Urednik Glasa Koncila: Referendum za pravedniji izborni sustav treba podržati

Prenosimo kolumnu urednika Glasa Koncila Ivana Miklenića.

Kako je najavljeno, u Hrvatskoj će se od 13. do 27. svibnja prikupljati potpisi za raspisivanje dvaju referenduma: jedan o otkazivanju tzv. Istanbulske konvencije, a drugi o promjenama izbornoga zakonodavstva. Kako je najavljeno, ide se na stvaranje preduvjeta za raspisivanje dvaju referenduma, a to implicira da se dogodila podjela koja ne može biti dobra, jer je ipak riječ o istomišljenicima (koji to jesu u bitnim pitanjima). No ne može se poreći da se mnogi u Hrvatskoj u pitanjima koja se žele tretirati referendumima ne slažu sa službenom vladajućom politikom te imaju ne samo pravo, nego i dužnost pokušati se demokratskom metodom izboriti za svoje uvjerenje.

Prihvaćanjem Zakona o ratifikaciji tzv. Istanublske konvencije vladajući političari, kao i svi zastupnici koji su glasovali za ratifikaciju, pokazali su da im je važnije što o njima misle skriveni otuđeni autoriteti, koji nikada ne idu na izbore niti se žele istinito predstaviti javnosti, ni svjetskoj ni europskoj, pa ni hrvatskoj, negoli što misle birači koji su im dali svoj glas odnosno iskazali povjerenje na izborima.

Da je kojim slučajem ljevica u Hrvatskoj uspjela organizirati takva dva prosvjedna javna skupa, kao što su bili zagrebački i splitski protiv ratifikacije Istanbulske konvencije, i da se radilo ma o kojem god pitanju, vladajući političari pognuli bi glavu i ispunili bi te zahtjeve. Ako bi kojim slučajem oklijevali u ispunjenju tih zahtjeva, uvelike instrumetalizirani i pristrani mediji ne bi im dali mira sve dok ne bi popustili i prihvatili zahtjeve.

Osviješteni hrvatski birački dobro pamte

No i vladajući političari i uvelike pristrani mediji, koliko god ignorirali važnost tih dvaju održanih prosvjedna skupova, čini se, zaboravljaju da osviješteni hrvatski birači dobro pamte i da ne mogu zaboraviti ponižavajuće ponašanje političara i ideologa.

Zaboravljaju također da je u prijeporu riječ o sudbinski važnom poimanju čovjeka i obitelji, stvarnosti iza koje stoji sam Stvoritelj, ali i stvarnosti koju mnogi prepoznaju kao narav, prirodu, a kad god se neprimjereno dira u prirodu, ona nikada ne ostaje dužna.

Što se tiče promjena izbornoga zakonodavstva, već je jako dugo jasno gotovo svima u Hrvatskoj, koji imalo promišljaju društvenu stvarnost, da postojeće zakonodavstvo onemogućuje izbor sposobnih ljudi koji bi mogli postaviti Hrvatsku na vlastite noge.

Birači u Hrvatskoj postojećim zakonodavstvom prisiljeni su birati između koalicijskih, stranačkih i drugih lista, a njihovi glasovi, ako nisu dani onima koji su prešli prag od 5 posto dobivenih glasova, zapravo postaju glasovi za liste za koje oni nikada ne bi dali svoj glas.

Birači su više puta iskusili da su glas dali listama s određenim imenima i prezimenima, a poslije izbora u Hrvatskom saboru pojavile su se posve druge zamjene… Nije potrebno posebno isticati koliko su nedopustivo velike razlike u potrebnom broju dobivenih glasova da bi netko ušao u Hrvatski sabor ni koliko je nedopustivo velika razlika vrijednosti pojedinoga glasa u različitim izbornim jedinicama.

Očito je da je umjetno i smišljeno stvoren izborni kaos u kojem jedne te iste političke stranke i opcije uvijek profitiraju. Vjerojatno je jedinstven na svijetu hrvatski izborni specijalitet da najveća većina glasuje isključivo po građanskom ključu, tj. kao građani koji pripadaju hrvatskomu narodu, i to u Hrvatskoj koja je, kao i druge demokratske države, formalno ustavno definirana kao nacionalna država, a pripadnici nacionalnih manjina, kad biraju svoje predstavnike, biraju isključivo po nacionalnom ključu. Tako se u Hrvatski sabor izabiru predstavnici građana i nacionalni predstavnici manjina.

Potrebna je potpuna promjena izbornoga sustava

Očito je današnjoj Hrvatskoj potrebna potpuna promjena izbornoga sustava koji je na neki način bitna okosnica cijeloga državnoga i pravnoga ustroja neke zemlje. Građanska inicijativa »Narod odlučuje« najavljenim pitanjima za referendum inicira zapravo tek djelomičnu promjenu izbornoga zakonodavstva.

Ako bi to bio prvi korak prema svestranoj i bitnoj reformi državnopravnoga ustroja Republike Hrvatske, trebalo bi ga, sa stajališta zagovaranja općega dobra, odnosno zagovaranja legalnih i legitimnih hrvatskih nacionalnih interesa, pozdraviti i podržati, no od ponuđenih promjena ne treba očekivati Hrvatskoj hitno potrebno cjelovito rješenje, dubinsku promjenu.

Ostaje nada da bi možda političari koji bi došli na vlast po novim izbornim pravilima, koja bi bila određena nakon uspješno održana referenduma, mogli inicirati daljnje nužne promjene i oblikovanje državnopravnoga poretka koji bi štitio i promovirao sva legalna i legitimna prava svih pripadnika hrvatskoga naroda i pripadnika svih postojećih nacionalnih manjina u Hrvatskoj.

Sve dok je na snazi postojeće izborno zakonodavstvo, svi koji su na vlasti ne žele niti mogu prihvatiti čak ni zahtjeve koje je iznijela građanska inicijativa »Narod odlučuje«, a kamoli bi mogli ili htjeli prihvatiti nužno potrebnu cjelovitu dubinsku promjenu državnoga i pravnoga ustroja. Stoga unaprijed treba očekivati snažno opiranje i protivljenje čak i partikularnim zahtjevima za koje se sada želi pripremiti referendum, i to kako od političara gotovo svih opcija tako i od svih medija kojima odgovara status quo.

Svi koji stvarno žele boljitak, koji žele stvarno dobro za sve pripadnike hrvatskoga naroda, kako u zemlji tako i u dijaspori, koji žele stvarno dobro za pripadnike svih nacionalnih manjina u Hrvatskoj, što budu žešći, učestaliji i grublji napadi na inicijativu za promjenu izbornoga zakonodavstva, to bi je čvršće trebali podržati i pridobiti za nju što više neodlučnih.

* Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr