Teme HRT-ove emisije Peti dan bile su Hodovi za život i Eurosong, a gosti komentatori Marija Selak, Marijana Bijelić, Petar Tomev Mitrikeski i Aleksandar Musić.
Bijelić: “Čovjek dobiva prava rođenjem, a ne začećem”
Novi zakon o pobačaju komentirala je Marijana Bijelić. Zamjera što je u Ustav unesena odrednica braka kao zajednice muškarca i žene.
“Ljudi koji organiziraju Hod za život su isti oni koji su bili aktivni u promjeni ustava”, navela je Bijelić te prozvala organizatore zbog licemjerstva. Tvrdi da hodači za život žele zabraniti pobačaj, “uporno ističući afirmativne poruke da su za život”.
Bijelić ističe da se ona zalaže “za pravo žene na abortus”, što smatra pravom na načelu tjelesne autonomije. Bijelić osporava da ljudski život počinje začećem te navodi da “čovjek dobiva prava rođenjem, a ne začećem. Čovjek ima prava kao ljudska osoba, a ne kao živi oganizam.”
Pseudoznanstvenim naziva argumente ginekologa da život počinje začećem. Selak je replicirala da život počinje začećem, što je struka potvrdila te ne može ginekologe koji imaju stav drugačiji od njenog nazivati pseudoznansvenicima.
“Prilikom začeća dobivamo potencijal, ali ne i pravo koje se dobiva rođenjem”, nastavila je dalje Bijelić braniti tezu da zigota, embriji fetus nisu čovjek, a zalaganje za život smatra “prisilnim korištenjem tuđeg tijela”.
Petar Tomev Mitrikeski, genetičar objasnio je s biološke strane da to nije tijelo majke te da se u bilo kojem trenutku od pojave zigote pobačajem prekida životni ciklus ljudske jedinke. To je zasebna jedinka koja se razvija u tijelu majke. Iznio je kontroverzno istraživanje o pobačaju nakon rođenja djeteta, postnatalni pobačaj. Osoba tj. ljudski embrij i fetus su osobe u potenciji, tek kad je osoba svjesna života, ima pravo na život, do tada ih se može lišiti života, što se odnosi i na psihički bolesne ili osobe u teškom zdravstvenom stanju.
Biologija se ne treba koristiti kao argumentacija u svrhu pobačaja, naglasio je Mitrikeski.
Bijelić: “Muškarci mlate tuđim spolovilom”
Politolog Musić spomenuo je da se lijevi političari vrlo rado svrstavaju na ‘pro-choice’ stranu i predstavljaju drugu stranu kao fašizaciju.
Dok je Bijelić zamjerila što muškarci uopće odlučuju o ženinom tijelu kad je u pitanju pobačaj te izjavila: “Muškarci mlate tuđim spolovilom”.
Selak: “Svi trebamo hodati za život”
Selak je upozorila da “pobačaj nije isto što i vađenje zuba i treba biti oprezan, jer se trauma negira.” Ističe da “niti jedan konzervativan akter u Hrvatskoj nije rekao da je protiv prava na pobačaj, već da će učinit sve da do prakticiranja prava ne dođe”. Iz važnosti zaštite prava na život Selak je naglasila “zato svi trebamo hodati za život. Pitanje pobačaja nije stvar spektra u politici. I liberali bi trebali hodati za život i za to bi se trebali boriti.”
Selak je komentirala i medijsku hajku na priziv savjesti liječnika te tvrdnje da žene moraju ići van Hrvatske ili vrše pobačaj u privatnim klinikama. Tvrdi da nema uporišta u tome, a korijeni tih neprovjerenih teza sežu iz intervjua udruge CESI prema iskustvu žena koje anonimno pišu na forumu.
“Država neće oduzeti ženama pravo na pobačaj. Ustavni sud je utvrdio da nije moguće zabraniti pobačaj.”, ponovila je Selak još jednom.
Selak: “Pobačaj ne bi trebao biti besplatan, to nije ugroza života”
“U svim bolnicama se obavljao pobačaj, ako i liječnik ima priziv savjesti, bolnica je dužna osigurati drugog liječnika”.
O tome da pobačaj treba biti besplatan, Selak ističe: “pobačaj nije ugroza nečijeg zdravlja i samim time nije besplatan, jer ne spada u liječenje” te ni cijena pobačaja nije pretjerana jer “košta kao jeftinij mobitel”. Predstavila je poražavajuće istraživanje da “77% žena iz statistike za 2017. nije koristilo kontracepciju. Ispada da pobačaj jest sredstvo kontracepcije.”
Mitrikeski ističe da je zato bitna spolna edukacija.
Bijelić: “Oni koji su protiv pobačaja su i protiv kontracepcije”
Bijelić se ponovno obrušila na organizatore i tvrdi da “oni koji su protiv pobačaja su i protiv kontracepcije i spolne edukacije”.
Selak je ponovila da hodači imaju “demokratsko pravo da izlaze na ulicu bez da ih stigmatiziramo”, jer nitko ne stigmatizira liječnike u Rijeci od kojih se nitko ne poziva na priziv savjesti, dok se prozivaju oni koji se zalažu za život.
Eurosong: Susjedski odnosi, a ne kvaliteta pjesama
Prije 30 godina pobjedu na Eurosongu odnijela je Riva i Eurosong dovela u Lisinski. Gosti su komentirali 64. izbor za pjesmu Eurovizije.
“Na površini se svi zalažemo za prava, a u pozadini se događa pogodovanje ‘ruka, ruku mije’.” Bodovi ovise o susjedima, a ne toliko o pjesmi i kavliteti, složili su se gosti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
