U Kumrovcu obilježili rođendan komunističkog diktatora Tita

Foto: fah

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća ispred spomenika komunističkog diktatora Josipa Broza Tita u Kumrovcu, delegacije Krapinsko-zagorske županije, Općine Kumrovec, Udruge Josip Broz Tito i Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH (SABA), obilježile su u subotu ‘Dan mladosti – radosti’.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Dan mladosti – radosti neminovno ima veze s imenom Josipa Broza Tita jer se događa na dan kada se slavio Titov rođendan i zbog toga što je Tito imao poseban odnos prema mladima koji su iznijeli teret narodnooslobodilačke borbe, ali i teret obnove porušene zemlje poslije rata”, kazao je Habulin.

Jovan Vejnović, predsjednik Saveza društava Josip Broz Tito istaknuo je: “Jugoslavija je poslije rata imala 80 posto nepismenih, a za 25 godina sve je opismenjeno, proizveli smo kulturnu i tehničku inteligenciju koja je bila na nivou Europe. I to je nešto na osnovu čega nije samo pozicija Tita kao lidera Nesvrstanih bila značajna za ovaj prostor, bila je značajna i država koju je predstavljao”.

Tko je bio Josip Broz Tito?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Josip Broz Tio bio je jedan od najsurovijih zločinaca u suvremenoj povijesti.

Na čelo Komunističke partije Jugoslavije došao je nakon Staljinovih čistki tridesetih godina prošlog stoljeća, u kojima je i sam sudjelovao.
Tada je ubijeno po Staljinovom nalogu čitavo vodstvo Komunističke partije i stotine viđenijih članova, a na čelo Partije došao je Tito. Na vlast dolazi 1945. i bio je doživotni predsjednik Komunističke Jugoslavije i države Jugoslavije vladajući kao diktator.

Pod Titovim rukovodstvom partizani su nakon Drugog svjetskog rata provodili mučenja i masovne egzekucije pobijeđenih vojnika te civila; žena i djece, počevši od pokolja na Bleiburgu pa do križnih putova, o kojima i danas svjedoče mnoge neobilježene i nepoznate masovne grobnice diljem Slovenije, Hrvatske i BiH.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Daksa, Orsula i Jakljan na dubrovačkom području, Huda jama, Kočevski rog u Sloveniji, Macelj, Jazovka, zagrebačka Gornja Kustošija, Gračani i dvorište Učiteljskog fakulteta, samo su neke od nebrojenih lokacija ubojstava, na većini kojih još uvijek nije provedena ekshumacija žrtava.

Nakon dolaska na vlast Tito započinje surov obračun sa svim institucijama, skupinama i pojedincima koji su mogli na bilo koji način smetati novoutemeljenoj vlasti. Osobito žestoko se okomio na Katoličku crkvu. Progon Crkve, kojoj je tijekom poslijeratnih godina ubijeno više stotina redovnika, redovnica i svećenika, među kojima je bio i jedan biskup, Josip Maria Carević, najvidljiviji je bio u procesu protiv zagrebačkog nadbiskupa, blaženog Alojzija Stepinca.

Logor na Golom Otoku i na otoku Sv. Grgur još su neki od simbola Titove vladavine. Logor je otvoren 1948., nakon sukoba Tita sa Staljinom, kao mjesto gdje su odvođeni Informbiroovci i Staljinovi pristaše, no vrlo brzo su onamo počeli dospijevati i svi drugi koji su označeni kao nepodobni.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Jugoslaviji, tijekom njenog čitavog postojanja, a mislimo na Drugu Jugoslaviju, onu nastalu na ruševinama Drugog svjetskog rata, od samog početka sve je bilo podređeno Brozu – od tiska, do društvenih, sportskih te kulturnih djelatnosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.