(VIDEO) Bulj: ‘Ni u jednom članku u Zakonu o nestalima ne spominje se velikosrpska agresija’

Foto: snimka zaslona

Hrvatski sabor danas je raspravljao o Zakon o nestalima koji se našao na prvom čitanju pred zastupnicama. Naime, 28 godina nakon velikosrpske agresije, Hrvatska još uvijek traga za 1.491 nestalom osobom te za 412 poginulih kojima se ne zna mjesto ukopa, ukupno to čini 1.903 neriješena slučaja. Zastupnici Mosta u Saboru su bili kritični jer se u Zakonu ne spominje velikosrpska agresija te zato jer Hrvatska ne koristi institut blokade pregovora Srbije za EU dok ne ispuni obaveze, među kojima je su i rješenja pitanja vezana uz Domovinski rat.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Bulj: Blokirati Srbiju u ulasku u EU dok ne kažu gdje se nalazi svaki od nestalih

“Prije svega predložio bih, pošto to nigdje ne spominjete, da se ovaj zakon zove Zakon o nestalima u velikosrpskoj agresiji, jer posljedica svega je velikosrpska agresija i to moramo jasno naglasiti. Ni u jednome članku ne spominje se velikosrpska agresija, mi smo te žrtve dodano ponizili, njih i njihove obitelji otvarajući poglavlja 23., 24. – Pravosuđe i sloboda, Pravna sigurnost, o pristupanju Srbije u Europsku uniju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

>Stier o 1900 nestalih u Domovinskom ratu: ‘Beograd neće dati informacije o masovnim grobnicama, jer bi se time potvrdila velikosrpska agresija’

Oni nisu niti jedan od uvjeta ispunili i jedini alat koji Hrvatska ima je zaustavljanje i blokiranje Srbije u ulasku u EU dok ne kažu gdje se točno nalazi svaki od nestalih i dok ne uplate ratnu odštetu Republici Hrvatskoj, što je minimum minimuma za žrtve”, istaknuo je zastupnik Miro Bulj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Grmoja ponovno podsjetio na nesazivanje Povjerenstva o praćenju pristupanja Srbije EU

“Jedan od osnovnih uvjeta trebao je, dakle, biti puna suradnja u pronalasku nestalih osoba, odnosno lokacije masovnih grobnica o kojima imaju podatke. Još uvijek je jasna nespremnost Srbije na ukidanje spornih odredaba zakona o kvaziuniverzalnoj nadležnosti, iz čega proizilazi kako RH na različit način interpretira, u odnosu na Srbiju, formulaciju iz zajedničkog stajališta EU za Poglavlje 23., odnosno oni nemaju namjeru ukinuti zakon o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine”, upozorila je Ines Strenja Linić.

Što stoji u Odluci o praćenju pristupanja Srbije EU, zbog koje se Plenković sukobio s Grmojom?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Što treba raditi Povjerenstvo zbog kojeg je Plenković napao Grmoju (2): Srbija i skrivanje podataka o sudbini nestalih u Domovinskom ratu

“Ja sam već u onoj replici istaknuo kako ova Vlada krši svoju važeću odluku i kako ministrica Pejčinović Burić ne saziva povjerenstvo koje bi trebalo sustavno pratiti Srbiju oko provođenja mjerila iz poglavlja 23. Došli ste nam danas ovdje, donijeli ste ovaj zakon kao nekakav PR, a ništa ne riješavate. U utorak je u Beogradu, kolega Bačiću koji razgovarate na telefon dok se govori o ovoj važnoj temi, trebalo biti prvo ročište za šesnaest obitelji, žrtava iz Sotina. Srpske civilne udruge im plaćaju odvjetnike, a što radite vi iz ministarstva branitelja i vi iz ministarstva vanjskih poslova? Kršite odluke ove Vlade, može vas biti sram”, naglasio je Nikola Grmoja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.