(VIDEO) Afera Uljanik: Ukupno 14 okrivljenika, IDS pokušava svu odgovornost prebaciti na sadašnju i bivše vlade

Foto: Snimka zaslona

Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci donijelo je rješenje o provođenju istrage protiv četrnaestoro okrivljenika i jedne pravne osobe za koje se sumnja da su u aferi Uljanik počinili kaznena djela zloporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, a jedan od okrivljenika i kazneno djelo subvencijske prijevare, priopćio je u petak navečer ŽDO.

ŽDO ne navodi o kojih se dvoje novih okrivljenika radi.

Nakon provedenog kriminalističkog istraživanja i zaprimljene kaznene prijave PNUSKOK-a protiv dvanaestorice osumnjičenih, a potom provedenog ispitivanja svih prijavljenih osumnjičenika, ŽDO je donio rješenje o provođenju istrage protiv 14 osoba i jedne pravne osobe iz Pule, zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenih djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, a protiv jednog okrivljenika i zbog kaznenog djela subvencijske prijevare.

> (VIDEO) Žestoko u Otvorenom oko Uljanika – ministar Tolušić napao IDS: ’29 godina haračite po Uljaniku!’

> (VIDEO) Danko Končar o Uljaniku: ‘Jakovčić je moj dobar prijatelj, s plaćom od 3500 eura nadgledao je rad Uprave grupe’

Protiv pravne osobe rješenje je doneseno zbog sumnje na zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju i subvencijsku prijevaru.

Osnovano se sumnja da je devetero okrivljenika, od siječnja 2010. do sredine studenoga 2016. u Puli, na zahtjev i u dogovoru s direktorima dviju povezanih tvrtki iz Pule ugovorilo gradnju četiri broda za prijevoz rasutih tereta po cijeni znatno nižoj od obračunatih troškova. To su činili iako su bili svjesni da će rezultirati teško nadoknadivim gubitkom i da kupci nemaju sredstva za financiranje izgradnje naručenih brodova.

Obaveze prema ugovorima o gradnji brodova samo su u manjoj mjeri izvršene, djelomično i kroz izdavanje bezvrijednih preferencijskih dionica, čime je tvrtka iz Pule oštećena za 233,9 milijuna dolara. Sumnja se da je za financiranje izgradnje jednog od brodova bio ishođen kratkoročni kredit za koje je Ministarstvo financija izdalo državno jamstvo, koje je i naplaćeno od banke u sumi od 91,8 milijuna kuna i 805.242 dolara.

> Jakovčić napao Thompsona da ne bi morao govoriti o skandalu oko Končarovog Nadzornog odbora?

> Petir o slučaju Jakovčić i lobiranju: ‘Europski parlament treba provesti istragu, takvi su angmažani nedopustivi’

> Financijsko izvješće Afaraka: Jakovčić primao 68.000 eura godišnje od Končarove tvrtke i istovremeno bio u europarlamentu!

Sumnja se da su okrivljena odgovorna osoba tvrtke Pule, s ciljem da za tu tvrtku nezakonito pribavi novac od okrivljene odgovorne osobe tvrtke koje je korisnik državnih potpora, zatražila kratkoročnu pozajmicu koju joj je ta osoba bez potrebnog odobrenja nadzornog odbora odobrila, pa je s odgovornom osobom tvrtke iz Pule 17. rujna 2013. zaključen ugovor o kratkoročnom zajmu od 36 milijuna kuna na rok od šest mjeseci.

Taj je rok produžen do 16. ožujka 2015., a novac do danas nije vraćen.

Osnovano se sumnja da je odgovorna osoba tvrtke iz Pule od prosinca 2013. do ožujka 2014., s nakanom da za svoju tvrtku iskoristi sredstva državne potpore namijenjena drugoj tvrtki, uplaćeni iznos koji je u skladu sa sporazumom zaključenim s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture bila obvezna proslijediti korisniku potpore, brodogradilištu iz Rijeke, zadržala za svoju tvrtku, ispunivši naknadno tek manji dio svoje obveze. Time je je oštećen državni proračun za 21,9 milijuna kuna, koji također nisu vraćeni.

