Svjetsko prvenstvo atletika: Rodna ideologija – medalju osvojila i ‘žena’ za koju tvrde da je muško

ženama
Foto: fah

U ponedjeljak su na Svjetskom prvenstvu u Londonu podijeljena još četiri kompleta medalja, svjetskim su prvakinjama po prvi put postale troskokašica Yulimar Rojas i Kenijka Faith Kipyegon na 1500 metara, Jamajčanin Omar McLeod je uzeo prvo zlato na 110 m prepone, dok je Poljakinja Anita Wlodarczyk došla do trećeg svjetskog zlata u bacanju kladiva u danu kad nije bilo hrvatskih nastupa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No, u utorak će Sara Kolak biti u borbi za odličja s još 11 najboljih svjetskih bacačica koplja. Sara nije bila zadovoljna svojim nastupom u kvalifikacijama, u kojima nije prebacila normu (63,50 metara) i ušla je u finale s osmim rezultatom. No, sve što je bilo u nedjelju 22-godišnja Ludbrežanka je ostavila iza sebe i u utorak će pokušati opravdati status najbolje kopljašice u ovoj sezoni, u kojoj je prije nešto više od mjesec dana na mitngu u Lausannei postavila novi hrvatski rekord (68,43 m). Jedan takav hitac u utorak bio bi konkurentan za naslov svjetske prvakinje.

Finale bacačica koplja započinje u 20 sati i 20 minuta.

U ponedjeljak je podijeljeno četiri seta medalja. Troskokašica Yulimar Rojas u napetom je natjecanju troskokašica, skokom od 14,91 metara, na Svjetskom prvenstvu u Londonu osvojila prvo zlatno odličje u povijesti za Venezuelu, nadmašivši za samo dva centimetra drugoplasiranu Kolumbijku Caterine Ibargueen, te za 14 centimetara Kazahstanku Olgu Ripakovu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rojas je uzvratila Ibargueen za poraz u Riju, gdje je gledala u leđa Kolumbijki i morala se zadovoljiti srebrnim odličjem. Aktualna olimpijska pobjednica lovila je treći uzastopni naslov svjetske prvakinje, ali je ulovila srebro, baš kao što je bio slučaj na ovom stadionu prije pet godina na olimpijskim igrama. Tada je u leđa gledala Kazahstanki Olgi Rypakovoj, koja se ovoga puta morala zadovoljiti svjetskom broncom i još uvijek čeka na naslov svjetske prvakinje.

Svjetska rekorderka u bacanju kladiva Poljakinja Anita Wlodarczyk na Svjetskom prvenstvu u Londonu stigla je do svog trećeg naslova svjetske prvakinje, a najduži hitac od 77,90 metara izvela je u petoj seriji, nakon što je u četvrtoj preuzela vodstvo sa 77,39 m.

Do tada je vodeća bila Kineskinja Zheng Wang koja se na kraju morala zadovoljiti srebrnim odličjem (75,98 m), a slavlje Poljakinja upotpunila je Malwina Kopron osvajanjem brončanog odličja (74,76 m).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Trijumfom na olimpijskom stadionu u Londonu 31-godišnja Wlodarczyk je nastavila svoj pobjednički niz koji traje pune tri i pol godine, još od početka 2014.

Dvostruka olimpijska pobjednica u ovoj disciplini svoj je prvi svjetski naslov osvojila 2009. u Berlinu, a drugo zlato je uzela u Pekingu 2013. U svojoj kolekciji odličja sa SP-a ima i srebro iz Moskve 2013, a tu su i tri uzastopna naslova europske prvakinje.

Jamjčanin Omar McLeod u ponedjeljak je naslovu aktualnog olimpijskog pobjednika na 110 metara prepone dodao i zlatno odličje sa Svjetskog prvenstva, pobijedivši konkurente kao što je to učinio i prije godinu dana u Rio de Janeiru.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

McLeod je postao prvim svjetskim prvakom s Jamajke u ovoj disciplini, a za zlatno odličje trčao je 13.04 sekundi i za 10 stotinki bio brži od branitelja naslova iz Pekinga, Rusa Sergeja Šubenkova koji u Londonu nastupa kao neutralni sportaš, zbog suspenzije Ruskog atletskog saveza. Šubenkov je srebrom upotpunio svoju kolekciju medalja sa SP-a, jer osim pekinškog zlata iz 2015. ima i broncu iz Moskve 2013.

Brončano odličje je neočekivano osvojio Balasz Baji (13.28) i tako postao prvim mađarskim atletičarom koji je na visokim preponama uspio dotrčati do svjetske medalje.

