DOGE (Department of Government Efficiency) i Musk riječi su kojih se plaše američka državna birokracija, silne federalne agencije i svi oni koji (neopravdano) primaju američki novac, bilo u SAD-u ili u inozemstvu. Trump je svoj drugi mandat započeo poprilično oštro i beskompromisno. Partnerstvo s Elonom Muskom donijelo je američkim poreznim obveznicima nadu da će se njihov novac konačno početi trošiti prvo na njih, porezne obveznike, a potom, ukoliko stvarno postoji interes SAD-a, i na projekte u inozemstvu. Treba li i Hrvatskoj jedan ured poput DOGE-a i na kakve ideološke projekte troši novac hrvatska Vlada kao što je trošila agencija USAID u vrijeme Bidena?
> Trump ukida USAID-a: Što je u pozadini ove velike borbe?
Trump je osvojio svoj posljednji mandat u Bijeloj kući i više nema što izgubiti, osim života, no u tom slučaju SAD će izbrisati Iran s lica zemlje, rekao je američki predsjednik. Na stranu sada hoće li ovo veliko preslagivanje i uskraćivanje novca iz američke riznice uzrokovati neki novi atentat na Trumpa, bilo od strane Irana ili nekog usamljenog demokrata kod kuće, gašenje USAID-a (United States Agency for International Development) uzburkalo je duhove diljem planeta. Posebno je odjeknula vijest kako je civilna pomoć uskraćena i Ukrajini koja je iz očitih razloga veliki recipijent američkog novca.
DOGE bi Amerikancima mogao uštedjeti milijardu dolara dnevno?!
Država i trošenje rijetko su kada dobar spoj.
Musk je na X-u iznio plan kako želi dnevno Amerikancima uštedjeti čak milijardu dolara. Razmjeri neodgovorne državne potrošnje američke duboke države, ili „močvare“ kako ju Trump naziva, gotovo je nemoguće kontrolirati i nadzirati.
Međutim, ako znamo što tražimo i imamo volje provjeriti na američkim državnim stranicama, lako je pronaći bizarne projekte na koje se baca novac poreznih obveznika. Poseban odjel DOGE sada ima pune ruke posla i radi upravo to – traži što Amerikancima u svijetu ne bi trebali financirati.
> Trump ukinuo DEI programe i osnovao ured za vladinu učinkovitost: Što to znači?
Glasnogovornica Bijele Kuće Karoline Leavitt medijima je izjavila kako će se nova administracija u nadzoru državne potrošnje, pogotovo one inozemne, voditi pitanjem: „Ima li prosječan Amerikanac interesa i koristi od financiranja bilo čega izvan granica SAD-a?“. Tako je Leavitt novinare ostavila bez riječi kada im je prezentirala na što je USAID trošio novac. Transrodna opera o Kolumbiji (47 000 dolara), DEI politike u Srbiji (1,5 milijuna dolara), „promjene spola“ i LGBT aktivizam u Gvatemali (2 milijuna dolara), transrodni strip u Peruu (32 000 dolara), plaće državnih službenika u Ukrajini (tko zna koliko) ili turizam u Egiptu (6 milijuna dolara) teško da mogu proći kao interes američkog građanina.
> USAID financirao je DEI u Srbiji, ‘promjene spola’ u Gvatemali, transrodni strip u Peruu
Američki novac za udruge u Hrvatskoj
Ovom popisu možemo pridodati i 140 000 dolara koje je dobila udruga Akademija za politički razvoj sa sjedištem u Zagrebu. Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu primio je 24 970 dolara za promociju „LGBT pitanja“ u Hrvatskoj. Novac je sjeo i za zagrebačku homoseksualnu povorku koju organizira “Zagreb Pride”.
Novac iz State Departmenta poslan je 2019. godine udruzi Gong za Faktograf i „borbu protiv dezinformacija“. Kuća ljudskih prava u Selskoj ulici u Zagrebu, a iz koje su potekli neki istaknuti članovi Možemo, primila je 129 925 dolara za „čuvanje demokracije i vladavine prava“ u Hrvatskoj. Koliko takvih i sličnih uplata ima, tek treba dobro istražiti.
SAD nije iznimka. Teško je pronaći vladu u svijetu koja ne troši novac na nešto što bi prosječan porezni obveznik nazvao besmislenim. Mnoge europske vlade također financiraju hrvatske udruge civilnog društva, mahom iz Zagreba. Tako i naša država, osim što preplaćuje tunele i kilometre autocesta, loše rukovodi državnim poduzećima, nacionalnim dobrima, zdravstvom, čime god, isplaćuje raznim subjektima ogroman novac na besmislice te upitne kulturne i ideološke programe.
> Sve za udruge: Državna ‘Zaklada Kultura nova’ troši rekordno, ali od Obuljen Koržinek traži još
Bizarni projekti koji se financiraju u Zagrebu
Portal Narod.hr ekstenzivno piše o dodjelu javnih sredstava iz proračuna grada Zagreba LGBT udrugama, čime rukovodi ekstremno lijeva vlast Možemo pod palicom gradonačelnika Tomislava Tomaševića. Najbolji je primjer “queer” udruga Domino.
