Zakon o pravobranitelju za djecu iz 2003. godine vrijedi samo do 1. kolovoza 2017. jer ga je, 11 i pol godina nakon što je Petar Marija Radelj podnio prijedlog za ocjenu njegove ustavnosti, Ustavni sud ukinuo, javlja Večernji list.
Zakon je ukinut iz proceduralnih razloga jer nije donesen potrebnom većinom glasova saborskih zastupnika. Za Zakon o pravobranitelju za djecu bila je potrebna većina svih glasova u Hrvatskom saboru, dakle 76 glasova.
Međutim, uvidom u fonogram 32. sjednice 4. saziva Hrvatskog sabora od 29. svibnja 2003. godine, Ustavni sud utvrdio je da je osporeni Zakon donesen sa 62 glasa “za”, 38 “protiv” i 2 “suzdržana”; dakle, “običnom”, a ne kvalificiranom većinom. Zbog toga je formalno neustavan.
Što znači ova odluka Ustavnog suda?
Odluka Ustavnog suda znači da ako do 1. 8. Sabor ne donese novi Zakon o pravobranitelju za djecu, više neće postojati institucija pravobranitelja za djecu. Ova situacija ukidanja Zakona otvara raspravu o značaju i položaju instituta pravobranitelja za djecu u hrvatskom društvu (kao i o o radu same pravobraniteljice Milas Klarić, čije će Izvješće o radu za 2016. biti raspravljano u Saboru), ali i ostalih pravobraniteljskih institucija: pučke pravobraniteljice, za ravnopravnost spolova i za osobe s invaliditetom.
Ako će se ići u izradu novog Zakona o pravobranitelju za djecu, moći će se utjecati na poboljšanje tog Zakona (npr. da se pravobranitelj ne bira na 8 godina).
U Prijedlogu Zakona o pučkom pravobranitelju iz 2011. definiralo se da se sve pravobraniteljske institucije sjedine u instituciju pučkog pravobranitelja, tj. da se ukinu kao posebne institucije, a njihove poslove nastave zamjenici pučkog pravobranitelja. Iako je taj zakon prošao u 2011., Ustavni sud ga je srušio iz istog razloga kao i ovaj Zakon o pravobranitelju za djecu; jer nije bio donesen većinom glasova svih zastupnika, nego samo običnom većinom.
Što će se dalje događati s institucijom pravobranitelja? Neka vrsta raspleta morala bi se dogoditi do 15. srpnja, kada u Hrvatskom saboru nastupa ljetna stanka.
Izvor: narod.hr/Večernji list
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.