Bivši ministar Lovro Kuščević našao se u novim problemima. Naime, nakon što je protiv njega ranije pokrenuta istraga, sada je ta istraga i proširena. Tim proširenjem, osim njega obuhvaćeni su njegov šogor Ivica Žunić te Kuščevićeva supruga Zorana i poduzetnik Ante Marinović. Sumnjiči ih se za primanje mita, davanje mita, zloporabe položaj i ovlasti, poticanje na zloporabu položaja i ovlasti, poticanje na prouzročenje stečaja… Kuščevića USKOK sumnjiči i za prozutakonito pribavljanje imovinske koristi u visini od oko 4,7 milijuna pri čemu je državni proračun oštećen za nešto manje od 300.000 kuna.
Priopćenje USKOK-a donosimo u cijelosti.
Osnovano se sumnja da je I. okr., kao načelnik općine Nerežišća, od 10. kolovoza 2011. do 19. kolovoza 2015., u Nerežišćima i Splitu, a nakon što u postupku I. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja te općine u kojem je bio koordinator, nije udovoljeno prijedlogu V. okr., odgovornoj osobi trgovačkog društva (dalje: društvo) iz Splita, da se područje uvale Grška na kojem je to društvo otkupilo poljoprivredno zemljište ukupne površine 105.242 m2 uvrsti u Prostorni plan radi izgradnje građevina u svrhu obavljanja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, dogovorio s I. okr. da će mu isto osigurati prilikom predstojećih II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Nerežišća. Osim toga su dogovorili da će kao protuuslugu V. okr. prepustiti I. okr. vlasništvo na dijelu nekretnine na kojem se nalazila ruševna nastamba (vapnenica) koja udovoljava uvjetima za rekonstrukciju i adaptaciju u gospodarsku zgradu, a ujedno i dozvoliti pravo prolaza postojećim putem u vlasništvu tog društva. Kako bi prikrili sudjelovanje I. okr., s njegovim šogorom II-okr. su dogovorili da bude nominalno označen kao kupac i zaključi s društvom kupoprodajni ugovor za predmetnu nekretninu u kojem će se samo navesti cijena od 5.180 eura bez stvarne namjere plaćanja.
Nakon toga je V. okr. u katastru ishodio promjenu podataka čestice čiju je kulturu promijenio iz šume u maslinik da bi potom 15. kolovoza 2012. V-okr. u ime društva i II-okr. kao formalni kupac, bez stvarne namjere plaćanja ugovorene kupoprodajne cijene, sklopili ugovor o kupoprodaji nekretnine površine 518 m2, po cijeni od 5.180 eura, kojim je V. okr. dopustio i upis prava služnosti prolaza postojećim makadamskim putem. Zatim je II. okr. u zemljišnoj knjizi 23. listopada 2012. ishodio upise prava vlasništva i služnosti na prethodno označenim nekretninama, a potom i rješenje o uvjetima građenja od 29. listopada 2013. kojim se odobrava rekonstrukcija gospodarske zgrade bruto tlocrtne površine 75,86 m2.
Sukladno opisanom dogovoru, I. okr. je stručnom izrađivaču prostornog plana predložio da se područje uvale Grška uvrsti u Prostorni plan uređenja Općine Nerežišća radi izgradnje građevina u svrhu obavljanja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, što je i napravljeno jer je područje udovoljavalo osnovnim kriterijima iz Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije. Nakon toga je I. okr. 10. lipnja 2015. donio Zaključak o utvrđivanju konačnog prijedloga II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Nerežišća, Općinsko vijeće je 30. srpnja 2015. donijelo Odluku o II. izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Nerežišća, a društvo je 9. veljače 2017. ishodilo građevinsku dozvolu za izgradnju građevina za obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo u seljačkom domaćinstvu za pružanje ugostiteljsko turističke usluge na navedenim česticama u uvali Grška, dok je na temelju rješenja o uvjetima građenja od 29. listopada 2013. izdanog na ime II-okr. provedena rekonstrukcija gospodarske zgrade bruto tlocrtne površine 75,86 m2 na istom području. Na temelju kupoprodajnog ugovora navedenu nekretninu II. okr. je 6. prosinca 2017. prenio u vlasništvo oca I. okrivljenika.
