Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat ocijenio je u četvrtak da je trenutno stanje u Uljanik Grupi neodrživo te da se prvenstveno za Uljanik treba naći dugoročno održiv model restrukturiranja koji će osigurati poslovanje bitno drukčije od sadašnjeg i koji će biti sukladan zakonodavstvu EU-a, domaćim zakonima i tržišnim načelima.
Naveo je da je s 31. ožujkom ove godine minus u poslovanju Uljanik grupe iznosio 575 milijuna kuna te podsjetio da je 13. srpnja EK-u “u neformalnoj komunikaciji” poslan, od Vlade neusvojen program restrukturiranja, koji se još razmatra, ali za koji je EK ocijenio da ima prevelik financijski udio države. Također se sumnja u financijsku sposobnost strateškog partnera da ga prati, dodao je.
“Uprava Uljanik Grupe nije adekvatno odgovorila na obveze i producirala je minuse, a kad program restrukturiranja bude održiv, tada će Vlada zauzeti stav”, rekao je Horvat.
Ministar financijska Zdravko Marić dodao je da se u slučaju krize Uljanik Grupe mora voditi računa i o javnim financijama. Izvijestio je da za nekoliko dana dospijeva kredit od 716 milijuna kuna za koji je Vlada u siječnju Uljaniku dala jamstvo i koji bi mogao biti protestiran.
Pored toga, otkazivanje gradnje četiriju brodova otvara mogućnost protestiranja ukupno 70 milijuna eura jamstava. Kad bi se jedan od tih brodova i nastavio graditi, za što postoje izgledi, i za to treba osigurati potreban novac, dodao je.
Tri scenarija za Uljanik Grupu
Premijer Andrej Plenković rekao je u četvrtak na sjednici Vlade da su pred Uljanikom tri moguća scenarija: insolvencijski postupak, plan restrukturiranja prihvatljiv Europskoj komisiji i Vladi te ulazak nekog drugoga strateškog partnera.
Prvi scenarij je negativan i najgori, a on podrazumijeva da se na Uljanik primijeni neki od insolvencijskih postupaka koje omogućuje hrvatsko zakonodavstvo. To, kako je rekao, ne znači kraj, ali znači neku vrstu restrukturiranja kako je to propisano.
Drugi je modifikacija aktualnog plana restrukturiranja kako bi bio održiv i prihvatljiv i odobren od Europske komisije i Vlade, a treći je da neki od drugih zainteresiranih potencijalni strateških partnera pronađe neko novo rješenje.
“Vlada ima izrazito puno dobre volje da pomogne u pronalaženju rješenja”, rekao je Plenković.
Vlada je, kako je rekao, zainteresirana za opstanak brodogradnje u Puli, Rijeci, Istri i Primorsko-goranskoj županiji i to one koja bi bila profitabilna, no treba pronaći model koji ne bi stvari vratio na isto i generirao iste probleme s kojima se sada suočava Uljanik Grupa. “To je naš cilj i naša politička volja”, istaknuo je premijer.
Izvijestio je da je dijalog s Europskom komisijom stalan i detaljan te kako je dojam da u Komisiji postoji dobra volja i na tim temeljima će Vlada nastaviti svoj angažman.
Pitanje brodogradnje je i političko, dodao je Plenković, pa se pojavljuju i rasprave o tome tko je manje, a tko više kriv, no krivac po njegovim riječima nije sadašnja Vlada koja je, kako je rekao, početkom godine odobrila jamstvo za zajam koji je Uljanik Grupu održao na životu te ulaže velike napore kako bi pomogla u prevladavanju sadašnje krize, a to će i nastaviti.
Danas smo ovdje kako bismo osigurali jedan od pozitivnih scenarija za Uljanik Grupu, zaključio je Plenković.
Svaka četvrta kuna prihoda brodogradilišta bila je na teret poreznih obveznika
Siniša Ostojić iz Hrvatske brodogradnje Jadranbrod na sjednici je predstavio trenutno stanje hrvatske brodogradnje. Prema podacima koje je iznio, brodogradnja u Hrvatskoj trenutno zapošljava 7.500 radnika i 2.000 kooperanata, što je između 60 i 70 posto manje nego tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća.
Brodogradnja je, kako je rekao, izgubila velik dio stručne radne snage i prisutnosti na svjetskom tržištu, a od usmjerenosti na velike serije i relativno jednostavne brodove primjetan je zaokret ka proizvodima veće dodane vrijednosti.
Domaća brodogradilišta, po njegovoj ocjeni, u velikoj mjeri dijele sudbinu svjetskih, jer je 90 posto brodova namjenjeno izvozu. Osim LNG tankera i kruzera, drugi proizvodi su znatno manje traženi, istaknuo je.
Trenutno su, po njegovim podacima, u knjigama narudžbi brodogradilišta u Hrvatskoj 34 plovna objekta ukupno vrijedna 1,3 milijarde dolara, čija se isporuka očekuje i iduće tri godine.
Što se tiče državnih potpora, one su od 1992. do 2017. godine iznosile ukupno 31,7 milijardi kuna, uz pomoć kojih su izgrađena 442 plovna objekta, uz trošak izgradnje od 115 milijardi kuna, no njihovom prodajom ostvaren je prihod od 83 milijarde kuna. To znači da je 22 posto vrijednosti isporučenih brodova osigurano kroz državne potpore, rekao je Ostojić.
“Svaka četvrta kuna prihoda brodogradilišta bila je na teret poreznih obveznika”, istaknuo je.
Što se tiče razloga za sanaciju Uljanik Grupe, sažeo ih je u neprimjerenu reakciju menadžmenta i zakašnjelu reakciju prema vlasnicima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
