U Kumrovcu, rodnom mjestu Josipa Broza Tita, doživotnog predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, krapinsko-goranski župan i delegacije antifašističkih boraca i hrvatskih antifašista održale su komemoraciju povodom 34. obljetnice Titove smrti.
U malo mjesto u Hrvatskom Zagorju, sa oko 300 stanovnika, blizu hrvatsko-slovenske granice, došli su predstavnici Saveza antifašističkih boraca Hrvatske, Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Krapinsko-zagorske županije, Saveza društava “Josip Broz Tito” te dvije delegacije iz Slovenije veličajući komunističkog vođu koji je Komunističku partiju Jugoslavije vodio od 1939. do svoje smrti 4.5.1980.godine, ukupno 41 godinu.
Župan Krapinsko-zagorske županije, Željko Kolar, član Socijal-demokratske partije (SDP) izjavio je kako županija komemoracijom u Kumrovcu “odaje počast velikom čovjeku koji je poznat širom svijeta” te da je “Tito, uz Dubrovnik i Davora Šukera, jedan od tri brenda po kojem je Hrvatska prepoznata u svijetu”.
“Ima još ljudi u Hrvatskoj koji to ne žele priznati i onih koji to nikada neće priznati. Mi živimo u slobodnoj i demokratskoj državi i na svakome je da odluči hoće li doći u Kumrovec i odati počast Josipu Brozu. Dužnost je i općine Kumorovec i Krapinsko-zagorske županije da to svake godine napravi”, smatra župan Kolar.
Veronika Kolman, članica Predsjedništva Mladih antifašistkinja i antifašista Zagorja, upozorila je na opasnost od ustaštva hvaleći društvene vrijednosti za koje se zalagao jugoslavenski diktator, Tito:”Revidiranje povijesti, opasnost rehabilitacije ustaštva pod krinkom kvazi domoljublja, situacije koje upućuju na rasizam, homofobiju i ksenofobiju, sve to krši temeljna ljudska prava i ostavlja iza sebe društvo u kojem mladi ne žele živjeti”, poručila je Kolman. Dodala je kako mlađe generacije i danas poštuju temeljne društvene vrijednosti za koje se zalagao Josip Broz.
Josip Broz Tito, rođen je 1892. u Kumrovcu,a umro je 1980.godine u Beogradu gdje je i pokopan. Po rođenju je bio Hrvat, izjašnjavao se kao Jugoslaven. Bio je član ruske komunističke partije i, kasnije, od 1939. do svoje smrti 1980. godine bio je predsjednik Saveza komunista SFRJ. Tito je bio predsjednik Jugoslavije od kraja rata do o svoje smrti 1980. Totalitarni sustav kojem je Tito bio na čelu drži se odgovornimi za smrt više od 100 000 ratnih zatočenika,civila i političkih protivnika ubijenih nakon završetka Drugog svjetskog rata na križnim putevima, logorima, kaznionicama poput Golog otoka i Stare Gradiške te političkim egzekucijama poput one g. Đurekovića zbog koje su ove godine Josip Perković i Zdravko Mustač izručeni Njemačkoj.
Europska unija obilježava 23.8., dan na koji su 1939. godine Hitler i Staljin sklopili pakt o nenapadanju, kao Dan sjećanja na žrtve totalitarnih sustava – fašizma i komunizma. Rezolucija Vijeća Europe 1481 (2006) govori o snažnoj osudi totalitarnog komunističkog režima.