> 21. kolovoza 1949. rocker Bruno Langer – ‘IDS i Jakovčić zlo su kakvog u Istri još nije bilo!’

> Jakovčić: ‘Ja ovdje zaista lobiram, ali ne za Končara nego za Uljanik’

Sumnja se i da je jedan od osumnjičenih, u nakani da pribavi nepripadnu korist tvrtki koju zastupa, zatražio od četvorice odgovornih osoba i članova NO tvrtke koja je u restrukturiranju i korisnik državnih potpora, da zaključe ugovor o kupnji dionica dviju inozemnih kompanija, bez procjene vrijednosti. Tim su ugovorom i izjavom o prijeboju zatvorili potraživanja, koja je tvrtka u restrukturiranju imala kao podizvođač na izgradnji dvaju brodova. Kupljene dionice ne nose zajamčeni prinos, a brodovi stranih kompanija su jedina njihova imovina i hipotekarno su opterećeni, pa se tvrtka prodajom 40 posto dionica po tržišnoj cijeni nepripadno okoristila za 103,8 milijuna kuna.

Osnovano se sumnja i da su 30. listopada 2017. u Rijeci odgovorna osoba riječkog brodogradilišta i trojica članova uprave tvrtke iz Pule zaključili ugovor o kupoprodaji panel linije, koja brodogradilištu nije bila potrebna. Plaćanjem te panel linije riječko brodogradilište oštećeno je za 22,3 milijuna kuna.

U akciji Uljanik privedeno je 12 osoba – bivši predsjednik Uprave Uljanik grupe Gianni Rossanda, bivši predsjednik Uprave Uljanik grupe Anton Brajković, bivši članovi Uprave Marinko Brgić i Veljko Grbac, predsjednik Uprave 3. maja Maksimilijan Percan, direktor Uljanik plovidbe Dragutin Pavletić, direktor Uljanik Shipmanagmenta Darko Šorc, bivši direktor Uljanik Brodogradilišta Silvan Kranjc, direktor Uljanik Pomorstva za usluge Elvis Pahljina, bivši direktor Uljanik Brodogradilišta Eduard Milovan, te bivši direktori 3. maja Zdravko Pliško i Domagoj Klarić. Terete se za kažnjiva djela zlouporabe u gospodarskom poslovanju i subvencijsku prijevaru, čime su brodogradilišta Rijeci i Puli te državni proračun oštetili za oko 1,2 milijarde kuna.

Nakon saslušanja kod suca istrage, zadržavanje u istražnom zatvoru na 30 dana određeno je za Rossandu, Brgića, Pavletića, Percana, Kranjca i Grpca, dok će se ostali braniti sa slobode.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

HRT otkriva primjer mutnih poslova u Uljaniku

HRT je u posjedu ugovora između karlovačke tvrtke Adriadiesel, u vlasništvu obitelji Končar i kineskog proizvođača agregata iz kojeg je vidljivo da je Uljanik 30. srpnja 2018., dakle kad već nije bilo novca za plaće radnika, Kinezima platio 10 milijuna kuna:

Kinezi naime nisu željeli isporučiti agregate dok ne dobiju novac. Paradoksalno je da je Uljanik godinu dana prije karlovačkoj tvrtki Adriadiesel isplatio 1,7 mil. eura, ali oni nisu taj novac proslijedili kineskoj tvrtki. Tako je Uljanik, u nastojanju da dobije agregate, morao još jednom platiti.

Uljanik je ta dva agregata za brod, koji se još nalazi u pulskom brodogradilištu, platio ukupno 22 milijuna kuna, a agregati su još uvijek u karlovačkoj tvrtki. Taj slučaj pokazuje kako su se mutni poslovi radili u Uljaniku. Prilikom nabave opreme sve se preplaćivalo, a brodovi su prodavani ispod cijene.

Iz Uljanika danas nisu željeli komentirati ovaj slučaj. Rekli su samo da je ugovor poslovna tajna.

