(VIDEO) Predstojnik Ureda premijera gotovo do suza nasmijao domaće IT stručnjake

otvoreno
Foto: snimka zaslona

Kako su ni iz čega stvorili velike tvrtke na području IT i industrije računalnih igara? Većina ih je počela bez kapitala i ureda, a danas se za njihove uspješne tvrtke i projekte zna u cijelom svijetu.

U HRT-ovoj emisiji Otvoreno gostovali su Alan Sumina, Nanobit, Tomislav Car, Infinum, Matija Žulj, Agrivi, Damir Sabol, Photomath, Zvonimir Frka-Petešić, predstojnik Ureda predsjednika Vlade RH.

Najzanimljiviji trenutak svakako je usporedba predstojnika Ureda predsjednika Vlade RH Zvonimira Frke-Petešića. Usporedio je tvrdi disk i začin za juhu te iznio teoriju o tome kako promjenama u obrazovanju dobiti puno više odličnih IT tvrtki.

“Jer vi ako razvijate neki začin za juhu i pogriješite u jedan promil, to se ne može osjetiti. Međutim ako pogriješite u jednom promilu u razvoju jednog hard diska, on se neće za jedan promil sporije kretati, on se neće ni pokrenuti. Dakle da biste mogli savladati kompleksne sustave i visoke tehnologije, morate razvijati društvo koje ima nultu toleranciju prema greški, koje može savladati tu vrst matematike. Ne jednu kvačicu na četiri pitanja, nego jednu zadaću s 2000 znakova. To je ono što moramo uvesti u hrvatski školski sustav da bismo sutra mogli imati puno više ovakvih tvrtki”, rekao je.

Sumina je rekao kako je sve krenulo s fitness aplikacijom za američko tržište s kojom su zaradili prvi milijun.

– Krenuli smo 2008. godine i htjeli smo biti samostalni, neovisni i raditi ono što volimo. Nismo mislili da ćemo postići ovakav uspjeh, rekao je.

Car je krenuo u posao sa softverskim idejama.

– Prijatelj, danas poslovni partner i ja upisali smo prvu godinu fakulteta. Bili smo klinci koji su voljeli programirati i onda smo vidjeli da je to fora i da bi mogli napraviti biznis od toga, rekao je.

– Ja sam prethodnik i drago mi je da je tako, rekao je Sabol koji je 1997./1998. pokrenuo Iskon.

Istaknuo je da su uspjeli izgraditi uspješnu tvrtku, ali i naglasio da je bilo situacija kada su jedva preživjeli. Dodao je i da mu nije žao što su tvrtku prodali jer se već bio malo zasitio.

Žulj je krenuo s poljoprivrednom aplikacijom koja pomaže poljoprivrednicima da donose pametne i bitne odluke koje su im bitne za bolji profit. Istaknuo je da imaju 40-ak zaposlenih, te nekoliko desetaka tisuća korisnika u više zemalja svijeta.

– Radimo “impact” na više od milijun ljudi indirektno, a vizija nam je doći do milijardu, rekao je.

Važno je da imamo ovakve tvrtke koje se same razvijaju i ne trebaju pomoć države, rekao je Zvonimir Frka-Petešić, dodavši da je država spremna pomoći ako im bude trebalo.

– Četvrta industrijska revolucija pokazuje nam da je znanje, u ovom slučaju softvere, ono što je vrijednost, budućnost. To nisu sirovine nego pamet. I to je smjer kojim moramo ići i razvijati nove tehnologije, rekao je.

Istaknuo je da je država tu da pruža okvir u obrazovanju, a s druge strane da razvija potpore za istraživanja i razvoj.

– Godine 2002. bili smo na 1 posto BDP-a ulaganja u razvoj i istraživanje, do 2015. smo pali na 0,8%. Sad smo podigli na 1%, a tih 13 godina pada nas koštaju i danas. Cilj nam je do kraja 2020. dostići 1,4%, a do 2024. 2,5% BDP-a. Moramo sustići zemlje EU-a u istraživanju i razvoju jer je to ono što Hrvatskoj treba, rekao je te dodao da su u zadnje četiri godine ubrizgali 9,4 milijarde kuna u projekte istraživanja i razvoja posebno malim i srednjim poduzećima.

Alan Sumina rekao je kako se dnevno skine preko 20.000 njihovih igrica, te da su njihove igrice orijentirane prema ženskoj populaciji, između 25-45 godina.

– Za jednu igricu potrebno je godinu do godinu i pol dana, a onda tek kreće stvarna borba jer ne znate hoće li biti uspješna na tržištu ili ne, rekao je te dodao: trebalo nam je 10-12 godina da dođemo do velike razine, uz akumulaciju vlastitih sredstava, da bi se mogli natjecati na velikom tržištu.

Matija Žulj istaknuo je da oni 36 posto svojeg budžeta ulažu da bi mogli imati vrhunski proizvod koji je kako je rekao među 10 najboljih proizvoda u našoj niši.

Budućnost IT industrije

Kad je riječ o budućnosti IT industrije, Car je rekao da ta industrija raste u cijelom svijetu, ali i da raste potražnja za ljudima koji znaju taj posao.

IT će biti važan, rekao je Sabol te naglasio da ima dosta problema koje bi volio da se riješe.

– Imamo strategiju da EU sredstva ne mogu ići direktno u IT. To je stvar koja se mora promijeniti. Država više potiče izgradnju apartmana nego rad stručnjaka. To se treba promijeniti ako želimo tu igrati jaču ulogu. Ima poteza koje država može napraviti da omogući da se brže razvijamo. Samo treba volja.

Žulj je rekao da budućnost IT industrije vidi kao ključnu industriju koja mijenja način na koji živimo. Pozvao je sve mlade da se uključe jer nedostaje kvalitetnih stručnjaka.

– Slažem se. Zato je i pokrenut Nacionalni inovacijski sustav. Radimo na Nacionalnom planu za digitalizaciju gospodarstva i za umjetnu inteligenciju. U sljedeće četiri godine uložit ćemo 5 milijardi kuna u istraživanje i razvoj i dati potporu tvrtkama i poduzećima. A najavljena je i mjera – 130.000 kuna potpore mladim ljudima koji imaju poslovni projekt kako bi mogli krenuti iz garaže, zaključio je Frka-Petešić.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/HRT