Traži se rješenje za uvođenje poreza na nekretnine, izjavio je ministar financija Zdravko Marić. Najavio je organiziranje javnog panela i podsjetio da je Sabor usvojio taj zakon.
Marić je dodao je kako je bilo puno šumova u komunikaciji, ali nije htio komentirati koliko će trajati odgoda.
Predloženi porez na nekretnine integrira tri nameta u jedan. Iz perspektive samouprave i poreznog sustava to je pojednostavljenje. Osim toga, potiču se gradovi i općine koji nisu ažurirali evidencije o stanju nekretnina i sustava komunalne naknade. S treće strane, prema novom zakonu i država je obveznik, izjavio je Marić, prenosi HRT.
Dr. Željka Markić: Ne treba nam porez na nekretnine, već snižavanje PDV-a
“Sigurno je da porez na nekretnine nije u interesu općeg dobra – njegovo bi uvođenje oslabilo ekonomsku poziciju građana i obitelji. Povijesno gledano, zbog komunističkog režima – za većinu Hrvata su stan ili kuća koju imaju – jedina ušteđevina. Dok su u slobodnim državama Europe građani svoju ušteđevini ulagali u mirovinske fondove, dionice ili druge oblike štednje – Hrvati to nisu mogli”, istaknula je dr. Željka Markić, predsjednica udruge U ime obitelji komentirajući Plenkovićevu najavu odgode uvođenja poreza na nekretnine.
Plenković: Odgoda poreza na nekretnine najmudrije rješenje
“U ovom trenutku prevladava stav da, nakon dodatne analize i rasprave, vidimo da li je najmudrije rješenje da se predloži odgoda primjene toga poreza za jedno dogledno vrijeme”, kazao je premijer gostujući u središnjem Dnevniku HRT-a.
Porez na nekretnine: Za neke objekte bit će čak 44 posto viši od komunalne naknade!
Sudeći po reakcijama javnosti, cijela je javnost, osim političara u Saboru, protiv uvođenja poreza na nekretnine, a on će za par mjeseci pogoditi apsolutno svedržavljane Republike Hrvatske.
“Vjerujte mi da bih ja bio prvi koji bih potpisao peticiju protiv nekog novog nameta. Dakle, ponavljam još jedanput porez na nekretnine nije nikakav novi namet – on integrira tri postojeća nameta u jedan”, poručio je HDZ-ov ministar financija Zdravko Marić ranije komentirajući od udruge Lipa prikupljenih više od 100 tisuća potpisa za peticiju protiv poreza na nekretnine, koji se uvodi od 1. siječnja 2018.
Na tvrdnje da je Hrvatskoj previsoka porezna presija te da će novi porez dodatno osiromašiti građane, Marić tvrdi da se tri postojeća nameta ujedinjuju radi uštede troškova, jednostavnije naplate i veće pravednosti te da nije riječ o novom porezu.
Međutim, iz informativnih izračuna Porezne uprave visina poreza na stanove i kuće u kojima se trajno živi bit će slična dosadašnjoj komunalnoj naknadi, dok za sve ostale stambene nekretnine koje spadaju u kategoriju za povremeno stanovanje, kao što su drugi stanovi, kuće za odmor i vikendice, može biti i više od 40 posto veći, ovisno o njihovoj namjeni, godini izgradnje i stanju nekretnine.
Željko Kardum o porezu na nekretnine: To je legalni oblik otimanja nekretnina građanima
Ekonomski analitičar Željko Kardum porez na nekretnine nazvao je legalnim oblikom otimanja nekretnine građanima. “Vrlo jednostavno: ako vam je porez 2 posto godišnje, to znači da država za 50 godina zapravo uzme vrijednost vaše nekretnine u stopostotnom iznosu”, upozorio je Kardum.
Iz informativnih izračuna Porezne uprave, koja je na primjeru stambene nekretnine površine 100 četvornih metara za trajno i povremeno stanovanje prikazala izračun poreza uz primjenu vrijednosti boda i koeficijenta zone koji su već utvrđeni za plaćanja komunalne naknade pa se može očekivati da ih gradovi i općine neće mijenjati, navodi Jutarnji list.
Tako ispada da bi za gotovo sve nekretnine sagrađene do 1987. godine, koja je uzeta kao “nulta” godina jer je do tada sagrađen najveći dio stambenog fonda u Hrvatskoj, porez zaista trebao zamijeniti komunalnu naknadu te biti manji ili približno jednake visine, dok je za novije nekretnine veći.
Također, kod nekretnina za povremeno stanovanje visina poreza ovisit će i o njihovoj opremljenosti, ali i namjeni. Primjerice, za vikendice površine 100 četvornih metara koje su sagrađene do 1987. porez bi trebao iznositi 2100 kuna, koliko se za tu nekretninu trenutno plaća porez na kuće za odmor i komunalna naknada na godišnjoj razini. No, ako vikendica ima dodatne sadržaje, bazen, saunu ili sportsku teretanu, porez bi mogao iznositi 2520 kuna. Ako je vikendica s dodatnim sadržajima sagrađena nakon 2006., iznos nameta penje se na 3024 kune, što je 924 kune, odnosno 44 posto više nego što se sada plaća.
Nešto je bolja situacija za nekretnine u kojima se trajno živi: za stanove i kuće spomenute površine koji su sagrađeni do 2005. visina poreza, umjesto 1200 kuna koliko se trenutno plaća godišnja komunalna naknada, bit će 1320 kuna, a za one sagrađene od 2006. godine plaćat će se 1440 kuna, što je 240 kuna, odnosno 20 posto više nego dosad.
Međutim, ove kalkulacije su točne ako jedinice lokalne samouprave ne promijene parametre za izračun poreza. Naime, godišnji iznos poreza po četvornom metru obračunske površine nekretnine utvrđivat će se množenjem vrijednosti boda, koeficijenta zone i koeficijenta namjene, a uvedena su i dva nova kriterija – koeficijent stanja i dobi. Pojedini su koeficijenti propisani zakonom, dok će gradovi i općine sami utvrditi vrijednosti boda, koeficijent zone i namjene te rokove plaćanja poreza.
Za njihovo utvrđivanje dan im je rok do 30. studenoga. Pritom treba naglasiti kako za nekretnine za povremeno stanovanje postoji i korektivni koeficijent namjene, koji uvećava osnovni koeficijent namjene, a samim time i visinu poreza. On se uvodi kao zamjena za porez na kuće za odmor, a za stambene nekretnine ne može biti manji od 1 niti veći od 6. U informativnim izračunima Porezne uprave on iznosi 2,5.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
