To da su zastupnici nacionalnih manjina prevaga, jezičac na vagi, nigdje ne postoji. Nema te europske države gdje to funkcionira na takav način. To je hrvatski proizvod” rekao je doc. dr. sc. Mato Palić, profesor ustavnog prava na osječkom Pravnom fakultetu na tribini “Promjena izbornog sustava – preduvjet svake promjene u Hrvatskoj” održanoj 26. rujna u Novoj Gradiški.
Kao ustavnopravni stručnjak, objasnio je smisao referendumskih pitanja, obrazložio zašto su oba referendumska pitanja u skladu s Ustavom te koja je razlika između onoga što se želi postići referendumskim pitanjima i izbornog sustava kojeg imamo sada.
Kao prednost smanjivanja broja saborskih zastupnika na najviše 120 smatra kako će se “manjim brojem zastupnika u Saboru lakše formirati saborska većina, a time neće postojati mogućnost da politička opcija koja ima jedan posto potpore birača zapravo čini prevagu u Saboru i ucjenjuje jaču stranku te nerazmjerno participira u vlasti. Imati tri ili četiri ministarstava s jedan posto potpore birača je nešto što ne postoji nigdje u svijetu. (…) Razlog za smanjenje broja zastupnika je i racionalizacija troškova”, smatra Palić te navodi sve naknade i povlastice na koje saborski zastupnici imaju pravo.
Palić se u svom predavanju posebno osvrnuo na važnost uvođenja tri preferencijalna glasa bez cenzusa. “Ključno je to da se izabrani kandidati određuju isključivo na temelju preferencijalnih glasova. Sadašnji prag od deset posto glasova liste je strašno veliko ograničenje. Time se velika prednost daje onim kandidatima koji su na višim mjestima na listi, na što birač ne može utjecati, već presudnu ulogu u tome ima predsjednik stranke.”
Smatra kako sadašnji sustav s jednim preferencijalnim glasom i pragom od deset posto omogućuje šefu stranke da “na visoka mjesta na listi postavi one kandidate koji su njemu sto posto lojalni, neovisno o tome žele li birači da oni budu na tom mjestu.”
“Kada nema praga od deset posto, onda nije važno jeste li dragi šefu stranke jer će građani odlučiti hoćete li biti u Saboru ili ne. Tako izabrani zastupnik ne može slijepo slijediti volju šefa stranke jer je svjestan da će isti ti birači ili nagraditi njegov rad i zalaganje u Saboru, ili neće dobiti preferencijalne glasove”, tvrdi Palić te zaključuje kako “zastupnički mandat ne pripada političkoj stranci, on pripada narodu”.
Glede izbornih jedinica, Palić ističe kako postoji zakonska obveza da one slijede administrativno-teritorijalni ustroj u Hrvatskoj, međutim, čak osam izbornih jedinica nije usklađeno s time te je “kod nas praksa da ono što bi trebalo biti pravilo je zapravo iznimka”.
Podsjetio je kako je Ustavni sud 2010. godine u svom izvješću upozorio Hrvatski sabor kako su razlike između izbornih jedinica, u njihovoj veličini i broju birača, prevelike. Međutim, po tom pitanju se do danas ništa nije učinilo. “U uređenim državama se u pravilnim vremenskim razdobljima provjerava jesu li izborne jedinice podjednake ili nisu. Kod nas su izborne jedinice okamina u koju se jednostavno ne dira, bez obzira na promjene broja birača.”
Osvrnuo se i na nedopustivost toga da se politički dužnosnici svrstavaju pristrano na stranu protiv referenduma, što je u suprotnosti s Kodeksom dobre prakse o referendumima Venecijanske komisije u kojemu stoji da se “politički dužnosnici ne trebaju očitovati o referendumu, zauzimati određeni stav.”
Napomenuo je kako se o ograničenju mandata zastupnika nacionalnih manjina na način da oni ne mogu odlučivati o povjerenju Vladi i proračunu među stručnjacima ustavnog prava i politolozima raspravlja već pet godina. “Međutim, upravo ovo pitanje izazvalo je veliku raspravu. Ne zato što su šefovi velikih stranaka zabrinuti za prava mnajina u Republici Hrvatskoj, već zato što oni uvijek računaju na predstavnike manjina kao rezervne igrače da im uskoče kad zatreba.”
“Na izborima 2011. godine Kukuriku koalicija je osvojila osamdeset mandata. Zašto zastupnici nacionalnih manjina tada nisu bili dio parlamentarne većine? Zato što ih nisu trebali! Sada ih trebaju jer bez njih nema parlamentarne većine. To je jedini stvarni razlog”, objašnjava Palić.
“Pripadnici manjina imaju svoje zastupnike u parlamentu, ali im nije bolje. Zašto ti zastupnici nešto ne poduzmu? Mi se kao država nismo poboljšali u standardu zaštite prava nacionalnih manjina, a ovo je treći put da zastupnici manjina nose prevagu. Razlog je taj što zastupnici nacionalnih manjina funkcioniraju po principu ‘jocker zovi’ – ništa ne daju, a puno donose.”
O tome kako sami pripadnici manjina u velikoj mjeri ne pridaju važnost svojim zastupnicima, svjedoče podaci Državnog izbornog povjerenstva prema kojima “osamdeset posto pripadnika nac manjina ne glasaju na manjinskim listama, već na općim. Zašto? Zato što se osamdeset posto njih integriralo. Ni oni sami ne daju potporu svojim kandidatima”, tvrdi Palić.
“U Hrvatskoj je izbor pripadnika nacionalnih manjina trajno rješenje, iako je preporuka Venecijanske komisije da to bude privremeno rješenje. Do kada bi to kao privremeno rješenje trebalo trajati? Dok se pripadnici nacionalnih manjina ne integriraju, odnosno ne sudjeluju na izborima na općim listama. Kod nas se očito osamdeset posto integriralo.”
Zaključno, profesor Palić se osvrnuo na manjkavosti Zakona o referendumu i netransparentnost vladajućih: “Kod nas je praksa, ne pravo, već praksa da Sabor obveže Vladu da provjeri potpise. Sada imamo situaciju da je Vlada zadužila Ministarstvo uprave i MUP za koordinaciju provjere potpisa, a oni to ne rade, već se pojavio podizvođač – tvrtka APIS, a to je zapravo država – pedeset posto država, pedeset posto Grad Zagreb. Onda se pojavilo i povjerenstvo za nadzor. Sada imamo državno ministarstvo koje koordinira, državnu i gradsku tvrtku koja provjerava, a u povjerenstvu su opet državni službenici. Gdje je problem s promatračima? Kod onog koji pošteno provjerava – nema problema. Ako je moja namjera nešto drugačija, onda mi nije svejedno hoću li imati promatrače.”
Problematičnim smatra i što ne postoje jasni kriteriji i pravila koji se potpis smatra valjanim jer tada svaki potpis može biti nevaljan te je “proizvoljna odluka povjerenstva da kaže koji su ispravni, a koji neispravni”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
