Večernji list objavio samo manji dio odgovora: Evo što je povjesničar Ante Nazor rekao o pozdravu ‘Za dom spremni’ i Trgu maršala Tita!

Foto: Fah

Novinar Večernjeg lista poslao je Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata upit o ploči u Jasenovcu i pozdravu Za dom spremni, te o Trgu maršala Tita.

Kako je u Večernjem listu objavljen samo manji dio odgovora narod.hr objavljuje odgovor povjesničara Ante Nazora, ravnatelja HMDCDR-a, u cijelosti:

1) Kako se treba odnosti prema pozdravu Za dom spremni?

Treba jasno osuditi sve totalitarizme, no držim da je, od moraliziranja oko simbola ili sadržaja slogana pojedinih pokreta, važnija na jednakim kriterijima utemeljena rasprava o povijesti i karakteru svih totalitarnih režima, uz poštovanje prema svim nevinim žrtvama. Ne mogu se zanemariti povijesni kontekst i okolnosti u kojima su korišteni pojedini simboli i slogani, jer činjenica je da oni u različitim razdobljima povijesti mogu imati različito značenje. Zato, ako se inzistira na zabrani pozdrava “Za dom spremni”, uz objašnjenje da je kompromitiran jer su za vrijeme Drugog svjetskog rata “ustaše pod tim pozdravom ubijale nevine ljude”, što je nažalost točno, onda se ne može zažmiriti pred činjenicom da su mnogi nevini ljudi ubijeni pod parolom “Smrt fašizmu – sloboda narodu”. Dakle, važnije od zabrana je edukacija i suočavanje s karakterom vlasti u pojedinim razdobljima hrvatske povijesti.

Na ploči postavljenoj u naselju Jasenovac navedena su imena ljudi koji su poginuli u 1990-im braneći svoj dom i domovinu od napada tadašnjih fašista na Hrvatsku, stoga nije primjereno to povezivati s događajima iz Drugog svjetskog rata. Uostalom, amblem na ploči postavljenoj u mjestu Jasenovac prihvaćen je od Ministarstva uprave RH, pa osim pokušaja da se hrvatsko društvo opet destabilizira fokusiranjem na prošlost, a ne budućnost, ne vidim razlog za ovako dramatično propitivanje sadržaja ploče s legalnim znakom jedne postrojbe koja je sudjelovala u obrani Hrvatske u Domovinskom ratu.
Broj pripadnika HOS-a nije bio velik u odnosu na ukupan broj hrvatskih branitelja, no razlog zašto ih poštujem leži u činjenici da su u Domovinskom ratu 1991. bili na najtežim djelovima svih bojišta u Hrvatskoj – na istočnoslavonskom, posebice na Sajmištu u Vukovaru i Bogdanovcima, Vinkovcima, Osijeku, na zapadnoslavonskom – upravo u Jasenovcu, na dalmatinskom bojištu – npr. u Dubrovniku tijekom najtežih napada na grad, na ličkom bojištu oko Gospića, pa 1993. u Škabrnji u iznimno teškim okolnostima nakon operacije Maslenica, pa u operaciji „Zima 94“ kad je trebalo krenuti u napad, itd. Upravo ta činjenica da su dragovoljno odlazili tamo gdje su borbe bile najteže, tamo gdje mnogi koji moraliziraju o njihovim motivima i oznakama nisu imali hrabrosti biti, čini mi se važnijom od kontroverzi vezanih uz nazive pojedinih postrojbi HOS-a i sam natpis na njihovom amblemu.

Općenito gledajući, žalosno je što neki još uvijek ne razumiju da moderno hrvatsko društvo ne može biti stabilno ako se gradi na ruševinama ideologija iz Drugog svjetskog rata koje su podijelile hrvatski narod, i ne žele prihvatiti činjenicu da je Domovinski rat najvažniji i najčvršći temelj suvremene hrvatske države, na kojem treba graditi budućnost Republike Hrvatske. Zato je potrebno isticati važnost Domovinskog rata, kao i simbole i pozdrav Domovini iz toga razdoblja hrvatske povijesti, na koje smo posebno ponosni, a simbole totalitarnih režima pospremimo u muzeje.

Primjedbe upućene iz Srbije nema potrebe stalno komentirati, posebice kad dolaze iz kruga ljudi koji su početkom 1990-ih čak i Ivicu Račana proglasili „ustašom“, a danas Hrvatsku prozivaju za obnovu fašizma, zanemarujući pritom da su sve hrvatske vlade, od 1990. do danas, jasno osudile sve totalitarizme, te da živimo u državi u kojoj izborni prag ne može prijeći niti jedna politička stranka koja u svom programu ima makar i elemente neofašizma.

2) Što s Trgom maršala Tita u Zagrebu?

Ako smo dio Europske unije, na čiju se civilizacijsku razinu odnosa prema povijesti i suočavanju s totalitarizmima pozivaju mnogi u Hrvatskoj, onda je jasno da jedan od važnih i najljepših trgova u glavnom gradu Hrvatske ne može nositi njegovo ime, a rasprave o Titu, njegovom doprinosu pobjedi savezničke koalicije u Drugom svjetskom ratu, ali i ostalim posljedicama koje je njegova vladavina imala za Hrvatsku i Hrvate, treba staviti u znanstveni okvir. Zapravo, treba postupiti upravo onako kako je postupila predsjednica RH, kad je njegovu bistu na civiliziran način premjestila s Pantovčaka u muzej.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr