Hrvatsku je zahvatio toplinski val, a temperature dosežu do 38 stupnjeva. Ništa bolja situacija nije ni u ostatku svijeta, Moskva se tako susrela s rekordnih 35 stupnjeva, u Sibiru bukte požari, a u Češkoj tornado. Klimatske promjene sve više preoblikuju naš život, a UN-ovi savjetnici za klimu predviđaju apokaliptične prizore. Geofizičar i klimatolog Mirko Orlić ne smatra da je tornado u Češkoj znak klimatskih promjena – kaže kako nije neuobičajeno da se pojave u kontinentalnom djelu Europe, pa tako i u Hrvatskoj, prenosi HRT.
– U svibnju 1892. je bio tornado kod Novske, toliko velik da je razbacao vagone vlaka na tamošnjoj željezničkoj postaji, a 1973. smo imali jedan koji je pomeo Medvednicu, kaže Orlić i dodaje kako se tornada javljaju u kombinaciji tople podloge i vlažnog zraka.
– Međutim, ako bi se to učestalo, ako bi se pokazalo da raste njihov intenzitet i da sve dulje traju – onda bi to bio znak klimatskih promjena, objasnio je za Studio 4 HTV-a.
No, promjene temperatura u svijetu definitivno su znak klimatskih promjena. Orlić objašnjava kako su se zbog klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja dogodile promjene u dinamici atmosfere – zato imamo područja gdje su izuzetno visoke temperature. One će, kaže, dugo trajati. Dodaje i kako globalno zatopljenje prate ekstremi u promjeni temperature.
– Uz velike pozitivne maksimume, možemo imati i negativne – ali kad napravimo prosjek dobijemo efekt koji je pozitivan, kaže.
Godine 2015. potpisan je Pariški sporazum kojim se svijet obvezao ograničiti globalno zatopljenje znatno ispod 2 stupnja, a prekoračenje temperature na Zemlji bi moglo dovesti do ozbiljnih posljedica, navodno čak i nepovratno. Orlić ističe kako je tim sporazumom prepoznato da najveći doprinos zagađenju i globalnom zatopljenju daju najrazvijenije države, a da će najveće posljedice osjetiti države u razvoju. Stvoren je fond koji razvijene države trebaju puniti kako bi pomogle manje razvijenim.
– No, bilo je i loših vijesti, primjerice kada je prethodna američka administracija pokrenula izlaženje SAD-a iz Pariškog sporazuma. SAD je među najvećim emiterima ugljikovog dioksida, i ako se oni ne žele baviti time onda možete misliti što će reći drugi, kaže Orlić i dodaje kako je s druge strane u Europskom parlamentu izglasan zakon koji kaže da treba limitirati emisiju stakleničkih plinova do 2030. godine za više od 50 posto, što je odlična vijest. Kad je riječ o Hrvatskoj, Orlić ističe kako nismo u lošoj poziciji što se tiče smanjenja stakleničkih plinova, što je uvelike i posljedica rata i raspada industrije. No, jedan dio Europe nije sretan radi izglasanog zakona – primjerice Poljska je jako ovisna o ugljenu, te provođenje tog zakona za njih može biti popriličan problem.
Zabrinjava alarmantno izvješće znanstvenika pri Međuvladinom panelu za klimatske promjene, koje kaže kako će kolaps eko sustava doživjeti danas rođena djeca kad napune 30 godina, te da će klimatske promjene potpuno preoblikovati život na Zemlji, čak i prije nego što smo mislili.
– Kad se priča o tome što će biti u budućnosti onda se razmišlja o cijelom nizu scenarija. To je najgori scenarij, ali ako se međunarodna zajednica dogovori i uspije smanjiti emisiju stakleničkih plinova, onda se neće realizirati najgori mogući ishod, kaže Orlić i dodaje kako će slučaju optimističkog scenarija temperatura na Zemlji narasti 1.5 do 2 stupnja, dok je u onom najgorem taj porast veći od 4 stupnja do kraja ovog stoljeća.
– Dakle, kad je riječ o katastrofičnim verzijama to su najgori mogući ishodi, a na ljudima je da se odluče žele li te ili ipak neke pogodnije, kaže.
Orlić smatra kako su najbitniji faktori u borbi protiv klimatskih promjena znanstvenici i političari.
– Političari se mogu pobrinuti da se njihove zemlje što bolje prilagode – jer prilagodba je lokalna; mogu se pobrinuti da sudjeluju u međunarodnim projektima ublažavanja klimatskih promjena i moraju se dogovoriti kako pomoći nerazvijenim državama, kaže Orlić i ističe kako i svaki čovjek na osobnoj razini može pripomoći:
– Za početak možemo se manje voziti autom, dobro izolirati kuću da ne trošimo energiju za grijanje i hlađenje, možemo se brinuti za vrt i imati zelene površine – to su sve stvari koje čovjek može napraviti na osobnoj razini.