Osim toga, sumnja se da je I. okr. kao načelnik Općine Nerežišća, od prosinca 2008. do 24. ožujka 2018. u dogovoru s VI. okr., svojom suprugom, s ciljem da si pribave značajnu nepripadnu korist stjecanjem poljoprivrednog zemljišta i potom njegovom prenamjenom u Prostornom planu i daljnjom prodajom, tijekom priprema i samog postupka I. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Nerežišća, znajući da su pojedine nekretnine zbog svojeg položaja i osiguranog pristupa s javnoprometne površine pogodne za uvrštenje u građevinsko područje naselja Nerežišća, radi njihove kupnje osobno stupio u kontakt s vlasnicima, prešućujući im pritom da njihove nekretnine udovoljavaju uvjetima za prenamjenu u građevinsko zemljište te im neistinito prikazao da ih planira koristiti u poljoprivredne svrhe.
Kada su mu ovi, povjerovavši u istinitost njegovih navoda, pristali prodati zemljišta, u cilju prikrivanja vlastitog sudjelovanja u tim pravnim poslovima, s VI. okr. je dogovorio da ona zaključi kupoprodajne ugovore za predmetne nekretnine, pa je zatim VI. okr. kao kupac s prodavateljima sklopila ugovore za ukupan iznos od 60.000 kuna, odnosno po cijeni od 13,51 kunu po m2. Nakon što je 2. travnja 2009. Općinsko vijeće donijelo Odluku o izradi izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Nerežišća, tijekom postupka izrade I. izmjena i dopuna u ožujku 2010. godine I. okr. je stručnom izrađivaču plana podnio prijedlog da se granice postojećeg građevinskog područja naselja Nerežišća prošire, među ostalim i na čestice zemlje u vlasništvu VI. okr. njegove supruge koja je nekretnine prethodno stekla na opisani način. S obzirom na to da su te čestice zbog svog položaja i infrastrukturne povezanosti udovoljavale uvjetima, uvrštene su u građevinsku zonu naselja. Na osnovu takvih izmjena Prostornog plana uređenja Općine Nerežišća donesenih 2011. godine, VI. okr. je tijekom 2013. godine podnijela zahtjeve te je u svibnju 2017. godine ishodila rješenja o uvjetima građenja i provela parcelaciju zemljišta. Potom je I. okr. dogovorio prodaju dijela tog zemljišta društvu iz Zagreba, slijedom čega je VI. okr. kao prodavatelj 24. ožujka 2018. s tim društvom kao kupcem zaključila ugovor o prodaji dijela zemljišta površine 1951 m2 za iznos od 200.000 eura, u protuvrijednosti 1.488.000 kuna, odnosno po cijeni od 762,68 kuna po m2, dok je preostali dio zemljišta površine 2491 m2 ostao u njezinu vlasništvu, čime su I. okr. i VI. okr. pribavili nepripadnu materijalnu korist od najmanje 3.327.846,77 kuna.
Također se sumnja da je I. okr., u cilju da si pribavi veliku imovinsku korist, od srpnja 2010. do 6. kolovoza 2013., u Nerežišćima i Splitu, znajući da je društvo iz Nerežišća, čiji je jedini osnivač bio do 31. ožujka 2010. kada je poslovne udjele prenio na svog brata, a za direktora još tijekom 2005. imenovao svog tasta, prijetila mogućnost otvaranja stečajnog postupka zbog stanja trajne nesposobnosti za plaćanje uslijed neprekidne blokade žiro-računa društva i nepodmirenih potraživanja vjerovnika, od odgovorne osobe društva, svog sada pokojnog tasta, u cilju pribavljanja velike imovinske koristi a ujedno i umanjenja buduće stečajne mase društva, zatražio da s njim sklopi ugovor o kupoprodaji četiri poslovna prostora u poslovnoj zgradi u Supetru, ukupne neto površine 328,63 m2, po cijeni nižoj od tržišne vrijednosti, iako je znao da se radi o jedinoj vrijednoj imovini tog društva.
