Bravo Hrvatska! U našoj zemlji je obiteljska skrb za starije iznad prosjeka EU

Autor: Garry Knight

Zbog starenje stanovništva u gotovo svim zemljama Europske unije (EU) sve je veća potražnja za dugotrajnom skrbi o starijim i nemoćnim osobama, a u Hrvatskoj se taj problem zasad u velikoj mjeri rješava pomoću obiteljske skrbi za starije, u čemu naša zemlja prednjači pred mnogim europskim državama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dugotrajna skrb iziskuje velika izdvajanja iz javnih financija, bilo da je riječ o formalnoj skrbi u institucijama poput domova za starije i nemoćne ili izvaninstitucionalnoj skrbi kao što je socijalna pomoć u kući, no postoji i neformalna skrb, obično obiteljska i neplaćena, kada se za stare roditelje brinu djeca ili drugi članovi obitelji.

Neformalna skrb za starije i nemoćne osobe stvara mnoge koristi, pa tako i uštede za državni proračun, no u Hrvatskoj se malo zna o problemima s kojima se suočavaju pružatelji takve usluge, ističe Marijana Bađun u članku objavljenom u Newsletteru Instituta za javne finacije,

U Hrvatskoj skrb za starije u obitelji iznad europskog prosjeka

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Bađun navodi raspoloživa prava za pružatelje i primatelje neformalne skrbi, a riječ je o naknadama, pravu na plaćeni i neplaćeni dopust, opravdanim izostancima s posla i sl., te predlaže mjere za njihovo unaprijeđivanje temeljem primjera iz drugih europskih zemalja.

Prema Izvješću Europske komisije iz ove godine, u Hrvatskoj je skrb za starije u okviru obitelji bila iznad prosjeka europskih zemalja, no točne će se brojke znati nakon što završi istraživanje (Survey of Health, Ageing and Retirement in Europe – SHARE) koje je u tijeku.

Po dostupnima podacima, kod nas oko 17 posto osoba u dobi od 35 do 49 godina mora brinuti o starijim članovima obitelji barem nekoliko puta tjedno, što je više nego u zemljama OECD-a (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj) u kojoj su osim zemallja EU-a i SAD, Japan, Kanada i brojne druge.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na Sredozemlju više obiteljske skrbi

U tim zemljama jedna od deset odraslih osoba neformalno, odnosno da za to nije plaćena, skrbi i njeguje osobe s funkcionalnim ograničenjima. Takvih je neformalnih pružatelja usluga od 8 do 16 posto u ukupnom stanovništvu, s time da ih je više u sredozemnim zemljama, što je povezano sa čvršćim i tradicionalnijim obiteljskim odnosima u tim krajevima.

To potvrđuju podaci da na sjeveru Europe neformalni pružatelji usluga tjedno to rade manje od 10 sati, dok je u južnoj Europi više od 30 posto neformalne njege intenzivno i iznosi više od 20 sati. U Španjolskoj je, primjerice, udio intenzivne njege oko 50 posto.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Po podacima Europske komisije objavljenim u ovoj godini, Hrvatska je 2013. imala 274.000 funkcionalno ovisnih ljudi. Od toga je 16.000 bilo u institucijama, 17.000 primalo je formalnu kućnu njegu, a 108.000 novčane naknade.

Neformalna skrb za 241.000 osoba

Može se pretpostaviti da su ostale 133.000 osoba primale neformalnu skrb, kao i oni koji su dobivali novčane naknade, pa se ukupno radilo o 241.000 osoba. Prema projekciji EK-a, taj će se broj do 2060. povećati za 20.000.

Po izvješćima OECD-a, koristi od neformalne skrbi su trostruke – osobe kojima treba pomoć preferiraju da o njima brinu članovi obitelji i prijatelji, pružatelji skrbi trebali bi se osjećati dobro jer to rade za ljude koje vole, a neformalna skrb znatno smanjuje državne rashode.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Procijenjena ekonomska vrijednost neformalne skrbi uvelike prelazi vrijednost formalne. Ekonomska vrijednost neplaćenog obiteljskog rada, što uključuje kućanske poslove, brigu o djeci te o starijim i nemoćnim ukućanima, procjenjuje se na iznos između 20 i 37 posto europskog BDP-a.

U domovima za starije i nemoćne tek dva posto hrvatskog stanovništva

Zbog premalog broja domova za starije i nemoćne, u kojima je smješteno tek dva posto hrvatskog stanovništva starijeg od 65 godina, u Hrvatskoj okosnicu sustava dugotrajne skrbi o starijima čini upravo obitelj. Najčešće su to bračni partneri (u većem broju supruge nego supruzi), zatim odrasla djeca (češće kćeri), potom drugi članovi obitelji, a tek na kraju prijatelji i susjedi.

Odgovornost obitelji za dobrobit starijih osoba ima uporište i u hrvatskom Ustavu u kojem izrijekom stoji da su “djeca dužna brinuti se za stare i nemoćne roditelje”. Praksa zemalja OECD-a je da pružatelji ili primatelji neformalne skrbi dobivaju naknade, dok je u Hrvatskoj naglasak stavljen na pomoć primateljima skrbi.

Prema Zakonu o socijalnoj skrbi osobi koja ne može sama udovoljiti osnovnim životnim potrebama i kojoj je potrebna pomoć priznaje se pravo na doplatak za pomoć i njegu. Lani je to pravo koristilo 72.408 osoba za što je iz proračuna izdvojeno 407,7 milijuna kuna ili oko 470 kuna mjesečno po osobi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.