> (VIDEO) Damir Kajin o Uljaniku: ‘Vrh IDS-a nema razloga za miran san, direktori puni kao brod, a brodova nema nigdje’

Boris Tolić iz Adriadiesela izjavio je za HTV da motori nisu dva puta plaćeni. Prvi su put, kaže naručeni po cijeni koja nije odgovarala prema Adriadieselu. Dogovaralo se da se ubrza njihova proizvodnja, gdje je Uljanik direktno plaćao CSCC-u, našim partnerima iz Kine, a Adriadiesel je time na sebe preuzeo da vrati novce u naredne tri godine Uljaniku, rekao je.

Uljanik i politika

A u političkim prepucavanjima zbog krize u Uljaniku vrlo radikalnu poziciju zauzeli su u IDS-u pokušavajući svu odgovornost prebaciti na sadašnju i bivše vlade. Iako se očajnički žele odmaknuti od uhićenih Uljanikovih čelnika, postoje barem dva područja u kojima su IDS-ovci s njima usko surađivali. Danas tvrde da je jedino Uljanik izostavljen prilikom restrukturiranja hrvatske brodogradnje – prije desetak godina upravo su oni tražili da se tvrtka ne restrukturira. Kada ga je vlada Ive Sanadera željela privatizirati – IDS se oštro usprotivio. U arhiv je zavirio Dražen Majić za HRT:

Također, najnoviji podatci pokazuju kako je nekadašnja Kukuriku Vlada sa SDP-ovim Zoranom Milanovićem na čelu, na jamstva koja plaća država, potrošila više od 2,8 milijardi kuna.

Vlada Zorana Milanovića odobrila je 67 posto od 4,2 milijarde kuna jamstava koja plaća država, navodi Jutarnji list.

Kada je riječ o jamstvima Uljanik Grupi, službeni podaci Vlade govore kako su u razdoblju od 2010. do rujna 2018. radi financiranja novogradnji i za tekuću likvidnost izdalo državnih jamstava u visini od 7,5 milijardi kuna. Pritom je dvije milijarde kuna iskorišteno za gradnju devet novogradnji koje su napravljene i ta su jamstva “vraćena” Ministarstvu financija i stavljena izvan snage.

Stanje u listopadu prošle godine je govorilo kako je ostalo aktivnih jamstava u iznosu od 4,2 milijarde kuna, što znači da 1,1 milijardu kuna jamstava uopće nije “iskorišteno”. Stoga nam preostaje vidjeti tko su bili ministri gospodarstva, ministri financija i premijeri u godinama izdavanja tih jamstava.

Najranija preostala aktivna jamstva (od preostalih 4,2 milijarde kuna) datirala su iz 2010. kada je predsjednica Vlade bila Jadranka Kosor, ministar financija Ivan Šuker, a ministar gospodarstva Đuro Popijač. Iznos jamstava je iznosio 230 milijuna kuna i činio je pet posto od tih 4,2 milijarde kuna.

Potom slijedi Vlada Zorana Milanovića iz 2012. kada je ministar financija bio Slavko Linić, a ministar gospodarstva Radimir Čačić, a tada je iznos bio 161 milijun kuna, odnosno šest posto ukupne “aktive”. Zatim dolazimo do 2014. kada je u Vladi Zorana Milanovića ministar financija bio Boris Lalovac, a ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, i u toj godini je odobreno 922 milijuna kuna jamstava, to jest 22 posto od 4,2 milijarde kuna. Tih troje političara bili su na istim dužnostima i 2015. kada je odobreno 1,75 milijardi kuna jamstava, odnosno 41 posto od ukupne “aktive”.

Zatim dolazimo do 2016. i Vlade Tihomira Oreškovića u kojoj je ministar financija bio Zdravko Marić, a ministar gospodarstva Tomislav Panenić, i tada je odobreno 427 milijuna kuna jamstava, odnosno 10 posto. Zadnje jamstvo u iznosu od 804 milijuna kuna izdano je početkom 2018. u mandatu Andreja Plenkovića, ministra financija Zdravka Marića i ministrice gospodarstva Martine Dalić, što iznosi 19 posto od 4,2 milijarde kuna jamstava koja su bila aktivna u listopadu 2018., navodi Jutarnji list.

Izvor: narod.hr/hina/hrt