U emisiji Hrvatskog radija U mreži prvog ekonomski stručnjaci Đuro Njavro i Damir Novotny, zajedno s voditeljicom Elianom Čandrlić Glibotom, analizirali su aktualne gospodarske teme, donosi HRT.
“Brodogradnja je u cijeloj Europi prošla je kroz velike strukturne reforme. U Europi imamo vrlo specijaliziranu brodogradnju, vrlo visoke dodate vrijednosti, brodogradnju moderne tehnologije i pitanje je li Uljanik to. Da bi to postigao treba velika ulaganja, pitanje čijim novcem i za koga. Vrlo sam skeptičan da se brodogradilište kakvo je ono danas uopće može sačuvati i smatram da ga država našim novcem ne bi ga trebala spašavati”, smatra Njavro.
“Strukturne promjene su velike u europskoj brodogradnji. Brzi val promjena prošao je pored nas. Nekad je brod bio 80% čelik i varenje, a sad je brod 80% tehnologija. Nama trebaju poduzeća s komponentama za brodove, sofisticiranim tehnologijama. Jedan dio brodograđevne industrije trebao bi se okrenuti prema čeličnim kontrukcijama, prema gradnji vjetroelektrana. Propustili smo šanse koje su se stvorile na tržištu. Za brodogradjnu nije više vezano toliko radnih mjesta. Radna mjesta nisu toliko ugrožena, a s druge strane imamo na tržištu rada potražnju za radnim mjestima, tako da tvrdnja da će se ta radna mjesta uništiti nije točno”, rekao je Novotny.
Dr. Njavro: Hrvatska je proteklih desetljeće dala milijarde za brodogradnju- vidimo koji su rezultati
“Bio bih sretan da Hrvatska sučuva što više od brodogradnje, ali veliko je pitanje može li to biti tvrtka tipa Uljanika ili je to mala brodogradnja koja ima više perspektive ili treba gledati što se treba raditi kao npr. u splitskom brodogradilištu. Od komponenti koje čine moderan brod malo se toga proizvodi u Hrvatskoj”, rekao je Njavro.
“Hrvatska je u proteklim desetljećima dala je u poljoprivredu 40 milijardi kuna subvencija, a rezultat je prepolovljena proizvodnja. U potpore brodogradnji dali smo 31 milijardu kuna i vidimo koji su rezultati i problemi. Mi kao zajednica, kao država, kao porezni obveznici dali smo 70 milijardi kuna u samo dvije industrije”, upozorio je Njavro.
Imali smo Agrokor s jednim dominantnim privatnim vlasnikom, na kraju vidimo što se događa. Na drugoj strani imamo Uljanik koji ima usitnjenu vlasničku strukturu i vidimo u kakvu tehnološki nepovoljnu situaciju su se sami doveli. Nema jasnog rješenja – sve se svodi na kvalitetu timova koji vode tvrtku i kako razumiju promjene i kako opstati ili se samo uljuljaju. Za ono što se događa u Uljaniku to je prije svega odgovornost dioničara, nadzornog odbora i uprava zašto su potpuno promašili trendove svjetske brodogradnje proteklih desetljeća. Zašto nisu shvatili što se događa u Kini i Južnoj koreji i tražili neku svoju nišu? Nakon svih tih propuštenih godina dolazi račun “spašavaj nas vlado, spašavaj nas europska komisijo”, rekao je Njavro.
Dr. Njavro: Potrebna reforma visokoškolskog obrazovanja, studenti koji će razumijeti kakav tehnološki razvoj nam treba
Hrvatskoj treba reforma visokoškolskog obrazovanja koja će biti usmjerena na studenta na njegove potrebe, koja će razumijeti tehnološki razvoj u svijetu i potrebe budućnosti to je ono što Hrvatskoj nužno treba. Ako se to ne dogodi onda ćemo kaskati na svim drugim reformama, i imat ćemo još širenje trenda koji danas imamo da nam najambiciozniji, najdinamičniji i najpotentniji dio mlade generacije odlazi studirati izvan Hrvatske, dotaknuo se Njavro reforme obrazovanja tvrdeći da uskoro nećemo imati kadar za upravljanje tvrtkama nego da će nam stranci upravljati, a mi ćemo biti drugi ili treći red.
Problem Hrvatske danas je nereformirani javni sektor koji je velik, skup i neefikasan. Privatni sektor to doživljava kao uteg koji mu onemogućuje da bude konkurentan u europskom i svjetskom gospdarskom prostoru i zato se nemojmo čuditi ako nam središta kompanija, a to su točke gdje se plaćaju porezi, sele van Hrvatske, zaključio je Njavro.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
