Porez na nekretnine: Za neke objekte bit će čak 44 posto viši od komunalne naknade!

Foto: Thinkstock

Sudeći po reakcijama javnosti, cijela je javnost, osim političara u Saboru, protiv uvođenja poreza na nekretnine, a on će za par mjeseci pogoditi apsolutno sve državljane Republike Hrvatske.

Kada se u prošlosti nekoliko puta pokušalo uvesti porez na nekretnine, SDP-ov Slavko Linić ga je zadnji pokušao uvesti 2012. uz poruku “Nema više socijalističkih gluposti!”, otpor javnosti uvijek je bio ogroman.

“Stav HDZ-a je da bi to bio najveći socijalni udar u povijesti hrvatske države. Naprosto porez koji bi bacio u ovome trenutku hrvatske građane na koljena”, rekao je Ivan Šuker iz HDZ-a, 26. studenog 2013. godine.

No, sredinom 2016. u Vladi HDZ-a i Mosta, koji su kao oporba bili oštro protiv uvođenja poreza na nekretnine, u planu reformi pojavilo se uvođenje poreza na nekretnine 2018.

Ovaj smo puta izigrani jer je prijedlog ušao u paket tzv. porezne reforme i nije bilo javne rasprave.

“Vjerujte mi da bih ja bio prvi koji bih potpisao peticiju protiv nekog novog nameta. Dakle, ponavljam još jedanput porez na nekretnine nije nikakav novi namet – on integrira tri postojeća nameta u jedan”, poručio je HDZ-ov ministar financija Zdravko Marić u ponedjeljak komentirajući od udruge Lipa prikupljenih više od 100 tisuća potpisa za peticiju protiv poreza na nekretnine, koji se uvodi od 1. siječnja 2018.

> Marić o porezu na nekretnine: Prvi bih potpisao peticiju protiv nekog novog nameta

Na tvrdnje da je Hrvatskoj previsoka porezna presija te da će novi porez dodatno osiromašiti građane, Marić tvrdi da se tri postojeća nameta ujedinjuju radi uštede troškova, jednostavnije naplate i veće pravednosti te da nije riječ o novom porezu.

Međutim, iz informativnih izračuna Porezne uprave visina poreza na stanove i kuće u kojima se trajno živi bit će slična dosadašnjoj komunalnoj naknadi, dok za sve ostale stambene nekretnine koje spadaju u kategoriju za povremeno stanovanje, kao što su drugi stanovi, kuće za odmor i vikendice, može biti i više od 40 posto veći, ovisno o njihovoj namjeni, godini izgradnje i stanju nekretnine.

> Željko Kardum o porezu na nekretnine: To je legalni oblik otimanja nekretnina građanima

Ekonomski analitičar Željko Kardum porez na nekretnine nazvao je legalnim oblikom otimanja nekretnine građanima. “Vrlo jednostavno: ako vam je porez 2 posto godišnje, to znači da država za 50 godina zapravo uzme vrijednost vaše nekretnine u stopostotnom iznosu”, upozorio je Kardum.

Iz informativnih izračuna Porezne uprave, koja je na primjeru stambene nekretnine površine 100 četvornih metara za trajno i povremeno stanovanje prikazala izračun poreza uz primjenu vrijednosti boda i koeficijenta zone koji su već utvrđeni za plaćanja komunalne naknade pa se može očekivati da ih gradovi i općine neće mijenjati, navodi Jutarnji list.

Tako ispada da bi za gotovo sve nekretnine sagrađene do 1987. godine, koja je uzeta kao “nulta” godina jer je do tada sagrađen najveći dio stambenog fonda u Hrvatskoj, porez zaista trebao zamijeniti komunalnu naknadu te biti manji ili približno jednake visine, dok je za novije nekretnine veći.

> Davor Huić za Narod.hr o porezu na nekretnine: Hrvatska je prekomjerno opterećena porezima i novi namet ne dolazi u obzir

Također, kod nekretnina za povremeno stanovanje visina poreza ovisit će i o njihovoj opremljenosti, ali i namjeni. Primjerice, za vikendice površine 100 četvornih metara koje su sagrađene do 1987. porez bi trebao iznositi 2100 kuna, koliko se za tu nekretninu trenutno plaća porez na kuće za odmor i komunalna naknada na godišnjoj razini. No, ako vikendica ima dodatne sadržaje, bazen, saunu ili sportsku teretanu, porez bi mogao iznositi 2520 kuna. Ako je vikendica s dodatnim sadržajima sagrađena nakon 2006., iznos nameta penje se na 3024 kune, što je 924 kune, odnosno 44 posto više nego što se sada plaća.

> Udruga “Lipa”: Potpišite peticiju protiv uvođenja poreza na nekretnine

Nešto je bolja situacija za nekretnine u kojima se trajno živi: za stanove i kuće spomenute površine koji su sagrađeni do 2005. visina poreza, umjesto 1200 kuna koliko se trenutno plaća godišnja komunalna naknada, bit će 1320 kuna, a za one sagrađene od 2006. godine plaćat će se 1440 kuna, što je 240 kuna, odnosno 20 posto više nego dosad.