Medalju osvojila i ‘žena’ za koju tvrde da je muško

U posljednjoj finalnoj disciplini četvrtog dana natjecanja Kenijka Faith Kipyegon postala je svjetskom prvakinjom na 1500 metara i dodala zlato u kolekciju u kojoj je već imala srebro iz Pekinga 2015. godine. U dugačkom završnom sprintu do srebrnog odličja dotrčala je Amerikanka Jennifer Simpson, svjetska prvakinja iz Daegua 2011.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Brončano odličje u posljednjim je metrima dohvatila Južnoafrikanka Caster Semenya koja se nadala postati prvom atletičarkom u povijesti koja će se na istom SP-u okititi naslovima na 800 i 1500 metara. No, u Londonu se to neće dogoditi. Ujedno je Semenya pokazatelj kakvu je nepravdu rodna ideologija već učinila ženskim sportašicama i kako te žene gube bitku u srazu s biološkim muškarcima.

> Dubravka Šuica (HDZ): Bilo bi nam lakše da je Istanbulsku konvenciju ratificirala Milanovićeva Vlada

Činjenica je kako Semenyino tijelo luči abnormalnu količinu testosterona – pokazalo se to nakon što je osvojila zlato u Berlinu 2009., kada je podvrgnuta testiranjima. Vidljivo je kako ima neuobičajenu razinu prirodnog testosterona kod žene, tako da ne čudi njezina nadmoć nad protivnicama.

> Zamke rodne ideologije (2.): Je li pošteno ili čak sigurno da se biološki muškarci natječu protiv žena?

Čini se kako je pokret za „jednakost” nadahnuo ‘transrodne sportaše’ da se pridruže timovima svog odabranog roda. A to često znači da se biološki muškarci natječu protiv bioloških žena u ženskim timovima. Ali u svijetu sporta, tvrde kritičari, jednakost spolova jednostavno ne postoji. S fiziološkog gledišta, postoji nejednakost između muškaraca i žena koju je jednostavno nemoguće izbrisati.

Na primjer, kada se radi o trčanju, muškarci su u načelu brži od žena. Kako je to objašnjeno u izdanju časopisa Runner’s World iz 2015.: „Na svakoj udaljenosti do maratona, razlika između svjetskih rekorda muškaraca i žena iznosi 9 do 10% – a kod rekreacijskih je trkača razlika slična ili čak veća.”

> Ivan Munjin: Građani su u javnoj raspravi vrlo jasno poručili – NE ratifikaciji Istanbulske konvencije

U utorak, petog dana natjecanja na stadionu Queen Elizabeth, osim finala u bacanju koplja za atletičarke, za odličja će se boriti skakači motkom (20.35 sati), trkači na 400 (22.50 sati) i 800 metara (22.35 sati) te na 3000 metara sa zaprekama (22.10 sati).

SP atletika, 4. dan – rezultati finala
Atletičari
110 m prepone
1. Omar McLeod (Jam) 13.04 sekundi
2. Sergey Shubenkov (ANA-Rus) 13.14
3. Balazs Baji (Mađ) 13.28
4. Garfield Darien (Fra) 13.30
5. Aries Merritt (SAD) 13.31
6. Shane Brathwaite (Bar) 13.32
7. Orlando Ortega (Špa) 13.37
8. Hansle Parchment (Jam) 13.37

Atletičarke
1500 m
1. Faith Chepngetich Kipyegon (Ken) 4:02.59 minuta
2. Jennifer Simpson (SAD) 4:02.76
3. Caster Semenya (JAR) 4:02.90
4. Laura Muir (VB) 4:02.97
5. Sifan Hassan (Niz) 4:03.34
6. Laura Weightman (VB) 4:04.11
7. Angelika Cichocka (Polj) 4:04.16
8. Rababe Arafi (Mar) 4:04.35
9. Meraf Bahta (Šve) 4:04.76
10. Malika Akkaoui (Mar) 4:05.87
11. Hanna Klein (Njem) 4:06.22
12. Genzebe Dibaba (Eti) 4:06.72
Kladivo
1. Anita Wlodarczyk (Polj) 77,90 metara
2. Wang Zheng (Kina) 75,98
3. Malwina Kopron (Polj) 74,76
4. Zhang Wenxiu (China) 74,53
5. Hanna Skidan (Aze) 73,38
6. Joanna Fiodorow (Polj) 73,04
7. Sophie Hitchon (VB) 72,32
8. Katerina Šafrankova (Češ) 71,34
9. Deanna Price (SAD) 70,04
10. Hanna Mališik (Bje) 69,43
11. Kathrin Klaas (Njem) 68,91
12. Alexandra Tavernier (Fra) 66,31
Troskok
1. Yulimar Rojas (Ven) 14,91 metara
2. Caterine Ibargueen (Kol) 14,89
3. Olga Ripakova (Kaz) 14,77
4. Hanna Knyazyeva-Minenko (Izr) 14,42
5. Kristin Gierisch (Njem) 14,33
6. Anna Jagaciak (Polj) 14,25
7. Ana Peleteiro (Špa) 14,23
8. Shanieka Ricketts (Jam) 14,13
9. Patricia Mamona (Por) 14,12
10. Kimberly Williams (Jam) 14,01
11. Susana Costa (Por) 13,99
12. Neele Eckhardt (Njem) 13.97

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.