Hrvatska nije iskoristila prednost početnog efekta pristupnja Europskoj uniji (EU), značajno zaostaje za stopama iskorištenja EU fondova, a razina stranih ulaganja bila je tek 127 milijuna eura, što je najniže od 1995. godine, pokazala je analiza trogodišnjeg članstva u EU i anketa koju je Hrvatska gospodarska komora (HGK) provela među gospodarstvenicima.
Pomoćnik direktora Sektora za međunarodne odnose HGK Saša Bukovac kazao je u četvrtak, prilikom predstavljanja analize i ankete, kako je hrvatski BDP u 2015. rastao ispod razine rasta EU i kako se Hrvatska drži na 59 posto prosjeka EU razvijenosti. Nerazvijenije su jedino Bugarska i Rumunjska.
Hrvatska je druga najlošija članica po stopi nezaposlenosti, a treća najlošija po stopi aktivnosti i zaposlenosti, pokazuje analiza.
Pokazuje, također, kako je poljoprivreda najugroženiji segment gospodarstva jer je izložena velikom pritisku konkurencije, a niska kupovna moć domaćeg stanovništva okreće kupce prema proizvodima nižih cjenovnih kategorija. Negativna vanjskotrgovinska bilanca u poljoprivredi narasla je za 230 milijuna eura, pokazala je analiza.
Ako uspoređujemo 2012 i 2015. godinu, uvoz poljoprivrednih proizvoda je rastao za 27% te iznosi više od 2 i pol milijarde dolara. U istom je tom razdoblju rastao i izvoz, i to za 24 posto. Međutim, i izvoz i uvoz su se nešto više orijentirali prema drugim članicama, ali tu ne smijemo zaboraviti i izlazak iz CEFTE, ali i ruske sankcije, piše Dnevnik.hr.
U sektoru graditeljstva nije došlo do vidljivog i očekivanog napretka. Prepreka rastu je visoka cijena rada, izostanak velikih investicija financiranih iz EU fondova, fragmentiranost sektora te nedostatna suradnja kod natjecanja na tenderima, kazao je Bukovac.
Sektor turizma, pak, bilježi rast prema svim pokazateljima. Tako su od 2012. do 2015. dolasci stranih turista porasli 22 posto, noćenja stranih turista 15 posto, a prihodi od turizma 16 posto, na 7,9 milijardi eura. Najviše je rastao broj gostiju iz Velike Britanije, Mađarske, Poljske.
Anketa HGK provedena među 200 ispitanika, uglavnom malih i srednjih tvrtki, pokazala je kako je njih 33 posto počelo izvoziti na EU tržište nakon ulaska u EU, 35 posto ih je povećalo plasman proizvoda i usluga na EU tržište, 37 posto je ostvarilo viši prihod od izvoza, a 16 posto ih je našlo novog partnera za ulaganje. Njih 78 posto je reklo i da ima bolji pristup informacijama o EU fondovima.
Na pitanje jesu li počeli izvoziti na tržište EU, njih 67 posto reklo je ‘ne’. 84 posto ispitanih nije pronašlo novog partnera za suradnju, 80 posto ih nije smanjilo izvoz na treća tržišta, ali je zato njih 90 posto odgovorilo kako je hrvatskim radnicima olakšan pristup na EU tržište rada.
