Žene diljem svijeta ostvaruju tek tri četvrtine zakonskih prava zajamčenih muškarcima, pokazalo je najnovije istraživanje Svjetske banke. Iako su u ravnopravnosti spolova u Hrvatskoj učinjeni osjetni pomaci, još je mnogo prostora za borbu do istinske ravnopravnosti. U pravilu su i zanemarene brojnošću i položajem na kandidacijskim izbornim listama.
U emisiji HRT-a Otvoreno o položaju žena u Hrvatskoj govorile su pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, partnerica u Odjelu financijskog savjetovanja u Deloitte-Hrvatska Vedrana Jelušić Kašić, saborska zastupnica HDZ-a dr.sc. Irena Petrijevčanin Vuksanović i predsjednica Foruma žena SDP-a Maja Sporiš.
Pravni okvir imamo, koliko smo uspjeli unaprijediti prava žena, bilo je prvo pitanje za pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova Višnju Ljubičić.
“Kao pravobraniteljica mogu reći da posljednjih 7,5 godina zaprimamo pritužbe građana, a 2/3 pritužbi su građanke koje se pritužuju da su stavljene u neravnopravni, diskriminirajući položaj, najviše iz područja rada i zapošljavanja i socijalne sigurnosti, zatim obiteljsko, nasilje, partnersko nasilje, posljedično femicid, a politička participacija iz izbornog sustava, izbornog ciklusa do sljedećeg izbornog ciklusa sve više pada. U posljednje 3-4 godine da smo Iz jednog ustavnopravnog pitanja kada govorimo o ravnopravnosti spolova, proklizali u svjetonazorsko pitanje. U ovih 19 godina došlo je do stagnacije. Posljednjih godinu-dvije smo ponovno krenuli u pravom diskursu u kojem trebamo razgovarati kada se radi o pitanjima ravnopravnosti muškaraca i žena. Da smo puno napravili jesmo, zakonodavni okviri su usklađeni s međunarodnim i europskim standardima. Međutim, naši problemi su manje ili više slični našem okruženju, s time da proces demokratizacije od samih političkih stranaka, od prioriteta političkih elita koje se smjenjuju svake 4 godine ili se dogodi da u tri godine imamo tri puta izbore pa se dodatno stabiliziraju nacionalni prioriteti, dovode do toga da smo u nekim segmentima manje napravili, manje poduzeli gdje je diskriminacija odnosno, neuravnoteženost očitija”, rekla je pravobraniteljica.
Ista pitanja postavljaju se godinama, do kakvih odgovora vi dolazite 2019. godine bilo je pitanje za Irenu Petrijevčanin Vuksanović.
“S jedne strane u mnogim društvenim područjima je postignuta ravnopravnost, a istovremeno u mnogim područjima i nije. Za mene je meritum: ja kao žena majka, zaposlena žena, čak i da sam nezaposlena, čak i da nisam majka, da sam posvojiteljica, što konkretno koje mjere, aktivnosti, mehanizmi, ova vlada, država, tijela, kao npr. ured pravobraniteljice, Sabor kao zakonodavna vlast, nude građankama po tom pitanju. U ovom trenutku sam zadovoljna, bez obzira na sve otegotne okolnosti. Otegotnih okolnosti, kad govorimo o društveno-političkom kontekstu, ima sasvim dovoljno, nažalost vidjeli smo to i na primjeru ratifikacije ovog dokumenta (Istanbulska konvencija) koji je dobio gabarite koje zapravo ne bi trebao dobiti. Mene zanima iz te perspektive što smo učinili. Ondje gdje je netko kršio zakon zašto nije sankcioniran, odnosno da se utvrdi gdje su ta kršenja zakona, bilo da je riječ o osobi, bilo da je riječ o poslodavcu ili poslovnom subjektu. Žena ne može biti diskriminirana na tržištu rada pa i u plaći samo zato što je žena i to je smisao našeg djelovanja”, rekla je HDZ-ova saborska zastupnica.
