Američki veleposlanik u Hrvatskoj Robert Kohorst dao je intervju za Slobodnu Dalmaciju, a koji djelomice prenosimo. Nakon nedavnog intervjua u kojem je poručio da u Hrvatskoj ‘postoji socijalistička prošlosti i neke stvari treba promijeniti’, sada kaže da BiH treba provesti reforme izbornog zakona te da od ostalih predsjednika očekuje da im njihove zemlje budu na prvom mjestu, kao što su to i Trumpu.
Vidite li Hrvatsku kao partnera i što to danas zapravo znači, kad se govori o “zemlji partneru”. Aktualna je suradnja na dvije razine – poslovnoj i vojnoj…
Da, u Hrvatskoj vidim zemlju partnera. A to partnerstvo počiva na zajedničkim vrijednostima. Kao što znate, Sjedinjene Američke Države su utemeljene na “pravu na život, slobodu i težnji ka sreći” i mislim da i Hrvatska dijeli te fundamentalne vrijednosti. Počevši od toga, zapadnih vrijednosti koje su nam zajedničke, ostvarujemo i specifične oblike suradnje. Na vojnom planu, imamo vrlo dobru suradnju. Upravo smo investirali u Hrvatsku više od 53 milijuna dolara u vidu dva helikoptera tipa Black Hawk UH 60 M, što je više nego dobar korak za daljnju vojnu suradnju, činimo i brojne druge stvari, tu je i pitanje opremanja, vojnog uvježbavanja… Hrvatska, s druge strane, vrlo je dobar partner koji podržava naše zajedničke prioritete slanjem svojih vojnih snaga u Afganistan, Libanon, Poljsku…
Na poslovnoj strani, dijelimo vrijednosti kapitalizma, slobodnog tržišta i prosperiteta, i zato ja svoje vrijeme rado trošim na poticanje vlasti da poduzmu reforme koje će promijeniti sustav, olakšati bavljenje biznisom,
U BiH imamo specifičnu situaciju kad je riječ o volji za pristupanjem NATO-u. Predstavnici čitavog jednog naroda, a mislim jasno na Srbe, otvoreno su protiv ulaska BiH u NATO. Vidite li to kao potencijalni problem u budućnosti kad je riječ o integraciji BiH u NATO?
Partnerstvo BiH u NATO-u će biti dug i težak proces upravo zbog toga, jer ljudi u Republici Srpskoj nisu za pridruživanje. Ali mislim da možemo i to nadići i da možemo uvjeriti vlast u BiH, sva tri konstitutivna naroda, da je ulazak u NATO u njihovom interesu.
U BiH su nedavno održani i opći izbori. Ishod izbora za Predsjedništvo BiH izazvao je i žestoke reakcije iz Hrvatske. Premijer Plenković je kritizirao to što je većinski narod, Bošnjaci, izabrao predstavnika hrvatskog naroda. S druge strane, neki u BiH su to doživjeli kao izravno miješanje u unutarnje stvari druge države… Kako to komentirate?
Razumijem poziciju i Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Mislim da Hrvatska pokušava zaštititi hrvatski narod u statusu jednog od tri konstitutivna naroda u BiH. Nažalost, koliko sam razumio, ustavni zakoni su pisani tako da možete imati izborne rezultate koji nekome ne odgovaraju. Pitanje je li to u duhu zakona, na to ne mogu dati odgovor. Podupiremo koncept tri konstitutivna naroda, a BiH treba provesti reforme izbornog zakona, vodeći računa o Daytonskom sporazumu i Ustavu, i nedavnim sudskim slučajevima koji tumače zakone.
Upravo zbog toga hrvatski političari u BiH danas govore o krizi. Dragan Čović, lider HDZ-a, poručuje da vlast neće moći biti formirana bez sudjelovanja HDZ-a. Brine li vas ta potencijalno krizna situacija na Balkanu?
Vrlo smo zabrinuti za stabilnost u BiH. Željeli bismo da sve tri strane sjednu i postignu dogovor koji zadovoljava potrebe svake od njih. To je vrlo teško, ali nema lakih rješenja. Svaki od tri konstitutivna naroda mora biti spreman na kompromise, u interesu BiH. Amerika to želi ohrabriti, da svi gledaju što je najbolje za BiH, ne samo za svoj vlastiti narod, ostajući pri tom vjerni konceptu tri konstitutivna naroda.
Austrija u ime EU traži promjenu izbornog zakona u BiH!
Da, ali Hrvati se žale da danas u BiH imamo “tri naroda, ali dva entiteta”?
To je sistem ustanovljen Daytonskim sporazumom prije 25 i više godina. Zemlja mora živjeti s tim sistemom dok ne bude revidiran. Ono što nastojimo potaknuti je da postignu kompromis i reviziju koja će zadovoljiti potrebe svih strana.
Jednom ste izjavili da se kapitalu ne može narediti da dođe baš tu i tu…
Znate, jednom su me neki ljudi iz Vlade pitali bih li mogao pozvati američke tvrtke u Hrvatsku. Odgovorio sam im da to tako ne ide u kapitalizmu. Omogućite dobru ulagačku klimu, da se ovdje isplati ulagati, i kapital će sam doći, ali ne možete to nikome narediti.
Mogu li vas pitati, daje li Trumpova politika “America First” ekonomske rezultate koji bi vas zadovoljili?
To je ista politika koju očekujem i od svih ostalih predsjednika. Svi oni zastupaju svoje zemlje prije svega. Trump to možda izražava na agresivniji način od drugih, ali “America First” ne znači i “America Only”, kao što se često prikazuje. Za mene, to znači tražiti područja u kojima SAD i Hrvatska imaju zajedničke interese, na obostrano zadovoljstvo. “America First” nije nešto negativno, samo moramo voditi o računa da se provodi na način da i i naši partneri i saveznici također ostvare svoje ciljeve..
Cijeli intervju pročitajte u Slobodnoj Dalmaciji.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
