O ovogodišnjoj državnoj maturi ispitni koordinator iz Gimnazije Vinkovci Nedeljko Begović koji je u njezinu provođenju sudjelovao od uvođenja na portalu nastavnici.org nije imao riječi hvale.
Podsjetio je na niz nepravilnosti, a smatra da s obzirom na sve to, ovogodišnja matura nije ni mogla bolje ispasti.
“U pripremi i provedbi ovogodišnje mature dogodilo se više nepravilnosti nego u prethodnih pet godina zajedno. Zapravo jedina velika pogreška koja se dosad dogodila bila je zamjena eseja i testa iz Hrvatskog jezika prije dvije godine u tri škole zbog čega je test morao biti ponovljen u cijeloj državi. Međutim, bila je to samo uvertira s obzirom na kaos koji je krenuo ove godine”, navodi on.
Probleme koje je još naveo donosimo u cijelosti:
“Počelo je s ispitom iz Kemije. U jednom zadatku na hrvatskom jeziku nedostajala je riječ minuta što možda i nije bila tolika pogreška, ali je se moralo ispraviti po službenoj dužnosti. Tada je NCVVO navodno svim koordinatorima poslao mail o ispravljanju tog nedostatka desetak sati prije početka ispita. Međutim, ono što je sigurno je da taj mail nije dobilo barem deset koordinatora, prema tome, nisu svi. Postavlja se pitanje: kako se moglo dogoditi da je pogreška primijećena tek u noći pred ispit, nakon što je bilo tiskano nekoliko tisuća primjeraka testa? Je li netko olako pregledao taj test ili je u pitanju nešto drugo? Zanimljivo je što je taj isti ispit na srpskom i na talijanskom jeziku bio korektno napisan.
Nakon toga slijedili su problemi s esejima iz Hrvatskog i Engleskog jezika, te s objavom ispitnih materijala iz Hrvatskog jezika (test) na dan kada je pisan taj ispit: iako je NCVVO list s točnim odgovorima objavio tek u 20:39 sati, na portalu Srednja.hr odgovori su se pojavili već u u 11:43.
Vezano uz sve ovo, zgodno je prisjetiti se – a možda i u tome naći bar dio objašnjenja za sve ove greške – sapunice oko izbora stručnih radnih skupina koje su pripremale zadatke za ovogodišnju maturu.
Prvi javni poziv objavljen je 15.10.2013., a rok za podnošenje prijava bio je 1.11.2013. Ako se uzme desetak dana potrebnih za odabir članova, očekivano je vrijeme za početak rada stručnih radnih skupina trebalo biti u prosincu 2013.
Bez ikakvog objašnjenja javni se poziv ponavlja 6.12.2013., a rok za podnošenje prijava bio je 16.12.2013. Obzirom na datum objave, razumno je pretpostaviti da je ovo bio zahtjev novoizabranog upravnog vijeća NCVVO, koje se ponaša kao stvarni ravnatelj NCVVO, dok je legalno izabranu ravnateljicu bacio u sjenu.
Umjesto da se pristupilo poslu, slijedi novi javni poziv, objavljen 13.3.2014., rok za podnošenje prijava bio je 24.3.2014.
Ovaj je po drugi puta ponovljeni poziv obrazložen novom procedurom u sastavljanju zadataka. O čemu se zapravo radi? Htjelo se uštedjeti na radu SRS pa se donosi odluka da se novi ispiti pretežno sastavljaju od neiskorištenih ispita iz prethodnih godina, što je opasan potez. Poznato je da su jedne školske godine ispiti iz fizike u ljetnom i jesenskom roku bili gotovo klonirani, jer su zadaci bili jednaki, samo se umjesto jednog podatka tražio drugi. Za pretpostaviti je da takvih neiskorištenih zadataka ima još, pa neće biti iznenađenje ako sljedeće godine rezultati mature budu puno bolji nego dosad. Eto prilike da se pohvalimo postignućima naših učenika i svojim radom.
Oni koji donose takve odluke moraju znati da time rade protiv državne mature i da će visoka učilišta u dogledno vrijeme odbaciti rezultate državne mature kao kriterij za upis i vratiti se na prijemne ispite. Jedino još nije jasno rade li to svjesno ili nesvjesno. Ovime priča o javnom pozivu za izbor SRS nije gotova. Najbolje tek slijedi.
Ispravak poziva od 13.3.2014 objavljen je 26.3.2014.
Još je nezabilježeno da se mijenjaju kriteriji za izbor članova SRS nakon što je javni poziv zaključen. Obzirom na ovaj ispravak, realno je bilo za očekivati da će SRS biti formirane najranije 1.4.2014. a da će započeti s radom negdje iza 1.5.2014. Izgubljeno je otprilike pet mjeseci, a posao je morao biti dovršen do 31.8.2014. Tko se poigrava s ozbiljnim i važnim poslom o kojemu ovisi uspješnost cijelog obrazovnog sustava? Nije jasno je li MZOS obaviješten o ovoj sapunici? Ako jest, zašto nije reagirao? Možemo se samo nadati da će oni koji odlučuju iz ovoga izvući odgovarajuće pouke.
Što je ovoga puta bilo sporno? Ako se usporedi treći javni poziv s ovim ispravkom, vidimo da je umjesto:
napredno korištenje rada na računalu (MS Office)
u ispravku napisano:
osnovno znanje rada na računalu (ECDL – osnovni modul)
Osnovni program ECDL-a, kojega je polagala većina nastavnika u RH, sastoji se od:
Poznavanje rada s računalom (hardver, softver, …)
Rad s datotekama (Windows)
Obrada teksta (Word)
Prezentacije (PowerPoint)
Internet (IE) i elektronička pošta (Outlook)
U IV. poglavlju trećeg javnog poziva stoji: “Članovi stručnih radnih skupina obvezuju se: … na izradu opisa ispita u Excelu (tablica specifikacije zadataka)”. Kao što je poznato, u osnovnom programu ECDL-a rad s tablicama i bazama podataka nije obuhvaćen. Ta dva modula polagali su samo neki nastavnici i ta su dva ispita morali platiti.
No, ostavimo se toga. Zašto uopće u cijelu priču ubacivati ECDL? Taj program rađen je za uredske namještenike a ne za nastavnike. Ono što je trebalo biti bitno to je stvarno i specifično poznavanje rada s bitnim aplikacijama: obrada teksta, tablične kalkulacije i prezentacijski alati. Uz to trebalo je uvažiti i specifičnosti za neke predmete, poput matematike, fizike i kemije, gdje se traži poznavanje pisanja jednadžbi, a toga nema niti u naprednom ECDL-u.”
“Zašto ova sapunica? Vjerojatno su upravno vijeće i NCVVO raspisivali javne pozive i mijenjali kriterije za izbor članova SRS sve dok nisu dobili ljude koje su željeli. E pa gospodo, kakva vam je bila sjetva, takva je i žetva. Uz sve ove promjene smjera i papazjaniju s javnim pozivima, ovogodišnja matura nije ni mogla bolje ispasti. Jedino je žalosno što su u cijeloj priči najviše bili pogođeni učenici, dok je državna matura dobro uzdrmana”, zaključuje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