Zagrepčani su odlukom Tomaševića financirali čitanje „queera“ i festival koji je otvorio vrlo važno pitanje – arapsku homoseksualnost, o čemu građani prije nisu vodili računa. Toj je udruzi koja se bavi isključivo LGBT ideologijom, pod krinkom umjetnosti i nezavisne kulture, u 2024. isplatio 235 100 eura! Dio tog novca otišao je i na promociju „queera“ u New Yorku i Argentini. Tomašević možda nema sredstva koja je imao USAID, ali sadržajno prati tu ugašenu agenciju. S obzirom na to kako se rukovodi financijama grada Zagreba, dobro bi došao i lokalni DOGE.
> Tomašević je u 2024. Bosančevoj LGBT udruzi Domino isplatio 235 100 eura!
Ne tako davno u Gradskoj skupštini Grada Zagreba Mislav Herman iz HDZ-a, stranke koja vlada Hrvatskom, šokirao se “LGBT umjetnošću” koju financira Tomašević i od njega zatražio pojašnjenje. Gradonačelnik mu je na to hladno odgovorio da bi to isto trebao tražiti i od svoje ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek.
Naime, gotovo svaku LGBT i ekstremno lijevu udrugu, antifašističku ili antikapitalističku, koju financira Grad Zagreb, financira i Obuljen Koržinek preko Ministarstva kulture ili Zaklade Kultura nova koja prednjači u financiranju bizarnih projekata takozvane nezavisne kulture.
> Tomašević i Zaklada Kultura nova Obuljen Koržinek imaju iste afinitete: antikapitalizam i ‘queer’
Što novcem poreznih obveznika financira Obuljen Koržinek?
Kada bi postojao hrvatski DOGE, odnosno Ured za učinkovitost vlade, glasnogovornik Vlade Marko Milić bi poput Leavitt mogao izaći pred medije i navesti sljedeće primjere potpuno besmislenog i skandaloznog trošenja javnog novca. Evo što bismo mi izdvojili. Riječ je o projektima koje podupire Obuljen Koržinek.
• Udruga transvestita „Flamingo“ – 8000 eura za promociju „drag kulture“
• „Centar za ženske studije“ – 17 500 eura za „Suvremene feminističke kritičke intervencije u kuturnoumjetničkom polju“
• Udruga „QueerANarchive“ – 22 500 eura za „LGBT kulturu“ u Splitu
• „Domino“ – 3000 eura za „Queer Sezonu 2025.“
• „Bijeli val“ – 6300 eura za komunistički „17. Subversive festival – živjeti bez kapitalizma“
Naravno, osim na „kulturu“, novac u Republici Hrvatskoj raspisa se i u drugim sektorima. Ministarstvo kulture tek je mali djelić nerazumne državne potrošnje. Zašto primjerice država financira medije?
Konkretno, gdje leži interes u financiranju “Novosti” Srpskog narodnog vijeća? Riječ je o mediju koji se bavi dnevnom politikom i ne razlikuje se od komercijalnih medija na tržištu. Nadalje, država i kroz oglašavanje državnih tvrtki plaća te komercijalne medije koji su tobože neovisni. To je također mjesto gdje se mogu uštedjeti milijuni eura koji s godinama prerastu u milijarde.
> Evo koliko novca Novostima daje Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina
Manje ljudi, više državnih službenika – u vrijeme digitalne tranzicije!
Broj državnih službenika povećava se unatoč smanjenju broja stanovnika uslijed demografske katastrofe i iseljavanja mladih. To se događa i usprkos digitalnoj tranziciji koja često prelazi preko usta premijera Andreja Plenkovića.
Kao i u SAD-u i Hrvatska ima nepregledan niz suvišnih agencija i ureda. Ministarstva rastu, a i njihov broj je značajno veći u odnosu na druge države u okruženju. Prostora za rezanje državne potrošnje ima napretek, no zaposlenici u državnoj upravi su ujedno i biračko tijelo. Što ih je više, to je vladajućoj stranci lakše osvojiti izbore obećanjima o povećanju plaća i beneficija.
> Tado Jurić: Hrvatski demografski sat
Što je rješenje?
Za početak, hrvatskom poreznom obvezniku bi prije pronalaska gdje sve curi novac najviše odgovaralo kada bi država smanjila poreze, namete, trošarine i raznorazne naknade. Oni u pravilu uvijek rastu, a gotovo nikad padaju. Vlada svake godine više potroši nego što uprihodi.
Međutim, kako nam svjedoči situaciju u SAD-u, vlast očito mora osvojiti netko izvan političkog establišmenta. Trump je tek u umirovljeničkoj dobi ušao u politiku. Čitav život borio se s državnom birokracijom i otkrivao načine kako platiti što manje poreza u državi koja ionako previše oporezuje i istovremeno previše i troši. U drugom mandatu mu se pridružio i Musk, najbogatiji čovjek na svijetu koji zasigurno nije izgradio svoje carstvo baratajući s novcem poput Joea Bidena ili Andreja Plenkovića. Za vući poteze kakve vuče Trump kroz odjel DOGE treba političke volje i hrabrosti, a toga nam u Hrvatskoj najviše nedostaje.
* Ovaj članak omogućuju donacije naših čitatelja. Podržite i vi slobodno i neovisno novinarstvo koje stoji uz prave vrijednosti putem DONACIJE.
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.