Sukladno dogovoru s I. okr. njegov tast je kao odgovorna osoba društva zaključio ugovor o kupoprodaji i aneks od 12. srpnja 2010. kojim su I. okr. prodane navedene nekretnine za 1.085.000 kuna. U cilju da domaća poslovna banka kao založni vjerovnik ne pokrene postupak prodaje predmetnih nekretnina radi namirenja svojeg potraživanja po osnovi kredita, ugovoreno je da će I. okr. podmiriti kupoprodajnu cijenu tako da će preuzeti obvezu otplate preostalog dijela kredita društva u iznosu od 117.000 eura, dok će ostatak cijene od 236.000,00 kuna isplatiti na žiro-račun društva. Radi prikrivanja stvarne tržišne vrijednosti nekretnina u ugovoru su naveli da se radi o poslovnim prostorima u stanju grubih radova, iako su znali da je ona znatno veća od ugovorene kupoprodajne cijene od koje je I. okr. platio samo 117.000 eura u korist založnog vjerovnika, što je bilo nužno da se spriječi ovrha banke na tim nekretninama, dok ostatak od 236.000,00 kuna nije isplatio na račun društva. Nakon što je rješenjem Trgovačkog suda u Splitu od 30. studenoga 2012. otvoren i zaključen stečajni postupak nad društvom iz Nerežišća, koje je rješenjem tog suda od 5. srpnja 2013. brisano iz sudskog registra, I. okr. je kao prodavatelj s društvom iz Supetra zaključio ugovor o kupoprodaji tih poslovnih prostora za 301.000 eura, u protuvrijednosti od 2.259.536,87 kuna, čime je na štetu društva iz Nerežišća sebi pribavio protupravnu imovinsku korist od 1.410.536,87 kuna na ime razlike između ugovorene i stvarne tržišne vrijednosti opisanih nekretnina. Ujedno je za isti iznos umanjio stečajnu masu i oštetio vjerovnike tog društva, među kojima i Državni proračun Republike Hrvatske za najmanje 277.808,64 kune.
Onemogućavanje referenduma GI Narod odlučuje
Podsjetimo, Građanska inicijativa Narod odlučuje dva tjedna prikupljala je potpise za izmjenu Ustava i predala je u lipnju 2018. Hrvatskome saboru Zahtjev za raspisivanje referenduma za pravedniji izborni sustav.
Za prvo referendumsko pitanje, o promjeni praga za ulazak u Sabor i načina biranja zastupnika, prikupili su 405.352 tisuća potpisa, a za drugo, ono o glasovanju manjina u Saboru, 407.469 tisuća potpisa.
>(VIDEO) Povjerenstvo za sukob interesa pokreće čak tri postupka protiv Kuščevića
Prebrojavanje potpisa još nije niti počelo, a Lovro Kuščević obznanio je kako se u proces provjere potpisa uključuje još jedna institucija – APIS (Agencija za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama).
Vlada Andreja Plenkovića tek tri mjeseca nakon što su potpisi predani Saboru objavila je kako inicijativa Narod odlučuje nije skupila dovoljno potpisa za referendum i pravednijem izbornom sustavu, odnosno da je od 412.325 potpisa za prvo referendumsko neispravno 40.875 potpisa, a za drugo je neispravnih 40.666 od ukupnih 407.835 potpisa, dok je GI Narod odlučuje početkom 2019. objavila kako su kontrolne liste navodno nevažećih potpisa uništene rezačem papira, dok digitalne kopije ne postoje, stoga je onemogućena pravedna provjera potpisa i njihova revizija.
Nakon što je je USKOK započeo prvu istragu moguće Kuščevićeve malverzacije s nekretninama iz GI Narod odlučuje poručili su:
“Ako se istražuje Kuščevićeva zloupotreba lokalne političke funkcije – za malverzacije sa zemljištem, zašto se ne istražuje zloupotreba državne političke funkcije za malverzaciju s potpisima hrvatskih birača – krađu referenduma o promjeni izbornog sustava? Prema tvrdnjama Ministarstva uprave nedostaje samo 0,88 posto potpisa za prvo, odnosno 2,02 posto potpisa za drugo referendumsko pitanje, a bivši ministar je onemogućio naknadnu provjeru svega što je njegovo Povjerenstvo radilo (koju je premijer Plenković bio obećao na sjednici Vlade 17.10.2018.), uništio kontrolne liste – dokaze o tome zašto su potpisi odbačeni i zabranio saborskim zastupnicima uvid u potpise – očekujemo ponovno brojanje potpisa hrvatskih birača u nazočnosti promatrača”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
