Predsjednik Saborskog kluba SDP-a Arsen Bauk u izbornoj emisiji Nove TV odgovorio je na pitanje očekuje li da novi predsjednik države Zoran Milanović na Pantovčak vrati Titovu bistu. Bistu komunističkog i jugoslavenskog diktatora Tita 2015. godine s Pantovčaka uklonila je Kolinda Grabar-Kitarović.
”Nije smetala predsjedniku Tuđmanu, predsjedniku Mesiću i predsjedniku Josipoviću, ne bi trebala ni predsjedniku Milanoviću”, ustvrdio je Bauk. Dodao je da bi on bio sretan da se bista vrati.
”A to što očekujem… Nije baš red predsjedniku sat vremena nakon što je izabran javno govoriti očekivanja. Ja samo mogu reći što bih ja bio sretan”, zaključio je Arsen Bauk.
Milanović u studenome 2019. o Titovoj bisti nije razmišljao
Podsjetimo, Milanović je upitan tijekom predsjedničke kampanje hoće li vratiti Titovu bistu na Pantovčak odgovorio da o tome ne razmišlja.
“Ja uopće ne znam čije su sve gore. O tome ne razmišljam, a i to uopće nije bista nego reljef. Moje opredjeljenje je poznato, antifašističko. Tito je bio prepoznat kao velik državnik u svijetu, ne po navijanju na stadionima, neko nekim drugim stvarima. Bilo je svega, ali mi bolje u tim razdobljima nismo imali. Slično, ali na drugoj razini dalo bi se reći za Tuđmana. To su naši ponajbolji sinovi. Tuđman do 1995. na neki način, nakon toga… Nakon toga je bila politika koja je Hrvatsku držala od Europe, to je pet ukradenih godina. To su stvari koje traumatiziraju Hrvatsku i danas.”, kazao je Milanović.
Milanović je 2015. kritizirao odnošenje Titove biste s Pantovčaka.
Titovu bistu na Pantovčaku tada novoizabrana predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović dala je Muzeju Hrvatskog zagorja na trajnu posudbu. Riječ je o radu Antuna Augustinčića. Osim sporne biste Ured predsjednice Kumrovcu je darovao 105 predmeta ostavštine Josipa Broza Tita i njegove supruge Jovanke Broz koji su do 2015. bili čuvani na Pantovčaku.
Titov režim odgovoran je za smrt desetina tisuća ljudi
Građanska inicijativa “Krug za Trg” 2015. pozdravila je uklanjanje biste komunističkog diktatora.
“Uklanjanje biste Josipa Broza jedan je u nizu koraka nužnih za suočavanje s nehumanom jugoslavenskom komunističkom prošlošću i put je prema demokratizaciji društva i većoj opredijeljenosti za ljudska prava. To je u skladu s europskim političkim vrijednostima, osobito s Rezolucijom vijeća Europe o međunarodnoj osudi zločina totalitarnih komunističkih režima i Rezolucijom Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu, a također i s Deklaracijom Hrvatskoga sabora o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog poretka u Hrvatskoj“, istaknuli su.
Za Krug za Trg nedvosmislena osuda komunističkog režima na poseban je način važna za žrtve i njihove obitelji jer, podsjetili su, “Titov režim odgovoran je za smrt desetina tisuća ljudi – intelektualaca, umjetnika i studenata, a Huda jama Titovo je djelo”.
“Titov režim progonio je, mučio i zatvarao ljude tijekom svih godina svoje vladavine, a među četrdeset tisuća političkih uznika bilo je i tri tisuće žena”, naglasili su u priopćenju.
Rezolucija EP-a kojom se izjednačavaju komunizam i nacizam
Podsjetimo također, Arsen Bauk zanemaruje i odluku Europskog parlamenta koji je 19. rujna 2019. donio Rezoluciju o važnosti sjećanja za budućnost Europe, koja govori o osudi svih vrsta totalitarnih režima.
>Što stoji u Rezoluciji o osudi komunističkih zločina?
>Lustracija: Otvaranje arhiva preduvjet je za sučeljavanje s komunističkom prošlošću
>Mesić opet protiv Europe: Po Rezoluciji Vijeća Europa Tito je zločinac
“Nova rezolucija Europskog parlamenta usvojena 19. rujna 2019. pod nazivom “Važnost europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP)“, i kojom se izjednačuje nacističke i komunističke zločine, nastaje u kontekstu obilježavanje 30. godina pada Berlinskog zida, i na jedan način podsjeća i upozorava da neke zemlje bivšeg komunističkog bloka poput Hrvatske, unatoč pada Berlinskog zida i uvođenje demokracije, još uvijek nisu provele svoju „političku tranziciju“ usvajanjem prikladnog zakona o lustraciji poput svih ostalih drugih bivših komunističkih zemalja Srednje i Istočne Europe.”, istaknuo je jesenas za Narod.hr Jure Vujić, pravnik i politolog, pročelnik odjela za politologiju Matice Hrvatske, član „Inicijative EU 1481“.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
