdje bi kip trebao biti, doći u taj prostor, vidjeti kakva je arhitektura, kako se kreće sunce, hortikultura, gdje su glavne smjernice ljudi, urbanistički kako su stvari riješene, može li ih se još više oplemeniti.

Nakon toga, određuje se veličina kipa i osnovni kompozicijski smjer, pokret koji kip ima – kad radite kip morate tu kretnju koju on u sebi nosi i tu dinamiku složiti tako da se ona njemu vraća. A to je onda u odnosu s prostorom – je li mu ta zgrada sa strane potpora ili mu smeta, pa se tako i cijela kompozicija rađa.

Zatim nastaju crteži, skice, pa napravim mali idejni kip koji razradim i koji je jasan u kompoziciji te mi je on vodilja za veliki kip koji je prvo oblikovan u glini, zatim ga se dorađuje u Ljevaonici umjetnina Ujević s kojima surađujem dulji niz godina. Ondje se uzmu otisci s glinenog modela pa se lijeva gipsani model, a nakon gipsanog modela to ulazi u proces lijevanja bronce. I kada je kip gotov u bronci, transportira se.“

O usklađivanju profesionalnog i obiteljskog života

„Obitelj mi je velika inspiracija. Djeca žive jednim dijelom s našim kipovima u ateljeu, a to nije posao u radnom vremenu, tako da bi njih trebalo pitati kako oni to proživljavaju, ali nose se nekako s nama. Djeca su uronjena u to i rastu s tim. Supruga Linda, koja je također kiparica, velika mi je podrška.
U obiteljskim obvezama žena i ja se izmjenjujemo. Linda je imala puno više pauzi. Bila je s djecom do njihove navršene treće godine jer nije željela da budu u jaslicama i tu se jako dala. A svi kipovi koje je napravila nastali su dok su joj se djeca motala oko nogu. Ono što je meni bilo zanimljivo vidjeti što unatoč velikim pauzama koje je imala, nije pala kvaliteta izražajnosti njenih kipova nego je kao majka imala puno toga za donijeti i reći. I to se stvarno osjetilo u njenim radovima.

Linda može vidjeti moj rad kad sam pri kraju izrade jer je kod nas dogovor da se ne uplićemo u rad jedno drugog u početnoj fazi, ali dok smo u završnoj fazi dobro dođe i drugi pogled. Mišljenje ne mora dati kolega iz struke, nego bilo tko. Znam i djeci reći da mi kažu što ne valja, što im bode oko i oni zaista kažu, a to puno znači.“

O upoznavanju djela i života osobe od koje izrađuje kipove

„Za neke osobe sam prije čuo. Radio sam svece i Isusov život, a da to nisu bile narudžbe. Teže bih možda u tom smislu živio tako ali u Hrvatskoj ima potrebe da takve stvari dođu u crkve, a ono što je ljepše je upoznavanje novih svetaca. Tako je bilo i s kipovima kardinala Kuharića i sa Stepincem i s Leopoldom Mandićem i Miroslavom Bulešićem – tad sam upoznao nove prijatelje jer čovjek produbi taj odnos čitajući njihove misli, kroz molitvu i razmatranja njihovih likova i dolazi do toga da se ne radi samo o fotografskoj sličnosti – da prepisujem s fotografije određene konture i onda svatko može prepoznati koja je to osoba nego i da se uhvati i karakter te osobe i uspije izraziti njezin unutarnji život. To je ono što me posebno pokrene i to budu posebni trenuci i nadahnuća. Više puta sam radio kipove Stepinca i kardinala Kuharića pa se na poseban način vidjelo kako taj proces raste – portretni lik je isti, ali uvijek izražava neki novi sloj iznutra.“

O doživljajima drugih ljudi

„Znali su me česti nazvati na telefon nepoznati ljudi oduševljeni da su plakali jer su bili dirnuti kipom i rekli koliko im to znači. To su lijepe povratne informacije da taj kip u svakodnevici života živi.“

O projektu u Zmijavcima koji je trajao pet godina

„Obitelj Todorić-Manjić, koja na Pagu ljetuje, vidjeli su kip Paška čipkarica i njime bili oduševljeni, pa su na internetu pronašli tko je kipar koji je napravio taj kip i nazvali su me. Tada im je umrla majka. Odlučili su darovati svoju župu u Zmijavcima jednim kipom koji bi bio uspomena na njihovu majku i njihovo obiteljsko zajedništvo te su naručili od mene kip majke Božje s malim Isusom. Moje idejno rješenje im se svidjelo pa su darovali kip svojoj župi. Župljani su bili jako zadovoljni i župnik fra Frano Laco, odmah je naručio brončana vrata za crkvu u Zmijavcima. Nakon tih vrata napravili smo vrata Marijinih radosti, zatim vrata Marijinih žalosti, pa vrata na sakristiji s Presvetim Otkupiteljem, što je i ime franjevačke provincije u Imotskom. A kako je suzaštitnik Zmijevaca i sveti Lovro, dobio sam prijedlog da napravim cijeli novi trg koji sam oblikovao kao Lovrinu suzu i napravio Lovrin kip za trg. Na zvoniku su napravljena peta brončana vrata koja prikazuju život svetoga Lovre. I to se tako zaokružilo. Ljudima je to bilo jako važno.“

O daljnjim planovima

„Već godinama završavam kip Gospe žalosne u mramoru za biskupa Vladu Košića u Gori kod Petrinje koja je sad jako stradala. Radio sam i unutrašnjost crkve koja nije toliko oštećena ali je zvonik pogodio model križa kojeg radimo u mramoru, pa evo Bogu hvala, nije stradao original koji sada završavam. Trebao bi biti gotov do ljeta, do Velike Gospe. Linda i ja radimo jedan projekt zajedno u središtu Sisačke biskupije – jedan zid za koji je biskup zamislio da bude zid hrvatskih mučenika. Od šest figura tri ću napraviti ja, a tri Linda. Napravio sam svetoga Nikolu Tavelića, Linda je napravila sestru Julu – drinsku mučenicu, ove godine ćemo raditi Marka Križevčanina s moje strane, a Linda će blaženog Bulešića i na kraju Isus bičevan nad sve to. To su dugoročniji projekti.“

Želite se pretplatiti (besplatno) na kanal?

Ako želite pratiti podcast “55 minuta kod Željke Markić” i dobivati obavijesti o novim objavama možete se pretplatiti na kanal.

Koraci za aktiviranje (besplatne) pretplate:

  1. Prijavite se na YouTube na računalu.
  2. Otvorite videozapis na kanalu na koji se želite pretplatiti.
  3. Ispod playera videozapisa kliknite Pretplati me(Subscribe)

Kad se pretplatite na kanal, svi novi videozapisi koje taj kanal objavi prikazat će se u vašem feedu Pretplate i dobivat ćete obavijesti kad kanal na koji ste pretplaćeni objavi novi sadržaj.

Svaka pretplata na kanalu na Youtubeu je automatski besplatna.

>(VIDEO) Pogledajte premijeru podcasta Željke Markić i predbilježite se za nove emisije

Na feedu pretplata koji je dostupan na mobilnim uređajima i računalima prikazuju se svi videozapisi nedavno preneseni na kanale na koje ste pretplaćeni.

Ako želite dobivati sve obavijesti s kanala na koji ste pretplaćeni, dodirnite zvonce za obavijest

Zvonce će se tada promijeniti u zvonce koje zvoni i tako pokazati da ste odabrali sve obavijesti.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.