O prosvjedu u Vukovaru, godišnjem izvješću koje je podnio Saboru te ostalim aktualnim temama, u HRT-ovom Dnevniku govorio je premijer Andrej Plenković.
> Tko organizira prijevoz na prosvjed u Vukovar – kako, gdje i kome se javiti
Na početku intervjua premijer je upitan kako bi ocijenio dvije godine Vlade, je li zadovoljan učinjenim i je li moglo bolje.
Kao i sve u život uvijek može bolje. Tijekom predstavljanja samog izvješća o radu Vlade vrlo smo precizno istaknuli što smo do sada napravili, koji su izazovi pred nama, na koji način provodimo reforme, a sve to u bitnom trokutu: fiskalna konsolidacija, imali smo suficit prošle godine, imamo ga i nakon prvih šest mjeseci ove godine, no tu stavljam mali upitnik zbog jamstava za brodogradnju. Imat ćemo suficit i na kraju godine da toga nema. Dakle, odgovorno, stabilno, rast na zdravim temeljima. Strukturne reforme u svim ključnim sektorima, porezna reforma u tri vala, mirovinska reforma u javnom savjetovanju, pravosudna reforma, spajanje ureda državne uprave sa županijama – važan dio reforme u sektoru javne uprave. Sve ono što radimo za bolje poslovno okruženje koje mora privući i investicije, jačanje svih institucija bile su – to bih rekao da je bila ključna poruka danas. I u konačnici 2 milijarde eura ulaganja u ovoj godini je najveće ulaganje u jednoj godini u povijesti Hrvatske. To mora biti ona šansa za privlačenje novih investicija i novih radnih mjesta. Vlada se nosi sa svim problemima i onim što smo si zadali kao zadaću i onim što nam je došlo na dnevni red kao brojni tranzicijski problemi – kriza u Agrokoru, a sada je aktualna priča s brodogradnjom.
Reforme
Ovo je već godina reformi. Jako je važno da ljudi vide da ćemo nakon 1. siječnja 2019. ukupno rasteretiti gospodarstvo i građane za 6,3 milijarde kuna. Mirovinska reforma – tri temeljna cilja, u okolnostima kada je omjer onih koji rade i onih koji su u mirovini 1: 1,26. Treba napraviti održivost sustava, povećati mirovine i spriječiti da zbog postojećih propisa oni koji uskoro budu išli u mirovinu budu diskriminirani ili budu čak u situaciji da imaju manje mirovine nego najniže. Idemo za tim da ljudi, naši umirovljenici, ljudi treće dobi, koji su radili, trudili se većinu svoje karijere dobiju pristojne mirovine od kojih se može živjeti. Znamo i sami da je prosječni staž u Hrvatskoj 30 giodina, a u Njemačkoj 38 godina.
Odlazak mladih iz Hrvatske
Komentirajući trend odlaska mladih iz Hrvatske, kazao je kako je temeljni uvjet za zaustavljanje tog trenda obrazovanje. Radimo na tome da imamo nove kvalitetne kurikulume koji će učiniti da mladi dobiju obrazovanje kojim će biti konkurentni. Ušli smo u EU prije više od pet godina. Sloboda kretanja jedna je od temeljnih sloboda. Iseljavanje koje se sada događa događa se i zbog liberalizacije tržišta rada. To je dvosmjerna mobilnost. Mladi, oplemenjeni novim znanjima, sigurno će se i vraćati u Hrvatsku.
Brodogradnja
Hrvatska vlada u siječnju je dala državno jamstvo od 716 milijuna kuna Uljaniku. Cijela grupa živi na državnom jamstvu cijelu ovu godinu. To je odgovor onima koji misle da Vlada ne čini dovoljno za brodogradnju. U ovom trenutku, u tijesnoj suradnji s Upravom, radnicima, sindikatima, drugim potencijalnim strateškim partnerima, i drugim zaninteresiranima, a ima ih, i s Europskom komisijom nađemo rješenje koje treba biti održivo. To znači da ljudi i dalje rade, da se riješe problemi koji su akumulirani. Država je, prema mojim informacijama, izložena s oko 560 mil. eura. To su sve jamstva dana u ranijim vladama. Što se tiče osiguranja plaća radnicima Uljanika, postoje mehanizmi na način kako je to bilo napravljeno za srpanj i kolovoz, ali u ovom trenutku ne vidim varijantu da bude napravljeno slično. To sam ja jasno rekao radnicima i sindikatima prije mjesec i pol, a to sam im ponovio i za vrijeme sjednice Vlade u Puli. Moramo učiniti brodogradnju održivom na načelima tržišne ekonomije.
Eksplozija u rafineriji u Bosanskom Brodu – zabrinutost građana Slavonskog Broda. Što može Hrvatska napraviti međunarodnim putem?
