Ustavni sud donio je odluku u predmetu Tomislava Karamarka, kojega je odluka Povjerenstva svojedobno natjerala da se povuče s mjesta potpredsjednika Vlade.
Naime, sud je uvažio tužbu Tomislava Karamarka protiv odluke Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, javlja N1. Ta je odluka donesena većinom glasova na sjednici Ustavnog suda koja je održana 2. srpnja, a njome je ukinuta presuda Visokog suda i ona Upravnog suda. Predmet se vraća na Upravni sud, stoji u zapisniku sa sjednice.
U točki 9. izvoda iz zapisnika sa sjednice odluka je o Karamarkovoj ustavnoj tužbi.
“Nacrt odluke s referatom VI. o ustavnoj tužbi koju je podnio T. K. iz Z., kojeg zastupaju V. A., odvjetnica u Z. i I. F., odvjetnik u Odvjetničkom društvu F. & Š., sa sjedištem u Z., u povodu presude Visokog Upravnog suda Republike Hrvatske broj: Usž-227/17-3 od 30. studenoga 2017., presude Upravnog suda u Zagrebu broj: Usl2360/16-9 od 26. rujna 2016. i odluke Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa broj: 711-I-1008-P-163/16-36-1 od 15. lipnja 2016., istaknute povrede članaka 3., 16. stavka 1., 19., 29. stavka 1. i 38. stavka 1. Ustava i članka 13. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, upravnosudski postupak radi sprječavanja sukoba interesa. (U-III-673/2018)
ZAKLJUČAK: I. Ustavna tužba se usvaja. II.
Ukidaju se: – presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj: Usž-227/17-3 od 30. studenoga 2017., – presuda Upravnog suda u Zagrebu broj: Usl2360/16-9 od 26. rujna 2016. III. Predmet se vraća Upravnom sudu u Zagrebu na ponovni postupak. Odluka donesena većinom glasova”, navodi se u zapisniku sa sjednice.
Podsjetimo, Povjerenstvo je u lipnju 2016. donijelo odluku da je tadašnji potpredsjednik Vlade i šef HDZ-a Tomislav Karamarko, sudjelujući o raspravama o sudskim sporovima koje je vezano uz Inu Hrvatska vodila s mađarskim MOL-om, bio u potencijalnom sukobu interesa te da je povrijedio načela djelovanja obnašanja dužnosti. Karamarko je, konstatiralo je Povjerenstvo, povrijedio načela poštenog, savjesnog i odgovornog postupanja jer je Vladi, svojoj stranci, koalicijskim partnerima i javnosti prešutio da njegova supruga Ana Karamarko iz godina posluje s Jozom Petrovićem, lobistom MOL-a u Hrvatskoj.
Za povredu načela obnašanja dužnosti definiranih u članku 5. sadašnjeg Zakona o sprečavanju sukoba interesa nije predviđena financijska kazna. Međutim, javna odluka Povjerenstva – da je neki dužnosnik obavljajući svoj posao povrijedio načela poštenog, odgovornog i časnog postupanja i da je povrijedio vlastitu vjerodostojnost i dostojanstvo povjerene mu dužnosti – ima moralnu težinu veću i od financijske kazne. Povjerenstvo je već više od 40 puta posegnulo za izricanjem te mjere, a Karamarko je u lipnju 2016. nakon njezina izricanja podnio ostavku na dužnosti potpredsjednika Vlade i predsjednika HDZ-a.
Usvajanje Karamarkove ustavne tužbe, govorili su 13. lipnja sugovornici Jutarnjeg lista bliski Ustavnom sudu, značilo bi da je Povjerenstvo za sukob interesa pogriješilo jer je preširoko shvatilo svoje ovlasti. I to ne samo u slučaju Karamarko, nego i u nizu prethodnih slučajeva u kojima je utvrdilo da su državni dužnosnici povrijedili načela djelovanja, među kojima su najsvježiji slučajevi bivše potpredsjednice Vlade Martine Dalić i ministra financija Zdravka Marića.
Usvajanje Karamarkove ustavne tužbe, tvrde isti izvori, pomoglo bi i premijeru Andreju Plenkoviću. Povjerenstvo, naime, tek treba odlučiti je li Plenković povrijedio načela obnašanja dužnosti kad je Saboru i javnosti tvrdio da ne zna tko su stvarni autori lex Agrokor.