Međutim, ove kalkulacije su točne ako jedinice lokalne samouprave ne promijene parametre za izračun poreza. Naime, godišnji iznos poreza po četvornom metru obračunske površine nekretnine utvrđivat će se množenjem vrijednosti boda, koeficijenta zone i koeficijenta namjene, a uvedena su i dva nova kriterija – koeficijent stanja i dobi. Pojedini su koeficijenti propisani zakonom, dok će gradovi i općine sami utvrditi vrijednosti boda, koeficijent zone i namjene te rokove plaćanja poreza.

Za njihovo utvrđivanje dan im je rok do 30. studenoga. Pritom treba naglasiti kako za nekretnine za povremeno stanovanje postoji i korektivni koeficijent namjene, koji uvećava osnovni koeficijent namjene, a samim time i visinu poreza. On se uvodi kao zamjena za porez na kuće za odmor, a za stambene nekretnine ne može biti manji od 1 niti veći od 6. U informativnim izračunima Porezne uprave on iznosi 2,5.

Lokalne evidencije

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Budući da će gradovi i općine te parametre utvrđivati na osnovi evidencije o nekretninama, započeli su s prikupljanjem podataka o nekretninama na svojim područjima. Za nekretnine za koje se plaća komunalna naknada i porez na kuće za odmor već postoji evidencija i parametri za izračun, no gradovi i općine trebaju prikupiti podatke o starosti i stanju nekretnina.

S obzirom na to da se 2018. uvodi prva faza primjene poreza, a 2020. se očekuje uvođenje druge faze poreza koji će biti zasnovan na procjeni vrijednosti nekretnina, stručnjaci su podsjetili kako su kao baza podataka za utvrđivanje budućih poreznih obveza trebale poslužiti zbirke kupoprodajnih cijena nekretnina, plan približnih vrijednosti cijena i kartografski prikaz cjenovnih blokova na području gradova i županija, koje su jedinice lokalne samouprave bili dužne uspostaviti temeljem Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina koji je donesen 2015. godine. Kako se većina gradova nije držala zakona, a rok je sve bliži, gradovi i općine počeli su s užurbanim prikupljanjem podataka za evidenciju o nekretninama i od građana, i to usred ljetne sezone.

Brojevi čestica

Tako je dio gradova putem internetskih stranica pozvao građane da ispune obrasce za evidenciju o nekretninama te ih dostave osobno u pisarnice, poštom ili e-porukom. Neki gradovi još nisu počeli prikupljati podatke, a dio ih je najavio da će obrasce slati na kućne adrese. No, osim standardnih informacija o tome tko je vlasnik, a tko korisnik stambene nekretnine, kada je sagrađena, a kada rekonstruirana te koliko iznosi korisna površina, građani u obrascima trebaju navesti i katastarsku česticu, naziv i broj katastarske općine te broj uloška zemljišne knjige.

Iako bi popunjavanje tih podataka moglo biti problematično ako građani nisu upoznati s pojmovima kao što su katastarske čestice i općine, ti bi se podaci trebali nalaziti u kupoprodajnim i vlasničkim ugovorima. Međutim, od građana se traži i da sami procijene stanje nekretnine, ovisno o tome ima li prostor oštećenja i nedostataka zbog kojih nije prikladan za uporabu, je li prikladan za uporabu te ima li dodatne sadržaje kao što su bazeni, saune, sportske teretane, uzletno-sletne staze, helidrome i slično. Krajnji rok za dostavu podataka je 31. listopada, no neki su ga gradovi svojevoljno skratili, primjerice Zaprešić, čiji građani podatke moraju dostaviti do kraja kolovoza, piše Jutarnji list.

Porezni obveznici pritom su dužni dostaviti tražene podatke na vrijeme ili će se porez na nekretnine obračunavati prema najvišim koeficijentima za stanje i dob nekretnine.

Jedan od čitatelja Jutarnjeg lista koji je dobio formular ističe da je protuustavno računati porez po najvišim koeficijentima.

“Prvo, formular je formiran za vlasnika s vlasničkim udjelom 1/1 te se ostali vlasnici ne mogu upisati u formular niti je dan naputak ili objašnjenje kako to učiniti. Drugo, iz formulara i danog opisa nigdje nisu navedene upute kako ga ispuniti niti gdje pronaći podatke koji se traže kako bi se običnom puku olakšalo pri ispunjavanju obrasca. Treće, pod odlomkom “Što ako ne pošaljem tražene podatke” navedeno je da će se automatski obračunavati najveća tarifa. To nigdje ne stoji u Zakonu niti u Prijedlogu Zakona te je prema Ustavu Republike Hrvatske protuustavno i protuzakonito, kao i prema Statutu EU prema kojem se Zakon usklađuje”, požalio se čitatelj.

Izvor: narod.hr/jutarnji.hr