Plinofikacija rafinerije u Bosanskom Brodu projekt je Vlade već više od godinu dana. Obnova produktovoda koji bi omogućio plinofikaciju projekt je na kojem vlada radi, potpisan je odgovarajući sporazum. Za to je nadležan ministar Ćorić, vodili su se razgovori i s vlasnicima rafinerije. Razgovori koje je danas predsjednica Republike održala u Slavonskom Brodu su dobri. Nadam se da će se projekt realizirati u narednih godinu dana. Ako dođe do plinofikacije, rad rafinerije trebao bi bitno manje onečišćavati zrak u Slavonskom Brodu. Na taj način pomogli bismo našim sugrađanima tamo. Inače, jučer sam bio u intenzivnoj komunikaciji s gradonačelnikom i županom, svima nadležnima u Sl. Brodu i nadležnim ministrima. Čekali smo treba li pomoći, međutim ozlijeđeni su zbrinuti unutar medicinskih službi u Bosanskom Brodu.
BiH – Željko Komšić član Predsjedništva BiH i njegova oštra retorika. Je li s njim moguće surađivati?
To što je Komšić govorio o tome iznad čijeg se mora gradi Pelješki most, pokazuje temeljno nepoznavanje sadržaja sporazuma o granici kojeg su potpisali predsjednici Tuđman i Izetbegović 1999. godine. Taj se sporazum privremeno primjenjuje. Nema nikakve dileme da je Hrvatska odlučila izgraditi Pelješki most, to je naš strateški projekt. Most će se izgraditi i realizirati, teritorijalno povezati jug Hrvatske s ostatkom države nakon 300 godina. Europska komisija je ozbiljna institucija. Nema adrese s kojom nisam osobno razgovarao o tome da 357 milijuna eura nepovratnih sredstava Hrvatska dobije za izgradnju Pelješkog mosta, naglasio je Plenković.
Što se tiče suradnje s Komšićem, koji je izabran u sredinama gdje je Hrvata jako malo, njega su izabrali Bošnjaci u BiH i smatram da je to zlorabljenje duha i ciljeva daytonskog sporazuma. Smisao i Federacije BiH i uopće dogovora dejtonsko-pariškog je bilo da u predsjedništvu budu tri člana predsjedništva. Ne zato da bi jedan narod birao dva u Federaciji BiH, to jest u jednoj izbornoj jedinici, nego da i Hrvati i Bošnjaci imaju svog politički legitimnog člana predsjedništva. I to je poruka koja se sada događa treći puta. Smatramo da to nije dobro. Razgovarat ćemo s BiH, ali svakako smo jako zabrinuti da se uopće dovodi u ovakvu situaciju temeljem jednog orkestriranog glasovanja koje nije dobro ni za položaj Hrvata u BiH, a ni za cijelu zemlju.
O prosvjedu u Vukovaru
Jasno ću odijeliti dvije dimenzije koje sam rekao odmah kad je došlo do najave provjeda. Prva je što se tiče procesuiranja ratnih zločina – prvo oni ne zastarijevaju, drugo hrvatska pravosudna tijela su procesuirala brojne ratne zločine pred hrvatskim sudovima, dio zločina koji se zbio u Vukovaru ili na Ovčari procesuiran je pred haškim sudom, dio je procesuiran i pred specijaliziranim sudom u Srbiji. Dakle na tri instance se u pravosudnom smislu nastojalo riješiti taj problem. Predsjednk Tuđman donio je državničku odluku, nakon Bljeska i Oluje diplomatskim putem, mirnom reintegracijom izbjegne nove žrtve, nove poginule, nove ranjene. Odlučio je napraviti mirnu reintegraciju Hrvatskog podunavlja. Ta činjenica je bitna i za Penavu i za njegove prethodnike i za sve ljude koji tamo žive zato što je tamo suživot drugačiji nego u drugim bivšim okupiranim dijelovima zemlje. Njegova inicijativa i apel da se procesuiraju – apsolutno da! U vrijeme ove Vlade, ovog ravnateljstva policije posebna radna skupina i nekoliko je konkretnih slučajeva pokrenuto. Ovo u što se to pretvara u smislu onih političkih aktera, pa i ovih protivnika HDZ-a koji su danas bili u Saboru i koji najavljuju svoj odlazak tamo, je jasan signal da će biti vrlo teško napraviti finu liniju između apela za zaštitu žrtava i kažnjavanja počinitelja od politizacije toga skupa. Pogledajte samo tko se sve i na koji način najavljuje.
O aferi SMS
Što se tiče afere lažnih smsa i činjenica je da je taj problem krupan. Došlo je do dojave nekome koga su službe imale pod mjerama da ga se prati. To je kazneno djelo. Moramo pokazati snagu hrvatskih institucija, pouzdanje u pravosudni sustav, policiju, USKOK, obavještajne službe. To je nedopustivo. Onoga tko je dao te inforamcije mora se pronaći i na odgovarajući način kazniti. Nitko nije iznad zakona niti smije biti. Očekujem da se ta afera rasvijetli do kraja i da je onaj tko je kriva za to i odgovara, rekao je Plenković.
Suradnja s Brkićem
Dobro surađujem s njim. Kao što sam mnogo puta rekao u medijskim istupima, to isto sam rekao i njemu kad smo se prvi puta našli na ovu temu – ova se priča mora rasvijetliti, odgovorio je premijer.
