U Hrvatskoj najviše žena rađa u dobi od 30 do 34 godine, na godišnjoj razini najveći je broj onih koje rađaju prvi put, no s godinama raste i broj visokoobrazovanih majki, pokazala su statistička izvješća Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u Hrvatskoj je 2018. godine broj živorođene djece bio 37.277. Iako je to za 700 djece više nego prethodne godine, broj novorođenčadi u 2018. još uvijek je manji od broja djece rođene u brojnim godinama prije toga.
Oko dvije petine majki u 2018. godini rodile su svoje prvo dijete, a za njih 20 posto to je bio treći porod. Unazad nekoliko godina, najviše je žena rodilo u dobi 30 i 34 godine, a njihov postotak se u 2018., kao i u godinama ranije, kreće oko 34 posto. Nakon njih slijede žene od 25-29 godina. “Sve kasnije zasnivanje obitelji povezano je sa socijalno-ekonomskim prilikama mladih koji u sve kasnijoj dobi imaju mogućnost zapošljavanja i rješavanja stambenog pitanja”, navodi se u izvješću HZJZ-a objavljenom u srpnju ove godine.
S druge strane, sve je manje adolescentica i mlađih punoljetnica koje rađaju.
Najveći broj žena koje su rodile proteklih nekoliko godina, rađa prvo dijete. Njih je 2018. godine bilo oko 40 posto, dok su 2016. godine polovica žena bile prvorotkinje. Oko 32 posto je onih koje su posljednjih godina dobile drugo dijete, a zanimljivo je i da je prošle godine jedna petina žena, što je najveći postotak od 2001., rodilo treće dijete.
Podaci iz 2017. godine, upućuju na to da žene u Hrvatskoj prvo dijete rađaju s prosječno 28 godina, mlađe nego što je prosjek u Europskoj uniji. “U EU je 2017. godine rođeno nešto više od 5 milijuna djece, prosječna dob u kojoj žene rađaju prvo dijete je 29,1 godina – prvo dijete u Europi rađaju Bugarkinje rađaju najmađe, s 26, a najstarije su Talijanke s prosječno 31 godinom starosti”.
Sve više visokoobrazovanih majki
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, svake godine raste broj djece čije su majke u trenutku njihovog poroda, imale završeno visoko obrazovanje. Naime, 2017. godine oko 10 tisuća žena koje su rodile, imale su završen petogodišnji fakultet, a od 2014. godine, od kada postoje mjerenja, njihov je broj postepeno rastao.
Prosječno, najveći broj majki od 2014. do 2017. godine postigle su obrazovanje u četverogodišnjim tehničkim i srodnim strukovnim školama, te godišnje čine 30 posto svih žena koje rode. Zanimljiv je podatak i da se u Hrvatskoj rađa više muške, nego ženske djece. Taj je omjer stalan unazad dva desetljeća, a s manjim izmjenama u postotku, u Hrvatskoj se godišnje rađa 51 posto muških i 49 posto ženskih beba.
Gotovo tri četvrtine djece u Hrvatskoj, 2018. godini rođeno je prirodnim putem, dok je u 24 posto slučajeva porod dovršen carskim rezom. “Trend operativnog dovršenja poroda u većini europskih zemalja, kao i u Hrvatskoj, raste, a povezuje se s voljom žena i njihovim pravom na izbor načina poroda”, navodi izvješće HZJZ-a.
Međutim, stopa carskih rezova na tisuću živorođene djece u Hrvatskoj u 2018. godini ipak je manja od te stope u Mađarskoj, Češkoj i Austriji 2015. godine, dok noviji podaci za te susjedne zemlje nisu dostupni. Ukupna stopa fertiliteta pokazuje broj živorođene djece koju će žena imati tijekom svojega reproduktivnog razdoblja ako bude rađala isto kao i prosjek svih žena koje su rodile u određenom razdoblju.
U Hrvatskoj fertilitet niži od onoga koji osigurava zamjenu generacija
Dok znanstvenici računaju da ukupna godišnja stopa fertiliteta od 2,1 posto osigurava zamjenu generacija, u Europi ona je 2017. godine iznosila manje od toga, 1,59 posto. “Posljednjih nekoliko desetaka godina, Europljani imaju sve manje djece, što djelomično objašnjava pad rasta populacije unutar 28 zemalja Europske unije”, navodi Eurostat. Dok je te godine najveća stopa ukupne plodnosti zabilježena u Francuskoj, čak 1,9 posto, najniža je bila na Malti – 1.26.
Znanstvenici Ivan Čipin i Petra Međimurec u svom radu “Fertilitet i obiteljska politika u Hrvatskoj” navode da je u Hrvatskoj trend od manje od dvoje djece po ženi u fertilnom razdoblju prisutan još od kraja 1960-ih. Isto tako, fertilitet iznad troje djece u Hrvatskoj zadnje su ostvarile generacije žena rođene u prvom desetljeću 20. stoljeća.
U razdoblju od 2001. do 2017., ukupan fertilitet u Hrvatskoj oscilira na vrlo niskim vrijednostima od 1,4 do 1,6 djece po ženi. U 2017. godini iznosio je 1,42 posto, što je niže i od europskog prosjeka za tu godinu.