(VIDEO, FOTO) Danas na snagu stupa Istanbulska konvencija – Plenkovićev udar na demokraciju
Nekoliko dana nakon ratifikacije IK Ministarstvo znanosti i obrazovanja umjesto spola uvelo “rod”
Sporiš: Retradicionalizacija društva
Predsjednica Foruma žena SDP-a Maja Sporiš govorila je o tome što je učinjeno po pitanju ravnopravnosti žena, a što nije a trebalo je već biti učinjeno.
“Kada govorimo o rodnoj ravnopravnosti, kada govorimo o pravima žena u Hrvatskoj, a usudila bih se reći i u svijetu, je da je specifično da se prava žena ostvaruju sporije nego prava svih ostalih skupina u društvu. Ono što ih razlikuje u odnosu na ostvarena prava drugih skupina u društvu je to da su ona najviše podložna eroziji. Kod njih nema nekog čvrstog jamstva da će ona doista i ostati ostvarena”, rekla je Sporiš.
Smatra da je razlog tomu “retradicionalizacija društva koja je primjetna.”
Petrijevčanin Vuksanović: Položaj žena ne bi trebao ovisiti o političkoj opciji na vlasti
Irena Petrijevčanin Vuksanović izjavila je da se:
“Problemu se ne treba pristupati kroz političku opciju nego kroz pitanje da je to opće, društveno, humano pitanje koje ne bi trebalo ovisiti o političkoj opciji. Međutim, vi ste sada otvorili to pitanje, ipak nažalost ovisi”, rekla je Petrijevčanin Vuksanović.
Sporiš je reagirala na izlaganje o novčanim sredstvima i rekla kako iznos sredstava i ulaganje sredstava ne jamči nužno i boljitak žena.
“Kada govorimo o položaju žena u obitelji u Hrvatskoj, na ženi je naravno većina neplaćenog kućnog rada koji žena počinje raditi nakon radnog vremena – podizanje djece, skrb o ovisnim članovima obiteljima. Žena u dobi od 50 godina kad ispadne iz svijeta rada, teško i nikako se u njega vraća. Tada ostaje besplatna radna snaga doma koja podiže djecu ili starije članove obitelji. Ako uložimo u programe u kojima će žena za jednu plaću, koja i nije osobita, biti posvećena isključivo tome da i dalje skrbi u tom društvu o nekome mislim da dugoročno gledano to za poziciju žena nije dobro”, smatra predsjednica Foruma žena SDP-a Maja Sporiš.
Jelušić Kašić: Samo 20% žena na upravljačkim pozicijama
Vedrana Jelušić Kašić usporedila je rad izvan Hrvatske i rad u Hrvatskoj. Ima mogućnost komparacije na tržištu rada jer je radila i u Europi i u Africi i sada u Hrvatskoj.
“U Hrvatskoj žene imaju dobro startnu poziciju. S fakulteta izlazi podjednak broj muškaraca i žena i uključuju se u tržište rada. No, pitanje je što se tada događa. Kroz godine dolazimo do famoznog postotka da je samo 20% žena na upravljačkim pozicijama.“, izjavila je u Otvorenom.
Objasnila je kako za to postoji više razloga.
“Neke kažu to je moj osobni odabir, želim se više posvetiti obitelji i to je osobni izbor. Međutim kod žena vrlo često postoji strah od neuspjeha, nesigurnost, u takvim slučajevima ih je potrebno ohrabriti. Postoji i situacije gdje se žene izgube u velikim sistemima. Tu pričamo i o talentima i treba se sistematski pristupiti da se što više žena zadrži i dovede i pojača ih se na upravljačkim pozicijama. To je rad na široj infrastrukturi – i institucionalni okvir i rad na korporativnom nivou, uključivanje i obitelji, podrška, tako da svi dionici trebaju biti u to uključeni”, smatra Vedrana Jelušić Kašić kako povećati postotak žena na upravljačkim pozicijama.
