Ministar zdravlja Siniša Varga predstavio je u srijedu u Saboru prijedlog Nacionalnog plana razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u RH od 2014. do 2016., kao prvi operativni dokument razvoja bolnica od hrvatske samostalnosti, kojim će se, uvjeren je, otkloniti nagomilani nedostatci funkcioniranja bolničkog sustava.
“Plan obuhvaća 31 bolničku zdravstvenu ustanovu i uključuje kliničke bolničke centre, kliničke bolnice, klinike i opće bolnice čiji je osnivač RH, odnosno jedinice lokalne, područne i regionalne samouprave”, kazao je Varga.
Kao glavne ciljeve plana ministar je naveo smanjenje stope akutnog bolničkog liječenja za 10 posto, svođenje prosječne stope popunjenosti kreveta na 80 do 85 posto, smanjenje duljine bolničkog liječenja, ovisno o djelatnosti i ustanovi za 10 do 40 posto, povećanje broja ambulantnih usluga za minimalno 10 posto, te povećanje slučajeva dnevne bolnice i dnevne kirurgije za minimalno 10 posto.
Nacionalni plan, istaknuo je, temelji se na načelu supsidijarnosti i funkcionalnoj integraciji. “Prema načelu supsidijarnosti zdravstveni problemi trebaju se rješavati na najnižoj razini pružanja zdravstvene zaštite na kojoj je to moguće, dok načelo funkcionalne integracije podrazumijeva suradnju bolnica na razinama gdje je to potrebno kako bi se ostvarili definirani ciljevi iz nacionalnog plana”, rekao je Varga.
Povećat će se, uvjeren je, dostupnost bolničke zdravstvene zaštite, unaprijediti kvaliteta i učinkovitost pružanja bolničkih usluga te povećati djelotvornost i racionalizirati troškovi poslovanja bolničkih ustanova.
Takvo njegovo uvjerenje ne dijeli HDZ-ova oporba, iz čijih su zastupničkih klupa poručili kako je dokument površan te se iz njega neće ništa provesti u praksi. “Radi se o dokumentu koji služi za bacanje pijeska u oči javnosti da će se nešto poduzeti, a neće jer nema ni jedne konkretne mjere koja jamči da će se ostvariti nešto iz popisa želja”, replicirao je ministru HDZ-ov Željko Reiner.
Njegovu stranačku kolegicu Sunčanu Glavak zanimalo je pak koliki je dug u zdravstvu zaključno s 31. siječnja 2014. godine.
“Dug bolničkog zdravstvenog sustava je 1,2 milijarde kuna, što je smanjeno u odnosu na proteklo razdoblje”, uzvratio je Varga.
“Zašto skupa s ovim materijalom ne raspravimo i Zakon o liječništvu te Zakon o pravu pacijenata. Sasvim sigurno da će ovaj plan zadirati i u prava pacijenata i u prava i obveze liječnika”, upitao je HDSSB-ov Boro Grubišić.
