Prema upravo objavljenim podatcima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatsku se u 2022. uselilo 11.700 osoba više nego što ih je odselilo, što je prvi put da je broj useljenih veći od broja onih koji su napustili zemlju.
Međutim, broj onih koji se sele iz Hrvatske i dalje raste.
U Hrvatsku su se u 2022. doselile 57.972 osobe, a u inozemstvo se odselilo 46.287 osoba, pokazuju podatci Državnog zavoda za statistiku.. Saldo migracije stanovništva Republike Hrvatske s inozemstvom time je bio pozitivan i iznosio je 11.685.
Stranci dominiraju među doseljenicima, a među onima koji odlaze najviše Hrvata
No već pogled na slijedeću stavku obuzdava optimizam, jer je među useljenima čak 82,2 posto stranaca i samo 17,8 posto hrvatskih državljana. Nasuprot tome, među onima koji su napustili Hrvatsku 70,7 posto je hrvatskih državljana i 29,3 posto stranaca.
>Dr. sc. Šterc: ‘U početku su razlozi za iseljavanje bili gospodarski, a sad je nesigurnost u budućnost Hrvatske’
U ukupnom broju doseljenih i odseljenih osoba znatan je udio stranaca u okviru izdanih dozvola za boravak i rad, napominje Državni zavod za statistiku. Ukupan broj doseljenih osoba iz inozemstva uključuje raseljene osobe iz Ukrajine kojima je odobrena privremena zaštita u Republici Hrvatskoj.
Od ukupnog broja doseljenih osoba u Republiku Hrvatsku, 19,3 posto pristiglo je iz Ukrajine, a 14,6 posto osoba doselilo se iz Bosne i Hercegovine. Od ukupnog broja odseljenih osoba iz Republike Hrvatske, najviše osoba odselilo se u Njemačku, njihov udio iznosi 31 posto.
Najviše se iseljavaju mladi
Među doseljenima muškaraca je 67 posto, a sa 61,9 posto udio muškaraca veći je i među odseljenima. Čak 44,1 posto onih koji su napustili Hrvatsku u dobi je između 20 i 39 godina.
Najviše je doseljenika stiglo u Grad Zagreb, 23 posto i Splitsko-dalmatinsku županiju s 11,8 posto ukupnog broja.
Zagreb i Splitsko-dalmatinska županija prednjače i po broju odseljenih, Zagreb s 19,5 posto, Splitsko-dalmatinska županija s 8,6 posto, Zagrebačka županija sa 7,4 posto i Primorsko-goranska županija sa 7 posto udjela u ukupnom broju odseljenih.
>Sever: Zaboravljaju se ugovori o neradnoj nedjelji, a uvozom stranih radnika potičemo iseljavanje iz RH
U posljednjih deset godina, broj odseljenih uvijek je bio veći od broja doseljenih. Krivulje su zajedno rasle do 2017., kad se krivulja koja prikazuje broj odseljenih počela smanjivati, da bi 2020. počela ponovno rasti.
Broj doseljenih rastao je pak kontinuirano do 2019., zatim se smanjio iduće godine, nakon čega ponovno raste. 2020. broj odseljenih i doseljenih gotovo se izjednačio, da bi prošle godine broj doseljenih pretekao broj odseljenih.
Broj hrvatskih državljana koji su napustili zemlju u posljednjih pet godina najprije je opadao, da bi u posljednje dvije godine ponovno počeo rasti. Prošle je godine odselilo 32.739 hrvatskih državljana. Broj doseljenih hrvatskih državljana u posljednjih pet godina varira između 8.600 i 10.600, prošle godine bilo ih je 10.340.
Pregled po državljanstvu
Među doseljenicima, prošle je godine osim Hrvata, kojih se doselilo 10.340, bilo državljana Bosne i Hercegovine 6.949, Srbije 3.948, Kosova 2.258, Sjeverne Makedonije 1.578, Njemačke 1,407 i Albanije 1.131.
Državni zavod za statistiku nije naveo broj useljenika i iseljenika izvan Europe po državljanstvu, nego samo po kontinentima. Broj useljenika izvan Europe bio je najveći iz Azije 11.847, a slijede Afrika sa 675, Sjeverna i srednja Amerika sa 343, Južna Amerika sa 304 i Oceanija sa 65 doseljenika.
Iz Hrvatske se prošle godine odselilo 4.213 državljana Bosne i Hercegovine, 1.346 državljana Kosova i 2.261 državljanin Srbije. Državljana azijskih zemalja iz Hrvatske se iselilo 1980, što je daleko najveći boj od svih izvaneruropskih država.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
